Старо и целовито име Ердеља би silva Blacorum et Bissenorum "шума Влаха и Печенега", па ме занима, дали се у поменутом именослову са почетка 17. столећа налазе и печенезко-куманска лична имена - налик именима из Жичке повеље?
Evo kako je to izgledalo. Uzorak je oko 2500 imena. Uklonio sam Mađare i Sase, kao i nešto malo ženskih imena. Ostalo je 2273 osoba, uključujući udovice koje su navedene pod muževim imenom. Rezultati su vrlo zanimljivi.
13% svih muškaraca nosi imena sa slavenskim korijenom Stan- ili Stoj-. Tu ima dosta varijacija, tipa Stan, Stanč, Stanoje, Stančul, Stojka, Stoja, itd. Po jedna osoba nosi ime Stanimir i Stanislav. Identičan postotak osoba nosi imena s korijenom Opr-. Tu se uglavnom radi o oblicima Opra, Opre i Oproje. Semantički, i ovo ime znači isto što i gornja imena jer se i tu radi o riječi opri koja i danas u rumunjskom znači stati. I to je u stvari slavenska posuđenica i dolazi od istog korijena kao i glagoli oprijeti ili opirati se. Znači, sve skupa 26% osoba nosi profilaktičko ime sa značenjem stati. To je nenormalno visok postotak koji ja nisam našao nigdje među srednjovjekovnim ili novovjekovnim južnim Slavenima. Imena s korijenom Stan- ili Stoj- jesu bila relativno popularna, ali ne toliko da bi činila četvrtinu svih muškaraca. U Konavlima u XV stoljeću su ta imena nešto iznad 1%, recimo.
Najčešće kalendarsko ime je Ivan/Jovan. Oblici su Jon, Juon i ponekad Jovan/Juvan. 7.6% svih stanovnika nosi ovo ime. Osim njega, vrlo malo je kalendarskih imena. Javlja se pokoji Ilije, Mikul. Petru, Dumitru i Paškul, ali sve skupa kalendarska imena jedva prelaze 10%. Nisam siguran što reći za ime Man/Manj i radi li se tu o skraćenom obliku imena Emanuel/Manojlo. Nekih 4% stanovništva nosi ovo ime.
8.5% stanovništva nosi imena sa slavenskim korijenom Rad-. Najčešći oblik je Radul, no pojavljuje se i Radoje a ponekad i samo Rad. Imena sa slavenskim korijenom Drag- čine 1.5% stanovništva. Najčešći oblik je Dragomir koji se izgleda izgovarao kao Dragumer. Na ime Vlad dolazi oko 1% stanovništva. Isti broj stanovništva nosi i imena sa slavenskim korijenom Njeg-. Uglavnom se radi o imenu Njegoje, no pojavljuje se i oblik Njegul. Jedna osoba nosi ime Njeguš. U rijeđa imena slavenskog podrijetla spadaju neka koja nosi manje od 5 osoba, kao Tatomir, Vojin, Obrad, Vlajkul, i Miroslav koje se izgleda izgovaralo Mereslav.
Među imenima starobalkanskog i romanskog podrijetla, vrlo često je Koman/Komša/Komšoje. Na njeg dolazi 7.6% stanovništva. Starobalkansko ime Bukur nosi 4% stanovništva. Na imena Lupul/Lup/Lupoje dolazi 2.2% stanovništva. Njima možemo pridodati i tri osobe koje se zovu Vulkan(Vukan). Ime Barbat/Barb nosi oko 2% stanovništva. 1% stanovništva nosi ime Bursan/Bersan za koje mislim da je romanskog porijekla. Ime Roman nosi 1% muškaraca. Pojavljuju se i neka rijeđa imena ove kategorija, kao recimo Urs ili Ursul. Jedno ime koje su popisivači zapisivali na nekoliko načina je Vocila ili Vojcila. Javlja se i jednačenje po zvučnosti pa imamo Bacila i Facila. Rumunjski onomatološki rječnik koji imam ga dovodi u vezu sa slavenskim korijenom Voj-, no oblici kao Fracila malo zbunjuju. Ova imena nosi malo više od 1% stanovništva. Problematično je ime koje se uglavnom piše kao da se čita Alđe. U rječniku ga navode kao Alde i izvode iz germanskog imena Aldo, tj. hipokoristika od mnogih germanskih imena koja završavaju na -ald. Ja nisam siguran da je to slučaj. Prilično je često i nosi ga 4% muškaraca. Ako je i ono starobalkanskog ili romanskog podrijetla, onda i na ova imena otpada sve skupa 25%. Ako nije, onda je 20%.
Znači, 10-15% stanovništva ima kalendarska imena, nekih 20-25 nosi starobalkanska(od kojih većina u stvari nemaju romanski korijen već su iz nekog supstrata kao Koman ili Bukur), a više od polovice stanovništva nosi imena sa slavenskim korijenom. A ovo je kompaktno romanofono stanovništvo čiji preci su zadnji put živjeli među Slavenima možda 300-400 godina ranije. Mene pogotovu čudi manjak kalendarskih imena, s obzirom na život po mađarskom vlašću i činjenicu da se ne radi o nedavno pokrštenom stanovništvu.