Можда није баш право место (тема) за ово што ћу поставити, али не нађох ништа приближније...
Верујем да сте сви чули за данашње самоубиство Слободана Праљка пред Хашким судом (судом
), па ме заинтригирало да истражим мало о његовом пореклу.
Ево шта пронађох:
"Praljci su podrijetlom Petrine čija je matica u Čalićima, a Petrine su jedan od nekoliko rodova proisteklih
od plemena Orlovića, kao i Arale, Prusine, Odobašići, Petkovići i Arapovići. Mate Petrina, koji je popisan 1742. kao starješina svoga domaćinstva, pripadao je onoj grani Petrina koja je imala nadimak Odobašić, ali se prigodom popisa dao upisati sa svojim starim prezimenom Petrina, dok je njegov sin Mijo u vrijeme sljedećeg popisa 1768. upisao svoje prezime Odobašić, jer je po selu Čalićima bio poznat kao takav. Pa I kasnije imamo nekoliko slučajeva u starim maticama župe Brotnjo, gdje se miješa prezime Petrina i Odobašić, dok se kod Mije nije pojavio I nadimak Praljak koji su od njega preuzeli njegovi sinovi Mate i Ilija nakon što su oko 1780. godine iz Čalića preselili u Veljake kod Ljubuškog, gdje se vrlo često u maticama upisuju Petrina alias Praljak, a rjeđe i s prezimenom Odobašić, dok konačno oko 1850. Nije prevladalo novo prezime Praljak, a iščezao nadimak Odobašić i staro prezime Petrina.
Prezime Praljak ustalilo se od oko 1900. godine, a postupno prije te godine je iščezlo staro prezime Petrina."
(Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Čapljini i okolici” - Nikola Mandić)
"Рetrine su se ranije, od davnina pa sve do prije 200 godina, nazivali Petrinovići. Petrine su nastale
od znamenitoga srednjovjekovnog hrvatskog roda Orlovića, od kojega su nastali još i Prusine, Odobašići, Arale, Praljci, Petkovići, Arapovići, Dogići i Dope, a vjerojatno još neki, što nismo utvrdili s obzirom na starost roda Orlovića iz srednjega vijeka.
Prvi spomen Orlovića u Brotnju nalazimo u dokumentu, napisanom 21. veljače 1444. godine, u kojem piše da
Gojsav Orlović zvani Petrinović iz Gabele daruje vrlo skup pojas da se proda i od dobivenog novca dva dijela da se daju crkvi u Ljubuškom, a treći Svetom Vidu kod Gabele (Tošić: Donji tok Neretve u srednjem vijeku, Hercegovina). Marko Vego, donoseći preslik dokumenta, obrazlaže da je
Gojsav Orlović zvani Petrinović bio podrijetlom iz Hamzića. Kasnije se njegova obitelj preselila u susjedne Čaliće."
(“Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Mostaru” - Nikola Mandić)
"PRALJAK (k), u Graboviku i Veljacima (Ljubuški). Doselili su u ova sela iz Broćna. Ranije su se zvali Petrine. Praljci su nastanjeni i u Mostaru. Prezime je, vjerovatno, izvedeno odpredmeta praljak — drveni Šiljak kojim se sadi kupus ili duvan, a tako se naziva i gvozdeni Šiljak (silo) kojim se prave opanci.
PETRINA (k), u Proboju (Ljubuški), Podgorju (Mostar) i Ljutom Docu (Široki Brijeg). U Proboj je nekog Petrinu "dovela žena iz Hamzića" , a u Podgorju su "od onih iz Ljutog Doca". Petrine su živjele i u Tatama, danas zaseoku sela J are. Bili su najstarije porodice u ovom selu, ali ih je "prije 150 godina kuga pomorila".
(“Hercegovačka prezimena” - Risto Milićević)
"У Татама су најстарије породице: Ранковићи, Петрине и Џидићи, које је прије 150 година куга поморила."
(„Херцеговина“ - Дедијер, Ђурић - Козић, Филиповић, Мићевић)
Праљака има и православних, у Бугојну:
"Рогоушац, Бугојно. Ђypђевдан: Праљак, ..."
(“Шематизам православне митрополије и архидијецезе Дабро-босанске за годину 1882.” - Ђорђе Николајевић)
Зна ли неко нешто о овим хрватским Орловићима?