Pročitao sam Pleme Ćeklići i vidio da su živjeli u Vučjem dolu,komentirao sam ovo:
1.Jel se zna koje je prezime bilo tog Stevana Kaluđerovića?
2.Promatrajući dva roda,Ilić(od kojih su neka bratstva još u Površi) i Bjelogrlić (Gacko),prema digitalnom spisku crnogorski prezimena,oni su su ogranak prezimena Kaluđerović
3.Prema jednoj predaji Bjelogrlići su od Ilića iz Slivnice,a prema drugoj od Kaluđerovića s Čeva koji je neko vrijeme zivio u Slivnici (kraj Trebinja)
4.Shvacam da su oni u nekavoj vezi i prema digitalnom spisku
5.Krsna slava je Sveti Stefan (ili Šćepanjdan) po novom 9.1.
6.Prema predanju dosla je prije 400-500 godina neka udovica sa dva sina,Branislavom i Uglješom iz Ćeklića (ja sam izračunao da bi to mogla biti godina 1620-25,ali nije pouzdano).Neznam jel prije postojao ovaj rod u Površi hercegovackoj
7.Ovdje piše da se taj Stevan u u drugoj polovini 17. stoleća. Pod starost zamonašio – zakaluđerio, pa su njegovo potomstvo Ćeklići prozvali Kaluđerovićima.
8.Ovo sad ne drzi vodu vremenski prema digitalnom spisku ili je moguće da se taj Stevan prezivao Ilić.
9.Na digitalnom spisku piše da su ovi Ilići,starinom iz Kuči
10.Komentirajte mi ovo sve…
Ps:Najstariji podatak kojim imam je iz knjige Hajduci u Boki Kotorskoj Miloša Miloševića ……Milutin,sin pokojnog Pavla Ilića iz Slivnice 1687.godina.
Ilić, Kuči: 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) - Mrnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odseljeni u Berane (Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih su u Slivnici, hercegovačka Površ i kasnije kao: Drobjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zalazi u Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Pljevlja), došli iz Preko Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranije Vrančić; Jasikovac, kod manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (Hercegovina). Od njih u Dragačevu donjem (Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu (Srbija) Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje) preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riđani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići), jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje); Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; grana Mandića (Mileševića) u Ledenice (Risan) i Krivoše i kao: Lazović, u Višnjevac (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj) kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-Novi; Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru. Oni su ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnjaka, potomci Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije Ilić (Bošković); Kotor i područni Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz Hercegovine; Herceg-Novi doseljenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz Vojvodine; Nikšić i područne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja) došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), doseljenici iz Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca, nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklom iz Kuča; Bratonožići
O Kaluđerovićima,boldano...
Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju (Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinićima (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani), grana Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgorici; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović (Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović - Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao: Kalođurević
Kaluđerovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Bjelogrlići
Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana
I danas Bjelogrlići imaju krsnu slavu Svetog Stefana.