Letski
Mūsu tēvs debesīs
Svētīts lai top tavs vārds
Lai nāk tava valstība
Tavs prāts lai notiek
kā debesīs, tā arī virs zemes
Mūsu dienišķo maizi dod mums šodien
Un piedod mums mūsu parādus
kā arī mēs piedodam saviem parādniekiem
Un ne ieved mūs kārdināšanā
bet atpestī mūs no ļauna
Jo tev pieder valstība
spēks un gods mūžīgi
Litavski
Tėve musu, kuris esi danguje,
teesie šventas tavo vardas,
teateinie tavo karalystė,
teesie tavo valia
kaip danguje, taip ir žemėje.
Kasdienes musu duonos duok mums šiandien
ir atleisk mums musu kaltes,
kaip ir mes atleidziame savo kaltininkams.
Ir nevesk musu i pagunda,
bet gelbek mus nuo pikto.
Nadravski prusski
Tieve musu, kursa tu essi debesisa,
Svints tiest tavs vards;
Akeik mums tva valstibe;
Tavas Prats buk kaip debesisa taibant viršu ziemes;
Musu dieniška Maj e duk mums ir šen dienan;
Atmesk mums musu griekus, kaip mes pametam musi pardokonteimus;
Ne te vede mus baidikle;
Bet te pasarge mus mi visa louna (pikta)
Prusski
Tā́ve Nū́sun kàs asei an dãngun,
Svińtints vī̃rst tvãjs èmens.
Perē̃is tvajā́ rī́ki
Tvãjs kvā̃its audā́seisin
na zèmei kā̃i an dãngun
Nū́sun dẽininan gẽitin dā́is nū́mans šandẽinan.
Ba atvē̃rpeis nū́mans nū́sun ā̃ušautins
kā̃i mès atvē̃rpimai nū́sun aušautenī́kamans
Ba ni vèdais mans en perbā̃ndan.
Sklā̃it isrankī̃s mans aza vãrgan.
Jatvežski
Tâve Nusun, kas esei en dangun.
Sventintas virst tvajas emenis.
Pereit tvajâ rikê.
Tvajas kvajtas audastsin
kaigi en dangun, tît dîgi na zemien.
Nûsun deininin geitin dais nûmas šandeinan.
Be atverpeis nûmas nûsans aušautins,
kai mes atverpimai nûsaimas aušautenîkamans.
Be ni vedais mans en perbandasnan.
Sklait izrankeis mans aza visan vargan.
daleki Praslověnski (moj prěvod)
atče našis is že essi na nebesi
da sventit sen imens tvaes
da priidet carstvas tvaes /valstiba tvaa
da bandet valia tvaa
aka na nebesi i na zemi
hlaibus našis visidini daj namus dine si
i atstavi namus dulguns našens
aka i mus atstaviajemus dulžininkamus našimis
i ne unvedi nas/nus un napastis / izkušenjes
nu izbavi nas/nus at lukava-ega
Ako i neki mne, da něje postojao prabaltski i da je praslověnski samo ogranak jugozapadnoga baltskoga, ja se ne slažem s těm i mnim, da svi baltski jezici děle mnogo veće rěčija medju sobom, nego praslověnski děli s bilo kojim od njih. Mnim da je se praslověnski oddelio dugo prědje će se baltski jezici sasvěm lagahno početi različavati tvoreći jezični kontinuum. Iako prusski pokazuje něku naklonost k praslověnskom, to je posědica prusske arhaičnosti, tačnije letsko-litavskih novotvorina u kojima prusski něje učestvovao, te ostao sličněji ranějem stanju, kako i oddvojivšij se praslověnski. Opet prusski je, po oněh 800 rěči zabilěženih i-te-kako sličaněji litavskomu i letskomu, nego li praslověnskomu s kojim děli tek pokoji arhaizam izgubivšij se u litavskom ili letskom.
let. teve, lit. tieve, prus. tave, slov. atče (>otče)
let. musu, lit. musu, prus. nusun, slov. našis
let. tavs, lit. tavo, prus. tvajs, slov. tvais (tvoj)
let. debesis, lit. dangus, prus. dangus, slov. nebas (nebo)
let. vards, lit. vardas, prus. vardas/emenis, slov. imens (ime)
let. valstiba = slov. valstiba (vlastba); reči carstvo, karalyste (karlevstvas>kraljevstvo) i riki su tuđice.
let. ka, lit. kaip, prus. akaik, kai, akaiki; slov. aka (>jako), kaka (>kako)
let. šo-dien, lit. šia-dien, prus. šan-deinan; slov. dine-si (dnes')
let. un, lit. ir, prus. be, slov. i(n)
let. bet, lit. bet, prus. sklait, slov. nu