Горе сам замастио име Џареб. Интересује ме гдје си нашао тај податак?
Opširni popis vilajeta Hercegovina iz 1477.g. jako bitan jer se gomila ovih naših plemena spominje u njemu tamo sve do Vasojevića, dakle jedan veliki prostor, mnogo veći od današnje Hercegovine. Da ti olakšam ovdje možeš otići
http://www.montenet.org/2002/bozo.html Samo ukucaj u find Zelengora i dobićeš dva rezultata, oba lokacije ljetovanja ova dva katuna Ugaraka iz tog popisa, tako odmah nađeš katune.
Што се тиче Руденклауа он је прилично удаљен од нас. По резултатима БигУ и по СТР анализи око 1750г. (вјероватно и 100ињак г. више износи старост заједничког претка нас и њега. То је већ тако давно вријеме да је могуће да муи Балкан није ни био нека успутна станица. Оно што је свакако интересантно јесте прилично велика удаљеност Михића од нас осталих (реда 1200г.). Та удаљеност Михића може говорити у корист томе да Михићи нису ни били Угарци, или су се Угарци као такви јако дуго очували - што је опет мање вјероватно. Рано је, наравно, говорити да су Угарци већински Ј1, мада није искључено.
Znam to za Ruddenklau od 1750 g., ono što me više zanima jeste ovaj cluster sa Aškenazima, koji je TMRCA do njih, jer kao što sam rekao pitanje je kad su ti ljudi ušli u Jevrejski korpus, ako je TMRCA sa njima 2500 godina (nisam sam nešto računao puno) onda veliko je pitanje kojoj su grupi tada pripadali. Spominjao sam Hasmonejsku dinastiju koja je oko 110 g. p.n.e. proširila svoju državu i asimilirala ljudi. Isto tako ovaj Grk se čini se nalazi na sličnoj distanci kao i Mihić.
Интересантна ми је ова прича о твом породичном предању о Ходидједима. Тај топоним вјероватно има везе са мјестом столовања поглавара цркве босанске - Дједа. Или Дида, ако се у то доба користила икавица (отуда Ходидид).
Da skoro sigurno ima. I generalno Vrhbosna je bila uporište crkve Bosanske. A ikavicu je očito koristio pisar na stećku Ugarak ("svita"). Hodidjed ja jako komplikovan jer imaju dvije tvrđave koje se u raznim izvorima jesu nazivale Hodidjedom, jedna je bila na mjestu današnje Bijele tabije na brdu kod Sarajeva, koja je sasvim drugačije izgledala prije 300 godina dakle još je imala dominantno tad srednjevjekovni izgled, današnju su tvrđavu izgradili Austrijanci. A drugi Hodidjed je bio u vrleti iznad sastava paljanske i mokranjske Miljacke, naziva se Starim gradom i postoje ruševine i danas. Neki su spominjali i treće mjesto kao Gradište ali to su Austrougarski prsobrani i nema veze s Hodidjedom.
Сумњам да Синобад и Џареб реално могу упућивати на неко скорије арапско/јеврејско поријекло. Превише је ту вијекова прошло да би се могао очувати обичај давања таквих имена. Сматрам да је чиста коинциденција у питању.
Ja mislim da ako se neko ime javlja isljučivo kod nekog plemena onda se može govoriti o nekoj vezi s njihovim daljim porijeklom. Evo npr. lično ime Ugarak koje se u cijelom ogromnom popisu iz 1477 javlja jednom i to gle čuda u katunu Ugaraka, ili u popisu Klisa iz 1550, ima neki sin Ugarka u nahiji Vukosava, sina Vukmana Ugarka. Dakle definitivno čini se da to ime ima veze s njima. Sinobad i Dzerab se javljaju jednom uopšte i to je niži nivo vjerovatnoće nego kod imena Ugarak (koje naravno se veže i za ime katuna, i to mu daje dodatnu težinu), ali u kombinaciji s drugim faktorima ne može se zapostaviti, naravno koincidencija je moguća.
Na kraju da kažem da s obzirom da se radi o rimskom periodu, u to doba hebrejski je bio izumro kao jezik a arapski je bio u svojoj ranoj varijanti i mnogo manje raširen, dominantni jezik lingua franca bio je aramejski. Ime Dzerab stoji tu kako ga je autor preveo sa osmanskog turskog jezika. Sigurno da su u redu samoglasnici ali suglasnici ne znam jesu li bili kratki (koji se ne pišu u arapskom) ili dugi koji se pišu. Ako tu samo stoji Dz, r i b onda su samoglasnici njegov proizvoljni guess. Sumnjam da je prvi samoglasnik pisani, drugi moguće jeste, moguće ne.
No svakako moguća je i opcija da se radi od proliferaciji takvih imena od nekih arapa iz doba njihovih napada na neka balkanska područja itd., dakle jednostavno da je među vlahe ušao taj neki fond imena i onda se nasumice raširio i javljao. Ali gdje ima dima ima i vatre.