I kad smo već kod hercegovačkih Vlaha. Ne, ja ne tvrdim da su svi oni 1477. govorili vlaški. Ne mogu čak ni reći je li među njima uopće bilo skupina koje su 1477. govorile vlaški. Mogu reći da njihova imena i natpisi na stećcima ne isključuju mogućnost da jesu. I mogu reći da svoje ime duguju dijelu predaka koji u nekom trenutku jesu poznavali i vlaški.
I ako treba, postoje ipak neke naznake. Mislim da sam već naveo da Jireček citira Domenica Negria, Mlečana koji je putovao po Dalmaciji i koji kaže da cetinski Vlasi oko 1500. govore iskvarenim latinskim jezikom. To su izvorni cetinski Vlasi, koji su katolici. Za pravoslavne Morlake u tom kraju znamo iz deftera 1550. da su nedavno doselili. I po imenima se vidi da su to drukčiji Vlasi i da su gotovo sigurno katolici jer kod njih imena nisu 90% slavenska. I povelja Hanža Frankopana koju daje tim Vlasima 1436. je na čakavskom, što vjerojatno znači da su i ovi Vlasi kao i Ćići živjeli u nekom vlaško-čakavskom dvojezičju. Ovo su im imena:
Ivaniša Ivanović, Vigan Dubravčić, Ninoe Sanković, Tomaš Ročević, Matiaš Vukčić, Milić Ostoić, Dragić Prodanić, Blaž Kočić, Hrela Golešević, Vukat Voinović, Ivaniš Grobačić, Budan Grubšić, Bilosav Dražević, Elovac Draživoević, Radivoi Vitković, Bulât Kustražić, Ivan Poznanović.
Kao što rekoh, Negri za njih izričito kaže da su romanofoni. Vrijeme dolaska ovih Vlaha znamo, jer se u dokumentima iz trogirskog arhiva počinju pojavljivati oko 1350. U to vrijeme Ljudevit Veliki, mađarski(i samim tim hrvatski) kralj izdaje povelju kojom dopušta nekim svojim miljenicima(naravno plemićima) da u Dalmaciju dovode Vlahe iz Bosne i Raške. Brzo nakon toga se pojavljuju Vlasi u Cetini. Katunari ovih Vlaha nose slijedeća rodovska imena i patronimike: Rogoušac, Dubravčić, Tvrdojević, Bravarac, Međarac, Tvrdojević, Mirković, Ročević, Vojčinović, Grubačić, Dekojević, Tvrtković, Golešević, Kočić. Neka od imena se prilično precizno podudaraju s najvećim rodovima među Ćićima. Imena ovih cetinskih Vlaha su slavenska. Mirko, Ostoja, Bogavac, Milić, Prodan. Njihova naselja se izričito navode kao katuni.
Iz kraljeve povelje je izvjesno da ovi Vlasi dolaze iz Bosne ili Raške. Logika je da se radi o današnjoj Hercegovini jer je to najbliži kraj cetinskom. A ako ne dolaze is Hercegovine, odakle onda dolaze s imenika kao što su ova gornja? 1436. nekoliko Vlaha ima kalendarska imena, ali samo jedan ima ime izvedeno od takvog: Ivanović. Ako su ovi ljudi romanofoni, a nema razloga da odbacimo tvrdnje Negrija, i ako su došli iz Hercegovine, nisu li tamo morali ostaviti rođake koji bi isto bar dijelom poznavali vlaški?