Пази, у раду Кристијана Јурана се Синобади помињу као Угарци, те немам сумње да то заиста и јесу. Угарци су очигледно из Херцеговине са Турцима дошли најприје до западне Босне, а како су турци напрдовали стигли су и до сј.Далмације и Лике. Што се тиче самих Угарака и њиховог првог помена, ево шта сам нашао у књихи Есада Куртовића - Сениори Херцеговачких влаха:
Vlasi Ugarci
(de Garza vlachos, vlacchi de cathono de Ugarach,de vlacchis Ugarzi) smješteni su na području Ljubomira
i Rudina. Spominju se od 1368. Među poznatijim predvodnicima su katunar Obrad Borojevic i Dubravčići.
Ugarci su bili ljudi bosanskog vladara. Katun vlaha Ugaraka Obrada Borojevića dao je obavezu na vjernost
vojvodi Sandalju Hraniću 1419. Nadalje se češće susreću označavanikao ljudi vojvode Sandalja Hranića i Stjepana Vukčića Kosače.
Гдје се налазе поменуте Рудине? Љубомир?
Што се тиче самих Угарака, вјерујем да су као и остали катуни били разнородни, па не треба очекивати да су сви родови Ј1 али вјерујем да би се тестирањем показало да их је значајан број заиста Ј1.
Овдје копирам моју преписку са Гојком, ако неко нешто корисно нађе:
Љиљан Максимовић: Поздрав учесницима у разговору. Вашу групу пратим дуже вријеме, и могу само честитати на познавању материје већини чланова који су активни. Књигу сам прочитао а интересантна ми је управо због Синобада. Молио бих ако ме неко од вас може упутити јер видим да располажете потребним знањем. Разлог мог интересовања је то што тестирани Синобад има 2 разлике на 23 маркера од мене (Шепа) и што је Модрино село у непосредној близини Ђеврски гдје су некада живјеле Шепе. Остали су само одређени топоними на картама (између Зечева и Ђеврски - Шепине ограде) од Шепа, али сам на FamilySearch нашао доста записа у књигама рођених, умрлих и вјенчаних гдје се Шепе помињу. Прво помињање је из млетачког пописа Горњег Котара 1709.г., гдје је пописан Петар Шепа са доста бројном породицом и приличним имањем.
Е сад, осим Синобада, који је заиста доста близу и генетски и физички, имамо још једну породицу из оближњих Ивошеваца, која ми је још ближа, а чије име овдје не могу написати јер рад у оквиру којеег је она тестирана још није објављен. Рећи ћу само да је звучног имена. Та породица је још ближа нама Шепама у генетском смислу.
Овај дужи увод сам направио да бих објаснио разлог мог интересовања за Синобаде, односно влахе Угарке.
Видим да се помиње џемат Угар(а)ка. Шта се може више о томе рећи и да ли има литературе? Да ли су то исти власи који су живјели око Грахова? Гојко ви тврдите да су они у околини Биовчиног села били и раније него што то аутор помиње? Генерално зна ли се нешто више о томе ко су били власи Угарци, како су добили име, одакле су дошли раније итд.
Срдачан Поздрав!
