Govor u XVIII viku
Kako su govorili i pisali Bunjevci u XVIII veku?
U Gradskom Arhivu u Subotici nalazi se velika množina spisa iz osamnaestog stoleća pisana latinicom, a našim jezikom. Sve su to podnesci subotičkih građana gradskom magistratu sa najrazličitijom sadržinom. Većina spisa su testamenti. Jezik ovik spisa je neobično lep i u njemu je mnogo karakterističnih reći. Tako na pr. Dominika Vojnić u svom testamentu od 19. juna 1776. ostavlja za svoj ukop „na noszak” 300 forinti, a svome „polyublyenome sinu Albertu Vojnityu” ostavlja 200 forinti i svojoj „netyacsiczi Marii Paulovics” takođe 200 forinti. Za proučavanje kulturnog života pružaju ovi testamenti neiscrpnu građu. Ali i ostali dokumenti ne zaostaju za testamentima po važnosti i zanimljivosti svojoj. Za ovaj mah iznosim tri dokumenta kao primer jezika i pravopisa Bunjevaca pre sto pedeset godina.
I. Subotica, 26. februara 1779. — Testament Fabijana Galoša:
„Nixe imenovati xivota moga najposlidnye stanye videchi, dok sam josc u pameti, xelio sam prid zdol imenovatim gospodarom megyu gazdariczom, privodkom i sinovim moyim uredbu ucsiniti slidechim načinom: 1. Priporucsivsci dussu moju gospodinu boghu, od koga sam primio, a tilo moje od kud pocsetak uzima, cernoy zemlyi. 2. Pria 14. godina za pravog druga uze sadasnyu domatyiczu s troma xenske i jednim muske dicze, to jest Josip Hatvan iz Topolae; pak recsena domatyicza u vrime zarucsenya meni pridade dva vola od male czine, 3 krave s tioczi (ma) i u novczu 10 fl. po ti nacsin, da ja imam datti istoj mojoi domatyiczi od vinograda risz, kakav sam onda imao, id est, donyi prigon, tako pak, da dite Josip Hatvan uvik moxe od mene illiti sinova moy 2 vola i jednu kravu s telettom pritti, ako hottio budne imati od ondasnyeg stanya vinograda risz, a dvi krave s tioczi da sse zajedno i s nyezinom i s mojom diczom od priplodka podpomaxemo, na ovi nacsin, ako bi sse privodak moy od sinova moy oddiliti hotio, duxni che mu bitti datti sinovi moy sve ocsinstvo nyegovo, te jest 2 vola, 3 krave s tioczi (ma) i 10 fl. novacza, a recseni privodak u vinogradu da nikakva risza ne ima. 3. Sadasnyeg imanszva imadem 2 juncza dvogocza, 1 kravu s teletom, 1 juniczu po tretyoj, 2 kobile i jedno ssisse, kutyu s pokutystvom i vinograd sad dobar. 4. Sinovi moy Gyuka, Stipan i Mate ako me po obicsaju sva tri sarane, sva tri podjednako u vinogradu risz hoche imatti. 5. Isti imenovati sinovi moy sadasnyu domatyiczu moju duxni su kao i mene saraniti, ako li ne bi mogla zajedno sa sinovi moy stati, a oni che bitti duxni na ukop datti 5 akova vina, sestri pak Anki od 10 godina duxni che bitti do udadbe nyezine svake godine davati po 5 akova vina. — Fabian Gallos, Actum. Sz. Mariae, die 26. Febr. 1779. Coram nobis Stephano Kuluncsich, senatore, Elias Bacsich, juratus et borbirov”.
II. Futog, 3. decembra 1779. — Pismo Adalberta Vojnića:
„Futtak, die 3. decembris anno 1779. — Plemenito-rodni gospodaru birove i dragi brate Luka! Lyubav, koja me vexe prama moje plemenito-rodne domorodcze jeste neiskazana. Zato dajem na znanje, da szam nassao jedno petnaest illiti sesnaest hiljada forinti za plemenitu vaross Maria-Theresiopolitansku kod jednog postenog gospodara, koji jurve meni rich svoju dao i obityao, da tye dati. Indi drugo nista nie potribito, vety da dva plemenita gospodara deputircza ssto berxe k meni posaljete, koji tye sa mnom onome gospodaru otityi i vas posao urediti. Ako je dakle vami potribito taku summu uzdignuti, nemojte se nimalo zadoczniti, jerbot onai gospodar do deset illiti dvanaest dana hotye u Becs krenuti i tako netyete motyi one novcze dobiti. Po mojem missljenu nahodim, da su novcze vami potribite, zato s mlogih gospodari rich po rich govoretyi i to se objavilo. Ako pak s drugim mojim domorodczem ne mogu sluxiti, barem da moja ljubav prama njima ukaxem i tako s njom ostajem do smerti Vama plemenito-rodnom gospodaru, a tebi bratu dragome uvik sluxitelj Adalbertus Vojnics, parochus futtakiensis”.
III. Subotica, 6 marta 1780. — Molba Antuna Pukla:
„Poscteni i plemeniti Magistrat i u sboru skupljeno viche, gospodo meni vele posctovana. Opcheno uregjenje jest na svitu u svakome stanju Ijudskomu, da se pervo gospodinu bogu i svoim po naredbi i vichu boxjemu stariim svaki imade podloxiti, posli toga da se u domu i dobarcu svojemu, koga je od gospodina boga milostivo primio illi od roditeljah svoih ostavljeno skerbljivo sacsuvao, illi napridno mukom i trudom stekao, sigurno brez svake brige, starosti i protivsctine mogao bude vladati. Buduchi pak da sam i ja jedan izmegju takvih u istomu stanju csovik postavljen, koi nikakve sigurnosti niti u domu niti u dobarcu mojemu imadem, toga radi usilujem se, da pod obrambom i smilovanjem posctenog i plemenitog magistrata, kakono kod mojih za bogom stariih i upraviteljah utocsiscte nagjem i moju ne toliko tuxbu, koliko potribu prikaxem. Istina jest, da je za mojim pokojnim otcem i machuom ostalo troje sirocsadi, alli i to je istina, da sam i ja sirota ostao za mojim otcem takvi, koi josc nikakvu kuchevnu uredbu nisam znao upraviti. Zato ja najmanji sluxbenik vasc padam ponizito prid noge posctenog i plemenitog magistrata s mojom moljbom, prosechi i molechi milosergje vasce, da se ne samo sverhu mene nego i sverhu recsenih sirotah miloserdna serca vasca krenu i da po pravdi, ne gledajuchi ni na moje ni na njiovo sirotinstvo, dobarce ovo, koje se josc sada nahodi i nalazi, megju nami po nuternjem stanju dusce podilite i nas raskerstite. Za koje dobrocinstvo i sverhu nas milosergje boga svemoguchega, koy e nadaritelj sviuh miloserdnih, za dulje uxivanje ove plemenite varosci upravljuenje i sverhu sirotah smilovanje moliti i vazda uspomenu imati, Ijubechi ruke i noge posctovanoga i plemenitoga magistrata temeljito obechajem. Posctovanoga i plemenitoga magistrata. najmanji shixbenik Antonius Puki. Maria
Theresiopoli, die 6-ta martii 1780.”
Autor: dr Aleksa Ivić ( Književni sever, Knjiga III, Sveska 3-4, mart-april 1927.)
Извор:
http://bunjevci.com/site/bunjevacki-jezik/govor-u-xviii-viku/
