Петровић, Ђурђевдан, Сајковић, Ливно, J2b-M205
САЈКОВИЋ
Петровићи - дошли из Отишића код Врлике (Далмација), кажу да су старином из Црне Горе. Славе Ђурђевдан. (Mario Petric, Porijeklo Stanovnistva Livanjskog Polja)
У Ливањском пољу Петровићи славе Ђурђевдан и Аранђеловдан. Заједничко и за једне и за друге је да су досељени из Отишића и да су, по предању, пореклом из Црне Горе. У окружењу има неколико J-Y22059 родова од раније: Деспинић, Јовањдан, Отишић, Врлика; Барош, Никољдан, Црни Луг, Босанско Грахово; Шарац, Никољдан, Цивљане; Стојанац, Св. Симеон Столпник, Дабар, Хрваце. На основу маркера, Деспинић, Барош и Шарац чине исти генетички род, иако славе различите славе. Сва је прилика да су ови Петровићи из Ливањског поља исто са њима.
Интересантно да је близу и Хрват Чурепић (Цривац), чији BIGY чекамо управо.
У Отишићу је било Петровића, тамо славе Аранђеловдан.
Petrović (Petrovich)Petrovići slave Svetog Arhanđela Mihaila. Stara je to porodica crnogorskog porijekla koja se od doseljenja u Bitelić raselila po obližnjim selima (Laktac, Donje Koljane, Otišić, Kukar) i od koje su nastala i nova prezime na (Crnogorac, Railić). Mihail Petrouich s porodicom bio je 1689. među 20 porodica koje su pod vodstvom harambaše Vucadina Lalcovicha došle iz Janja (Bosna) na područje Bitelića.1732 Jovica Petrović 1742. se godine iselio iz Otišića u Tursku (u Bosnu), a dio njegove nekadašnje zemlje (3 campa) dodijeljen je 1760. godine porodici Dragolović (današnji Rnići).1733 Petro vića je 1810. godine sedam porodica s 43 člana (Trivan 11, Jovan 10, Mitar 7, Mijailo 5, Sava 5, Jovan 3 i Petar 2 člana).1734 18. 12. 1822. godine umro je Petar Petrović, starac od 106 godina.1735 Sedam je porodica Petrovich 1846. godine u vlasništvu i suvlasništvu stojnih kuća u Otišiću (Tommaso, Giovanni, Vito, Spiridone, Giorgio, Lazzaro i Gregorio).1736 Trinaestorica su Petrovića 1877. godine vlasnici i suvlasnici 12 kuća u ovom selu.1737 Ova kav brojčani porast porodica učinio je da se dio Petrovića tokom druge po lovine 19. stoljeća preseljava na obližnje Livanjsko polje. U zapadni dio polja, ispod Dinare, Petrovići su se naselili u Gubin, Sajković, Pržine i Crni Lug, a na suprotnoj strani polja prvo u Kovačić, pa iz njega u Čelebić. Iz Gubina se dio porodice kasnije preselio u Halapić (Glamočko polje). Pet rovići iz Pržina i Čelebića zadržali su staru slavu Svetog Arhanđela Mihaj la, oni iz Gubina i Sajkovića slavili su Svetog Georgija, a Petrovići iz Crnog Luga dijelom su slavili Svetog Kuzmu i Damjana, a dijelom Đurđevdan. Kod svih ovih porodica prisutna je spoznaja o porijeklu s prostora Crne Gore, kao i o migracionom putu koji se tokom 17. stoljeća odvijao na relaciji Crna Gora – Dalmacija – Bosna. Petrovići su 1922. godine koloni zirani u Petrovo kod Prilepa (Makedonija).
Crnogorac (Zernogoraz, Cernogoraz)Naselili su se u sjeverni dio Kukra.
Staro prezime ove porodice je Petrović. Crnogorci koji su se iselili iz Cetinske krajine u Livanjsko polje (Čelebić i Zastinje) bili su Petrovići iz Crne Gore, koji su se doselili u Dalmaciju, a potom odselili u Bosnu.1961 Pod starim prezimenom (Petrović) ovaj je rod živio na više lokacija u Cetinskoj krajini (Otišić, vrličko područje), a pod prezimenom Crnogorac u Laktacu, Donjim Koljanima, Kukru i Polači kod Knina. Svi su slavili Svetog Arhanđela Mihajla, kao i Petrovići iz Otišića. Marco Zernogoraz iz Kukra dobio je 25. 8. 1760. investituru na jedan močvarni teren površine 2 quarte i 150 tavola. Jedan od međaša bio mu je Stanissa Zernogoraz.1962 U Kukru 1810. godine Paval ima porodicu s 11 članova.1963 Zernogoraz Paolo 1832. je godine vlasnik nekretnina, a Zer nogoraz Natale sa Žovan Natalom 1846. je godine suvlasnik kuće za sta novanje br. 82. Kasniji upisani suvlasnici su Zernogoraz Stanco i Božo qm Save i Žovan Steffano qm Achima.1964 Prema podacima iz matičnih knjiga, Crnogorci su na ovom području još 10-tak godina. Petrović s jednim se članom porodice odselila u Vojvodinu.
извор: Božidar Simić i Filip Škiljan, "Srbi u Cetinskoj krajini"
https://snv.hr/wp-content/uploads/2021/12/srbi-u-cetinskoj-krajini.pdf