Гојко Суботић: LJiljane, ovim popisom defterskim (1550) Fahima Spahe i Ahmeda Aličića, pod Novim hasovima, Ugarak Vukosava, sina Vukmana, knez je cijele Nahije Zrmanja i Popina, koja je tada obuhvatala cijelu Liku, pa sve do Zrmanje i Knina, osim što je četiri sela imala Nahija Zrmanja Istrija sa primićurom Stepana, sina Radovana s desne strane Zrmanje. Osim te Nahije, knez Ugraka je imao dosta sela koja su pripadala Nahiji Ostrvica i Istrija Ostrvica. Odmah da istaknem da nam je prezentirana literatura na ovim stranicama, kojom se konstatira da su Ugarci vlasi velikaške porodice Kresovića (Kresojevića) u 15.stoljeću, u Hercegovini. Niz ovih sela koji se spominju (Bjelina, Biovčino selo, Kolašac, Nunić, Marica, Prklje, Pokrvenik, Smrdečica i još neubicirana dva sela u Bukjovici, bili su DŽemat Ugarka Vukosava, Vojina i Miloša; nasljedna porodica. Imali su i 6 mlinova na Krci (Buzov). Ovo djelo Kristijana Jurana otvorilo je niz pitanja i pretpostavke za mnoga poslagivanja porijekla ovog stanovništva, njihove migracije, kao i njihovu antroponomastiku koja je do sada bila nedostupna (uglavnom). Da su bili nešto ranije (Ugarci) oko Biovčina sela, nije mi to poznato, ako nisam pogrešno napisao. Ali, katunari Medoševići (Medoši) su kupovali zemlju za ispašu u Kistanjama još početkom 15 stoljeća; bilježnička lit. Kaptola Zadar. Medoši su i danas u Biovčinu selu. No, Vukosav, sin Radka Tintor, primićur, bio je zamjenik Ugarka kneza u Nahiji Zrmanja i Popina, a vjerovatno Vam je poznato da ih je bilo dosta oko Radljevca sve do danas, kao i još na nekim mjestima. Ugarka sam pronašao muslimanizirana u Cazinskoj krajini; treba imati u vidu da su bili revni Osmanlijama, jer ih nema u vodstvu pobunjenika s obztirom na moć. Ugarci se pominju kao uskoci u Senju (visoka vojna hijararkija) sa Rupčićima i Roksandićima i mislim da je u pitanju bježanija pri porazu vojske koja je, zamalo vremena, zauzela Klis 1596. godine, odkud su oni uskočili u Senj, ako nisu još od ranije tamo. Ugarković je bio osobni sekretar Zaviše Mitrović, kao pop rimokatolički, a Ugarković se spominje u Žegaru (1758?) kao zagovaratelj bježanje u Rusiju pod vodstvom vladike Simeuna Končarevića. Bio je pravoslavni pop. Tu ima mnogo materijala za proučavanje, a Vi ste mladi i, zajedno sa Radučićem, Dadom i još nekim, navalite - ja sam star.
Љиљан Максимовић: Гојко, хвала Вам на овим информацијама.
Скинуо сам попис Клишког санџака 1550.г., са нета, али недостаје већина страна. Нашао сам то што кажете за џемат Вукосава, сина Вукмана Угарка. Није ми јасно ова ознака - Вукман Угарак. Да ли то значи да је он влах Угарак или је то као нека врста презимена? Зна ли се гдје је оригинално био катун влаха Угарака?
Ово што кажете за Кресовиће(Кресојевиће) је врло интересантно. На коју сте литературу мислили кад сте рекли да су Угарци били власи Кресојевића (Красојевића?). Јесу ли то исти Кресојевићи који су живјели у источној Херцеговини или сам ја то нешто помијешао?
Имајућу у виду да су сви влашки катуни осим арбанашких били више заједница породица (тј. нису сви морали бити у роду) могуће је да међу власима Угарцима постоји више различитих мушких родова. Ипак, гледајућу невјероватну територијалну блискост речених породица Синобад (Модрино село) - Шепе(Ђеврске) - ? (Ивошевац), и да се у поменутом раду Кристијана Јурана Синобади помињу као Угарци, закључујем да је још један значајан број Угарака по мушкој линији у роду са нама (тј. Ј1 PF7263). Било би врло интересантно тестирати Медоше, Шуше, Масникосе и друге. Вјерујем да би се појавио неки наш Ј1 рођак. Кад смо већ код тога код неких наших огранака Шепа постоји неко предање, које ја нисам претјерано узимао у обзир, а које гласи да су Шепе род са Војводићима, односно да су од Војводића. Међутим, данас видим прегледајућу топографске карте, не могу да се сјетим да ли у Модрином селу или Парчићу на два мјеста куће Војводића, а на једном мјесту пише Војводића ограде. Опет коинциденција? Планирам да нађем неког Војводића па да га тестирам за почетак. Да ли су ти људи скорије тамо живјели, или су попут Шепа још раније изумрли?
