Занимљиво да је Klatovy близу границе са Немачком, где такође постоје неки слични хаплотипови. Остаје питање да ли су они исељеници са Балкана, или су ови балкански J2b1 дошли са севера.
Јурчевићи J2b M205 доста знају о свом пореклу. Преносим овом приликом текст Рафаела Јурчевића:
" Jurčević je jedno od poznatijih prezimena među Hrvatima. Dolazi od patronimika Jure. Danas Jurčevića u Hrvatskoj ima otprilike dvije tisuće, a ima ih dosta i u Bosni i Hercegovini gdje žive već stoljećima, kao i u ostalim zemljama, uglavnom Zapadne Europe. Prezimenu Jurčević su dosta bliska prezimena Juričević, kao i Jurič. Vjerojatno je kako su čak i istoga podrijetla, jer se su prvi zabilježeni pripadnici prezimena Jurčević kao i Juričević često u popisima bilježila i Jurčević/ Juričević, a od prezimena Jurčević je nastao jedan dio Juriča u Imotskoj Krajini. Postoji također i niz prezimena koja su nastala od ovih prezimena, kao i moguća povezanost sa jednim dijelom roda Kačića. Kačići koji su živjeli na Makarskom Primorju ( mjesto Gradac) su prema jednom Juriću prozvani Juričevići/Jurčevići, no nije poznata njihova povezanost sa ostalim Jurčevićima. Prvi spomeni Jurčevići dolaze u vremenima mletačko-turskih ratova u Dalmaciji, kada u zbjegovima stanovništva iz okolice Studenaca (Imotska Krajina) dolaze Jurčevići u selo Kučići kraj Omiša, isto tako u Brelima na Makarskom primjeru dolazi do doseljavanja još jednog Jurčevića iz okolice Zagvozda. U isto vrijeme dolazi i do doseljavanja u Cetinsku Krajine dvojice Jurčevića godine 1692., u sela Vojnić- Gardun, a doselili su vjerojatno sa prostora današnje općine Tomislavgrad (iako ne postoje jasni dokazi). Jedan od njih je i bio poznati harambaša i borac protiv Turaka Jure Jurčević, koji je ušao u narodne pjesme i djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" fra Andrije Kačića- Miošića. Nakon oslobođenja Imotske Krajine, dolazi do povratka stanovništva u imotska sela, tako dolazi i do doseljavanja dvojice Jurčevića u selo Studenci, te povratka Jurčevića iz Brela u mjesto Lokvičiće i poslije dolazi do kraćivanja njihovog prezimena u Jurič, te nastanak par novih prezimena od Juriča (Kavelj, Gadže, Kaćunić). Dolazak Jurčevića u Studence je obavijen velom tajne. Narodna predaja smatra kako je dio Jurčevića na prostoru Studenaca došao iz mjesta Vojnić-Gardun od nekoga tko se zvao Mešelja, te se velik broj Jurčevića na Studencima, te na prostoru tomislavgradske općine (Vinica, Stipanjići) i dan danas naziva Mešeljićima. Narodna predaja također govori kako je dio Jurčevića na Studencima tek poslije doselio iz Crne Gore i pridružio se ostalim Jurčevićima, a da su se prije nazivali ili prezivali Carević. No za tu predaju nema dokaza, iako se nitko nije ozbiljnije bavio s tom tematikom. Postoji niz prezimena na prostoru Hercegovine koja su stvorili predaju o podrijetlu iz Crne Gore, što se poslije pokazalo pogrešnim, no nikad ne treba zaključivati unaprijed. U popisima katoličkoga stanovništva Bosne i Hercegovine 1742. Jurčevići se spominju na par mjesta u tomislavgradskoj općini, no današnji Jurčevići na prostoru Tomislavraga nisu potomci tih koji su tada živjeli na tom prostoru, pošto sa Studenaca dio Jurčevića oko 1850-e se preseljava također u neka sela tomislavgradske općine. Također i jedan dio Jurčevića se preseljavana na prostor Livna, u Srednju Bosnu i u Makarsko Primorje. Velik broj Jurčevića u Hrvatskoj danas živi u Slavoniji, gdje je velik broj njih došao migracijama poslije Drugog svjetskoga rata, te u Slunju gdje su živjeli puno duže. "
Видимо да су Јурчевићи у Далмацији веома дуго, још од 17. века. Не треба заборавити да је породица Чирко у непосредној близини. Сасвим је сигурно да су ове породице у некој вези.
Интересантно је да Јурчевићи из Студенаца негују усмено предање о пореклу из Црне Горе (старије презиме Царевић?).
У Црној Гори, ово презиме се помиње у више несродних племена. Царевићи се нпр. помињу у Паштровићима још крајем 17. века, затим у Бјелопавлићима, као огранак старог племена Лужана, у Васојевићима, али и у неким другим крајевима црногорског приморја.
Мислим да треба поменути и запажања Јована Ердељановића, који се у свом раду "О пореклу Буњеваца" осврнуо и на ово презиме:
ЦАРЕВИЋИ – у Суботици, од 1743.год.; православни Цареви у Лици и у Подгорју; католици Царевићи по средњој Далмацији и у Сплиту; Ј. и М. Царевић, католички свештеници у сплитској дијецези, први родом из Метковића, а други из Трогира; православни Царевићи у горњо-карловачкој дијецези; у јужној Далмацији католици Царевићи, однекуд досељени; међу војницима славнонске границе 1606.год. Михаило Царовић. У западној Босни два православна села Царевац.
Илија Синдик помиње ово презиме у околини Дубровника. Ако узмемо све у обзир, мислим да порекло Јурчевића сеже до приморских крајева, на потезу Дубровник - Метковић.
Треба у днк пројекат уписати и Јурчевиће из Студенаца. Ови у Витезу су исељеници из тих крајева. (битно због јасније слике о миграцијама)