Породицe Вeрац, Плавшић и Павков у Сивцу и коњички спорт.
Opis
Sivac je naselje u opštini Kula u Zapadnobačkom okrugu. Položaj Sivca u odnosu na konfiguraciju zemljišta na kojem se nalazi, veoma je karakteristican za bačke prilike. Istočni deo sela prostire se na blagim padinama lesne zaravni Telečke, zapadni njegov deo na ravnom prostoru lesne terase. Ili, izraženo u koordinatama, selo se prostire između 45. i 46. stepena severne geografske širine i 19. i 20. stepena istočne geografske dužine.
Istorijat
Staro srpsko selo Sivac prvi put se pominje u Kruševskom pomeniku, na početku 17. stoljeća, među zapisima pravoslavnih monaha koji su putujući sakupljali darove i priloge za Blagoveštenski manastir u Kruševu. Selo je svakako nastalo mnogo ranije. Istraživači prošlosti Bačke u 16. stoleću vezuju njegov nastanak za mesto Telek u Bačkoj županiji. Pre Mohačke bitke, 1526. godine, oni ga ubrajaju u među varoši. Na rekonstruisanoj mapi Bodroške i Bačke županije Telek se nalazi južno od Tavankuta. Pokraj tog stoleća, u turskim poreskim knjigama iz 1590. godine naselje Telek sa trideset jednom kućom svrstano je među sela Somborske nahije. U istom popisu nalazi se selo Telekhaza (Telekház falu) sa dvadeset devet kuća. U ranijim defterima, 1554. i 1570. godine, nijedno od njih nije zabeleženo, ali se u defteru iz 1579. javlja se selo Telekhaza sa dvadeset osam kuća. Telek je do Mohačke bitke bio jedno od vlastelinskih dobara.
Posle najezde Turaka on je izgubio raniji značaj, pa se veći deo stanovništva Srba preselio na jugozapadni deo Telečke, nekoliko kilometara istočno od današnjeg Sivca. Otuda se u defterima pominje naselje Telek i selo Telekhaza, nekadašnja varoš koja je kasnije sasvim zapustela. Po broju kuća nova naseobina Telek bila je jedna od većih u Somborskoj nahiji. Prema sačuvanom predanju to stanište bilo je oskudno vodom pa su se naseljenici preselili na pogodnije mesto i zasnovali današnji stariji deo Sivca. Naziv Stari Sivac, koji nosi potes gde se ranije poznavaloselišteTeleka, nagoveštava da su žitelji već svojoj prvoj naseobini dali današnje ime.
Nastanak i formiranje FK «Polet» proisteklo je na inicijativu meštana Sivca 1928. godine osnivanjem Sivačkog sport kluba «Sokol», sekcija fudbal. Počela je dosta skromno bez dovoljno opreme i finansijskih sredstava. No međutim to nije bila prepreka za napredovanje. Drugarstvom i poverenjem savlađivane su nedaće i napredak je iz godine u godinu bio očigledan. Klub okuplja radnike, seljake, sivačku inteligenciju kao i napredne omladince koji svojom mladošću daju pun doprinos i elan napretku kluba. U razdoblju od 1928. god. do 1969.god. Sivački sport klub «Sokol» prerasta u sportsko društvo po imenima SD «Sloboda», SD «Napredak», SD «Zvezda» do konačnog formiranja u FK «Polet». Pažljivijim pregledom postojeće arhive, dokumenata i fotografija stiče se daleko potpunija slika o delovanju fudbalske igre u naseljenom mestu Sivac. Dokumenata o najranijoj istoriji fudbalskog kluba «Polet» nažalost ima jako malo, ali pretenzije nam i nisu da uđemo u trag svim nego samo onim najvažnijim za život i rad u 75 godina postojanja.
1933. godine u Sivcu je održana Osnivačka Skupština konjičkog kluba. Tradicionalno su ga predvodile porodice Verac, Plavšić i Pavkov. U jeku pune aktivnosti klub je imao 150 članova, a njih sedamdesetak su bili vlasnici makar jednog konja. Ravnica je bila zdrava i bogata. Familija Verac posle pedesetih u svojoj štali je imala klasne galopere i kasače. U familiji Pavkov posedovali su niz dobrih kasača, a grlo Milovan je u godini Derbija sva tri puta bio u plasmanu. Iste godine grlo Milovan je dobilo trku sVojvodjanski maraton. Plavšić Toša je sa svojim grlom Nikser u Subotici dobio veliku trku »Dužjanca«. Grlo Aprikot je učesnik poslednjeg Derbija SFRJ 1989, u Ljubljani.