Аутор Тема: Najčešća prezimena u BiH 1991.  (Прочитано 10600 пута)

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #20 послато: Септембар 16, 2017, 12:29:36 пре подне »
Видим да у Србији Сајевића има у Зајечару, док у Банјалуци постоји презиме Сајевиц.

Ovi su u dva susjedna sela između Viteza i Travnika.  Naravno, kao neka 6-7. generacija, ne smatraju se Slovencima već Hrvatima iako je taj njihov predak došao iz Slovenije.  Kao putar, ja mislim.

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #21 послато: Септембар 16, 2017, 12:35:27 пре подне »
Што се тиче БиХ, ово је за руралне крајеве, што не значи да би исто било и за укупну статистику, која би урачунавала и градско становништво.

Него, мене занима нешто друго, да ли Pavo имаш сазнања, који су процентуални односи између три народа на узорку са руралних подручја, да ли има неке разлике у односу на укупни попис?

Ne vjerujem da bi se puno promijenilo.  Ovo je 2,8 od 4,4 milijuna stanovnika ukupno.  To je ogroman uzorak.  Većina Srba, Hrvata pa i Bošnjaka u gradovima su rodom iz ovih sela.  Starije gradsko stanovništvo se i manje razmnožavalo a i nije ga bilo tako puno.  A možda polovica gradova u BiH prije 100 godina ili nisu bili gradovi ili nisu ni postojali. 

A omjer je zaokruženo B/S/H 44/34/22. 

Ван мреже Amicus

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 9508
  • I1 P109 FGC22045
    • Порекло.рс
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #22 послато: Септембар 16, 2017, 01:02:35 пре подне »
Ne vjerujem da bi se puno promijenilo.  Ovo je 2,8 od 4,4 milijuna stanovnika ukupno.  To je ogroman uzorak.  Većina Srba, Hrvata pa i Bošnjaka u gradovima su rodom iz ovih sela.  Starije gradsko stanovništvo se i manje razmnožavalo a i nije ga bilo tako puno.  A možda polovica gradova u BiH prije 100 godina ili nisu bili gradovi ili nisu ni postojali. 

A omjer je zaokruženo B/S/H 44/34/22.

Аха, ОК. Хвала на одговору. :)



Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #23 послато: Септембар 16, 2017, 01:16:44 пре подне »
Evo još i karta.  Ovaj put je obuhvaćeno i gradsko i seosko stanovništvo, tj. svih 4,4 milijuna ljudi.  Najčešće prezime u svakoj općini, obilježeno prema nacionalnosti nositelja.

https://s26.postimg.org/hdfvdg9gn/Map2temp.png

Ван мреже Ojler

  • Члан Управног одбора
  • Бели орао
  • *
  • Поруке: 5267
  • Y-DNK: I2-Y3120 Z17855>PH3414 Мириловићи
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #24 послато: Септембар 16, 2017, 01:42:31 пре подне »
Evo još i karta.  Ovaj put je obuhvaćeno i gradsko i seosko stanovništvo, tj. svih 4,4 milijuna ljudi.  Najčešće prezime u svakoj općini, obilježeno prema nacionalnosti nositelja.

https://s26.postimg.org/hdfvdg9gn/Map2temp.png

Свака част Паво на овој мапи! Готово да сам се могао опкладити за неке крајеве која ће презимена бити најчешћа.
Kамене рабъ и госодинъ

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #25 послато: Септембар 16, 2017, 01:58:57 пре подне »
Свака част Паво на овој мапи! Готово да сам се могао опкладити за неке крајеве која ће презимена бити најчешћа.

Meni su zanimljivi "načini" na koji su pojedina prezimena najčešća u općini.

Recimo Latinovići u Bos. Petrovcu su vrlo rašireni.  U dva sela ima 100-150 osoba s prezimenom Mrđa, dok je Latinovića u samom jednom više od 90.  No, Mrđa osim u ta dva sela nema puno, dočim Latinovića ima bar 8 u 11 različitih sela.  A ovo je mala općina pa ih je zato i najviše.  Babića ima jako puno u sjevernom dijelu Bosanske Krajine.   Vjerojatno ih ima raznorodnih i nemaju neka matična sela.  Jednostavno ih svugjde ima po malo.  Tako je recimo kod Bošnjaka(prezime, ne nacija :) ) u srednjoj Bosni.  Matice su im blizu u pograničnim dijelovima Hercegovine, a katoličko stanovništvo je masovno preko Rame selilo u srednju Bosnu.

S druge strane, spominjao sam Ladane.  Njih ima samo u dva sela u ozbiljnim brojevima, ali radi se od 569 i 107 osoba.  Tako je i Perendama i Varupama u srednjoj Bosni.  Koncentracija u par sela, ali ih ima nekoliko stotina.  K tome su još i stariji sloj stanovništva, prije doseljavanja katolika u XVIII i XIX stoljeću koji su došli raznorodni iz raznih krajeva.  Ovi su imali 300+ godina razviti se.  Zanimljivo je prezime Divković u Tuzli.  Tu je Bošnjaka mnogo više no Hrvata, ali Divkovića ima preko 50 u 9(!) različitih sela.  Pogotovu po ikavskom obliku se nazire neka ozbiljna starina tog roda. 

I konačno, tko bi se usudio prije ove karte kladiti da su Popovići bili najbrojnije prezime u samo jednoj općini?

