Зар нису Саксонци-Саси добили име по ножу seax по коме су били познати?
To je stav jednih lingvista. U najranijših spisih narod se naziva u latinskom "Chauci" /čitaj: hauki/, a na grčkom каuxi /kauhi/. U němačkom je bilo věrojatno Hauhan / Haugan - jedni od potomaka legendarnoga Ingvi. Hauhan bi značilo - višnji. U vezi s tim u 77. g. Plinius: Naturalis historia XVI 1, 2–4, piše o njih da su moreplovci koji žive na ostrvnih uzvišenjih.
Kako znamo iz starosaksonskoga h su u odredjenim pozicijama izgovarali kao ś, tako i Hauhi su mogli kasnije zazvučati kao /çaʊkən/, s čega se od 5.věka ne zna više za Chauci no samo Saxi. Rěč Saxi mogla je biti latinski odraz rěčki Hauhshon /çaʊhshon/ - sasski. No sve ovo je samo moje razmišljanje o mogućem proishodu etnonima.
Izravnu vezu s nazivom plemena može se najti u pěsni iz kasnoga 11.v. tzv. Annolied:
von den mezzerin alsô wahsin, wurdin si geheizzin Sahsi - od nožâ preveć ostrih, bějahu prozvani Sahsi
Današnja savezna zemlja Sachsen nema osim naziva nikakveveze s narodom Sahsi. Zapravo se radi o dinastičkom prehodu titule hercog saksonije posle smrti Hajnriha Lava 1180 na Bernharda Askanier obitavša u Wittenberg. Nakon izumiranja dinastije Arkadier 1423 titula hercoga Saksonije prehodi na rod Wettiner koji su vladali markom Mišnje / Meißen u Lužici, koja se danas zove Sachsen.
Potomci pravih Sahsa mogu danas živěti po obalah morja tzv. Litus Saxonicum
https://de.m.wikipedia.org/wiki/Sachsenk%C3%BCste#/media/Datei%3ALitus_Saxonicum.png te oblasti Sachsen-Anhalt i Flandrije, no ovi nemaju osim prenosa dinastičke titule nikakve veze s Erzgebirge (bukv. rudna gora) ili u žargonu Böhmisches Wald (češka šuma) odakle su navodno došli rudari Sasi u Erdelj, a odatle u Srbiju. Ovaj fakt možda treba objasniti Šaponjiću, koji zalud veže sase za Sase, kao što neki vežu vlahe za Vlahe.
U srednjem věku je vezivanje naziva sas za rudara utoliko lakše padalo, jer u tada znanom italijanskom sasso, kao i u latinskom saxum, znači stěna ili veliki kamen.
The Elizabethan era play Edmund Ironside suggests the Saxon name derives from the Latin saxum (stone):[6]
Their names discover what their natures are, More hard than stones, and yet not stones indeed.
— I.i.181-2
Irci, Velsi i Skoti nazivaju Angliju i Angljane pogrdno rěčju Sasain, a Finci i Estonci nazivaju Němačku rěčju Saksa, a takodje i bogatuna ili moćnika nazivaju saks. Po običaju preslikanje naziva poistovećenjem jednoga osnovnoga svojstva. Poznati stočari su Vlasi, dakle bilo koji stočar je u žargonu vlah. Bogataši u Baltiku su bili po pravilu Saksi, pa je potom svaki bogataš pogrdno nazivan saksom, a u nas je sasom u žargonu nazivan bilo koji rudar, osobeno katolik. Znam, da ti već znaš, no za mase možda koristno.