Гојко Суботић: Nahije su pod Osmanliama bile veće administrativno-teritorijalne jedinice. Njima su na čelu bili knezovi ili primićuri, ali su mogli biti glavni u nahiji i vodvode. Svaka nahija imala je svoje džemate, kako ih Vi nazivljete katune. Kada su Turci prodrli u Dalmaciji i Liku, Ugarci su bili najugllednija kneževska porodica. Otud im na upravljanje ogromni prostor Nahije Zrmanja i Popina i ogromni džemat u Nahiji Ostrvica i Istrija Ostrvica. Trajali su kao važni uglenici (knezovi) sve do Kandijskog rata. Gro stanovništva koje su Turci doveli sa sobom su iz Stare Hercegovine. Oni su ih krstili (uglavnom) kao Vlahe, i (ovisno o političkoj situaciji) davali im privilegije. Ovo moje spominjanje Ugaraka kao Vlaha u Hercegovini u službi Kresovića, literatura je koja je prezentirana na Internetu, ali literatura autora iz Hercegovine; neznam dali sam je ja "uskladištio". U taj izvor ne treba sumnjati, jer i sada ima toponim Ugarci u Hercegovini, kao i toponim Baljci, koji su takodjer došli ovamo u Bukovicu. Sinobad Jovan, prilikom jednog njegovog izuminjavanja kod Providura zadarskog, izjavio je da su oni u srodsvu sa Baljcima, ali da nezna u kojem stepenu; to mi je rekao dr. Marko Snobad, arheolog. Sada već znamo da je istina da su katuni bili višefamilijarni i različitim rodovima s obzirom na niz prezimena koji se pojavljuju ovim Juranovim djelom, a uglavnom su bili iz Hercegovine u istom džematu. Džemat je sličan katunu, ali mu je vjerski aspekt najvažniji - mora imati džamiju kao i mahale u hasabama. Kad ste spomenuli Vojvodiće, imajte u obzir da su usrodsvu sa Kneževićima. Godine 1708. popisani su u Parčićima i kao Knežević-Vojvodić, a isto tako ih spominja Aškraba u svom djelu u Hercegovini Kneževići-Vojvodići. U parčićima su komšije. Prezime Knez može se njima dodati, bez obzira što su sva tri prezimena proistekla iz upravljačke funkcije pretka. Znamo što znači ugarak, a dali su oni to prezime dobili po mjestu Ugarak (etnik prezime) ili je to mjesto dobilo ime po njima, rodu Ugarak, upitno je. Bez obira što je Petar Aškrama - Zagorski romantični nacionalista, njgovo djelo o prvoj pojavi prezimena u Staroj Hercegovini i Crnoj Gori, kao i nekim povjesnim dogadjanjima - kad su u pitanju pojava prezime, naslanja se na dobre izvore; Arhiv dubrovački, Arhiv kotorski i srpske povjesne izvore. U tom djelu se nalazi veliki broj prezimena koji se pojavljuju u Lici i Dalmaciji još u srednejm vijeku (katunari), pa dalje prema sjeveru. Ogromni broj prezimena živi i živio je u Dalmaciji i Lici, koji su se pojavili kao katunari u Kotarima (okolice Zadra i u Zadru) još u srednjem vijeku. Ja ću pomenuti samo par njih što mi je u memoriji trenuto: Brakovići (Brančići), koji su bili vojvode u Kotarima i Bukovici za vrijem mdj. kralja Sigismunda, Sankovići, Punoši, Brainovići, Šašići (Šaše), Medoši, Sonkovići i još mnogo njih. Naći će se 1526. g. u Istri mnogi od njih i tamo zatražiti glagoljaško versko ispovjedanje. Kad su pitanju stari rodovi, ogromni broj prezimena nastao je od njih, po raznim motivima, a najčešće kao patronimici. Što se tiče Ugaraka, vrlo su prisutni kao uglednici u vojnoj i civiloj hijararkiji s kraja srednjheg vijeka pa sve do odlaska Turaka. Njih istraživati, bilo bi veliki izazov. Oprostite na nekim formulacijama - možda su pretenciozne.