Перишић, Стевањдан, Међулужје, Младеновац
Припада хаплогрупи I2-PH908. Од карактеристичних вредности се могу издвојити 19=15, 481=32. Ове карактеристике и славу дели са Солаковићем из Модрана код Бијељине, мада имају 4 разлике на упоредива 23 маркера. Са Стојановићем из околине Љига има једну разлику на упоредивих 17 маркера. Такође и са Берићем из околине Приједора има 3 разлике (од којих две двоструке) на упоредива 23 маркера. Од осталих у табели, најближи му је Јокић (Ђурђевдан) из околине Шипова, са којим има 3 разлике на упоредива 23 маркера... Све у свему, не може се на овом нивоу сазнања било која од ових предикција сматрати коначном.
Једини род са Стевањданом забележен у Међулужју су:
"Блажићи (Филиповићи и Јанићијевићи), славе Стевањдан. Раније су се презивали Гојковићи. Дошли су из Кораћице, где су им род Кијачари (Гојковићи)".
https://www.poreklo.rs/2014/08/04/poreklo-prezimena-selo-medjuluzje-mladenovac/?script=cir
"Кајачари (Лукићи, Живковићи, Стевановићи, Милојевићи, Радојковићи, Гојковићи, Милетићи, Радојкићи) укупно (29 к., св. Стефан). Њихови су стари дошли из Рајковца (општина Младеновац), а старином су од Високих Дечана у Метохији. У Међулужје (општина Младеновац) су им рођаци Блажићи".
https://www.poreklo.rs/2012/05/03/prezimena-selo-kora%C4%87ica-mladenovac/?script=cir
Међутим тестирани Блажић из Међулужја припада хаплогрупи R1a-Z280.
Тестираном Перишићу предлажем неки од напреднијих тестова (WGS, BigY..)
Testirani je moj rodjak, pa se na moj predlog i testirao.
Jedna moja navrnbaba je od ovih Perisica, oko kojih je situacija, zaista, komplikovana. Ne pominju se u svakoj literaturi u kojoj je obradjeno Medjuluzje. Kod Borivoja Drobnjakovica ih nema. Medjutim, uspeo sam da ih pronadjem kod 2 lokalna autora.
Najpre, u neobjavljenoj knjizi Zarka Bujagica, takodje iz Medjuluzja, koji je 80-ih godina proslog veka vrsio istrazivanja naseg sela. Koristio je crkvene maticne knjige i vec pomenutu Drobnjakovicevu knjigu "Kosmaj", uz usmena kazivanja starijih zitelja. Zanimljivo je sto je navodeci rod kojem Perisici pripadaju naveo "Jolice" (Jovanovici, Krstici, Stepanovici, Radojkovici, Spasojevici i Petrovici), koje je Drobnjakovic ovako grupisao, a Bujagic medju njih dodao i Perisice. Mislim da je ovo slucajno uradio. Takodje, treba reci da je kasnije zapisao usmeno predanje tadasnjih starijih ljudi, koji su mu rekli kako se jedan Perisic sredinom 19. veka ozenio zenom koja je sa sobom dovela svog sina iz prethodnog braka, koji je uzeo ocuhovo prezime, ali sacuvao slavu svog oca - Svetog Luku. Zbog toga, danas, jedan deo Perisica slavi Svetog Stefana, a drugi Svetog Luku. Moji i preci testiranog su od ovih prvih, "starih".
Zatim, u knjizi Radmila Petrovica "Kosmajski vilajet", Perisici se navode kao deo "Kijacara", medju kojima je i moja familija Blazic, kao i svi ostali kojima je slava Sveti Stefan. Autor je ovo uradio, verovatno, zbog iste slave. Takodje, i kuce i imanja su nam jako blizu. Prakticno se granicimo, ili smo se nekad granicili. Kao sto vidimo, ovo se ispostavilo netacnim, zbog razlicitih haplogrupa.
Ono sto sam ja pronasao o Perisicima, proucavajuci svu dostupnu gradju (teftere, maticne knjige i ostalo) je sledece:
Najstariji predak koji se pominje, po kome je ova familija i dobila prezime, je Perisa. Pominje se samo na 2 mesta u maticnim knjigama i to uvek samo kao Perisa. Verujem da mu je pravo ime bilo Petar, pa onda nadimak Pera-Perisa. Pomenut je najpre na vencanju svoje cerke, a zatim i kada je preminuo - 1838. godine. Procenjena godina rodjenja je oko 1780. U tefteru iz 1829/30. godine, u jednom domacinstvu se pominju Mihailo Perisic (rodjen 1800-05) kao nosilac i njegova braca: Gavrilo, Pavle, Pantelija, Djordje, Jovan i Milovan. Po godinama, a i ostalim okolnostima, zakljucuje se da su njegovi sinovi. Verovatno je tu bila i njihova sestra Stamenija, pa je najmanji broj Perisice dece 8. Naravno, ukoliko je sve tacno zapisano. Danasnji Perisici su potomci Mihaila, Gavrila, Pavla i Pantelije (po pomenutom predanju posinio pastorka, pa jedan deo slavi Svetog Luku zbog toga), 4 najstarija brata, dok se preostala trojica, kasnije, nigde ne spominju. Petrovic u svojoj knjizi, osim cetvorice najstarijih, kao Perisine sinove, spominje i Vukosava, Novaka, Nenada i Marka, i istice da su se oni odselili u susedni Kovacevac, dok Djordja, Jovana i Milovana uopste ne spominje. Mozda je mislio na pomenutu trojicu kada je napisao da se deo brace odselio u drugo selo, ali to je neka druga tema.
Sledi drugi deo ispod.