Porijeklo Kuča Drekalovića Petar R. Petrović, Fond za razvoj Kuča „Marko Miljanov”, Podgorica 2016
Dvotomnim djelom „Porijeklo Kuča Drekalovića” autor Petar R. Petrović zašao je u zanimljivo i nikad do kraja završeno etnološko istraživanje o precima dijela kučkog plemena Drekalovića, i njegovoj etnogenezi. Ovoj izvanredno zanimljivoj temi Petrović je posvetio mnoge godine istraživanja koje je smjestio u dvije obimne knjige. U njoj on se dokazuje na osnovu dokumenata poput „Memorije” Avgustina Točija, Povelje cara Stefana Dušana, Dubrovačke povelje Aleksandru, „Janjinske hronike”, i mnogih drugih pisanih i usmenih tragova, da su Drekalovići neupitno slovenskog porijekla.
- Povelja cara Stefana Dušana i Dubrovačka povelja razjašnjavaju pitanje koje bio Branilo, pradjeda Đurađa Kastriota. On je bio kefalija „dominusa” Aleksandra, a prethodno čelnik u vojsci cara Stefana Dušana, koji je isticanjem u vojsci dostigao status nižeg plemstva i dobio feud na rijeci Gardi sa kastelom Kastri, starom vizantijskom tvrđavom po kojoj su se nazvali Kastrioti i njegovi potomci i njegova porodica (inače jedna od grana roda Masareka) – navodi Petrović.
„Janjinska hronika” u istoriografiji smatrana kao vjerodostojan dokument nudi podatak da su Masarici srpsko-slovenski rod iz Zagorja i mjesta Zagore kod Janjine, koje pominje istoričar Prokopije kao prvih slovenske doseljenike u VI vijeku. Iz okoline Janjine u Epiru, za koju Đurađ Kastriot govori, po njegovim biografima, da mu je postojbina, njegov rod je preseljen iza Drima, srpsko-albanske etničke granice, na padine Paštrika, blizu Prizrena. Tada je Branilo, Đurađev pradjeda, i zabilježen kao carev čelnik, od koga je moguće dalje dokumentovano dalji genetski niz predaka do samog Đurađa Kastriota Skenderbega i dalje njegovih potoma, do današnjeg vremena.
Druga knjiga je sabrala svu dokumentarnu građu o precima Đurađa Kastriota Skendebega na osnovu koje je donijet zaključak o srpskom porijeklu.
- Zaključak o srpsko-slovenskom porijeklu Kastriota potvrđuje se čitavim nizom argumenata, od pravoslavne vjere sa porodičnom slavom, što dokazuje istorije istoričar I. Jastrebov, njihov status srpske vlaste, bliske rodbinske veze sa srpskim velikaškim porodicama, hilandarskim monasima iz njihove najuže familije, pa čak i geneologija sa srpskim porijeklom sadašnjih Kastriota u Italiji i Španiji, kao i niza drugih argumenata, koji su potvrda srpskog indentiteta – zaključuje Predrag Popović.
S.Ć.