Аутор Тема: Развој српског језика кроз историју  (Прочитано 35707 пута)

Ван мреже ⲥуⲛцⲉ

  • Члан Друштва
  • Етнолог
  • *****
  • Поруке: 2092
  • I-A1328
Одг: Развој српског језика кроз историју
« Одговор #120 послато: данас у 01:10:43 поподне »

Стихови Драгољуба Филиповића
Пјесма "Васојевићи"


Поклекнуше четири тисуће
набрекнуше мишице од кама
и лукови с бесом зазвонише.
Ко гледаше никад неће више
удар муње што небеса слама...




Свака част, јуначе, за храброст штитити ријеч наше старине, које се многи Србин стиди и одриче.

„В каждом человеке — солнце. Только дайте ему светить.“

Ван мреже Fargo

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 43
Одг: Развој српског језика кроз историју
« Одговор #121 послато: данас у 01:47:22 поподне »
^^
U šestom ili sedmom osnovne nastavnica istorije nam je čitala deo iz Dušanovog zakonika, kad je izgovorila tisuća pola odeljenja se počelo oglašavati izražavajuću čuđenje pa i negodovanje misleći da se radi o kroatizmu. 🤣 Onda nam je objasnila da su i Srbi nekad koristili reč tisuća koja ima slovenske korene, te da su kasnije usvojili reč grčkog porekla hiljada.

Zanimljivo je da izraz tisuća nije opstao ni u jednom srpskom narodom govoru. Čak ni kod štokavskih Hrvata tisuća nije opstala. Oni su govorili hiljada ili iljada do novijeg doba, a tisuća im dolazi (ili se vraća nakon više vekova) preko hrvatskog standarda. Mnogi Dalmatinci i dan danas kažu iljada, a ne tisuća kao što je u hrvatskom standardu koji im prodire u govor preko školskog sistema i medija.

« Последња измена: данас у 01:51:52 поподне Fargo »

Ван мреже ⲥуⲛцⲉ

  • Члан Друштва
  • Етнолог
  • *****
  • Поруке: 2092
  • I-A1328
Одг: Развој српског језика кроз историју
« Одговор #122 послато: данас у 03:05:43 поподне »
^^
U šestom ili sedmom osnovne nastavnica istorije nam je čitala deo iz Dušanovog zakonika, kad je izgovorila tisuća pola odeljenja se počelo oglašavati izražavajuću čuđenje pa i negodovanje misleći da se radi o kroatizmu. 🤣 Onda nam je objasnila da su i Srbi nekad koristili reč tisuća koja ima slovenske korene, te da su kasnije usvojili reč grčkog porekla hiljada.

Zanimljivo je da izraz tisuća nije opstao ni u jednom srpskom narodom govoru. Čak ni kod štokavskih Hrvata tisuća nije opstala. Oni su govorili hiljada ili iljada do novijeg doba, a tisuća im dolazi (ili se vraća nakon više vekova) preko hrvatskog standarda. Mnogi Dalmatinci i dan danas kažu iljada, a ne tisuća kao što je u hrvatskom standardu koji im prodire u govor preko školskog sistema i medija.




Тисућа и није ријеч која би се користила често, па да у народу обстаје или не обстаје. Користили су је прије свега казнаци и трговци; у Приморју се распространило оно "иљада", како се је у у Међимурју распространило мађарско "језер", а док је било србско казначаство, говорило се тисућа по старини. Када се тисућа гледајућ назад развија звучати ће tysonća < tysontja < tusantja, гдје је јур видљива сличност с германским tausand у склопу Corded Ware његовине (културе).
„В каждом человеке — солнце. Только дайте ему светить.“