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #26 послато: Септембар 16, 2017, 02:30:46 пре подне »
Zanimljivo je i pratiti razvoj tih nekih velikih prezimenskih skupina.  To se uglavnom može raditi samo za Hrvate jer oni imaju crkvene knjige preko koji je to moguće.  Ovi Divkovići oko Tuzle su izgleda jedan rod koji se raširio iz Donje(nekad Katoličke) Lipnice kod Tuzle.  1768. ih je bilo tri domaćinstva u sela s ukupno tek 20 članova.  1743. u selu nema Divkovića a i selo je gotovo dvostruko manje.  Kao da su doselili. 

Jedini Divkovići u čitavoj Bosni 1743. su u selu Jelaške kod Vareša, pa mi se čini da su doselili iz tog kraja.  Kasnije matice bilježe česte migracije iz vareškog kraja u tuzlanski.  U Jelaškama je 1563. rođen franjevački pisac Matija Divković.  U selu i danas ima Divkovića, pa su rijedak slučaj roda koji ima pisane dokaze da su u istom selu 500 godina i da nose isto prezime.  Njih bi bilo zanimljivo testirati. 

Na listi 25 najčešćih hrvatskih prezimena u jednom selu je čak 9 iz okolice Orašja.  Gotovo svi se spominju i spiskovima graničara 1720. kad je Austrija držala taj kraj.  Mislim da je tu najplodnija i najravnija zemlja koju sam vidio u Bosni.  Nije čudo što su se tako množili.  Zanimljivi su Zečevići iz obližnjeg Zovika kod Brčkog.  U maticama se tek 1830. pojavljuju pod tim prezimenom a 150 godina kasnije ih je 400 u selu.  Ranije su se prezivali Batoglav i bar od 1743. žive u selu.

Zanimljivo je i muslimansko stanovništva u Podveležju iznad Mostara.  Izrazito stočarsko i transhumantno.  Prezimena su im očito stara jer u selima je to 400-500 osoba a samo 6-7 prezimena.  U selu Kružanj 840 osoba i 9 prezimena.  Najmanje prezime nosi 33 osobe.  Dosta prezimena koja uopće ne izgledaju kao patronimička.  Puce, Gosto, Špago, Krhan, Voloder, Voljevica, Zlomužica, Tule, Juklo, Pintul.  Skoro sva ova prezimena sam našao u turskim dokumentima iz XVII i XVIII stoljeća. 

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #27 послато: Септембар 16, 2017, 06:35:39 пре подне »
Sjetih se da sam napravio još nekih stvari.

Ovo je samo Hercegovina i najčešća prezimena po općini po nacijama.  Gdje nema autohtonog stanovništva te nacije, stavljeno je n/a jer je uzorak nešto radnika i činovnika pa samim tim neprezentativan.

B: https://s26.postimg.org/vatwodz3d/Herc_B.png
H: https://s26.postimg.org/yiye1fld5/Herc_H.png
S: https://s26.postimg.org/at8ycqmzt/Herc_S.png

Ispod su karte koje pokazuju postotak stanovništva čije prezime ne završava na -ić.  Opet se radi samo o seoskom stanovništvu.

Prvo na razini čitave BiH, tj. neovisno o etničkoj pripadnosti. 

https://s26.postimg.org/to4p35n1l/Ici.png

Pa onda kod svake etničke grupe.  Žutim je ovaj put obilježen nedostatak dovoljno velikog uzorka, tj. manjak stanovništva te nacije.

B: https://s26.postimg.org/cc4chptk9/Ici-_B.png
H: https://s26.postimg.org/wxj49mb55/Ici-_H.png
S: https://s26.postimg.org/kkavggauh/Ici-_S.png

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #28 послато: Септембар 16, 2017, 07:50:56 пре подне »
Какво је стање са презименом Дувњак у Бугојну? Нађох неки попис за Бугојно из 1991. али тамо нема овог презимена.

Занимају ме пре свега Срби и Хрвати. Знам да данас тамо постоји и велика муслиманска породица Дувњак.

Дувњака Срба је било пуно у околини Купреса, што није далеко. Славили су Мратиндан и Ђурђевдан. Неки од њих су досељени из Доњег Малована. Даље порекло свакако околина Дувна.

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #29 послато: Септембар 16, 2017, 09:22:39 пре подне »
Какво је стање са презименом Дувњак у Бугојну? Нађох неки попис за Бугојно из 1991. али тамо нема овог презимена.

Занимају ме пре свега Срби и Хрвати. Знам да данас тамо постоји и велика муслиманска породица Дувњак.

Дувњака Срба је било пуно у околини Купреса, што није далеко. Славили су Мратиндан и Ђурђевдан. Неки од њих су досељени из Доњег Малована. Даље порекло свакако околина Дувна.

Duvnjaka Srba je u bugojanskoj općini bilo samo u selu Vedro Polje.  To su Duvnjaci u parohiji Bugojno koje spominje šematizam iz 1882. sa slavom Nikoljdan.  To bi ukazivalo da nisu od ovih kupreških koji slave Mratindan.   U XX stoljeću nije bilo rodova na Duvnu koji su slavili Mratindan pa je starina ovih Duvnjaka nerazjašnjena.  Imam jednu knjigu o Malovanu od Koste Duvnjaka u kojoj on slaže priču tom kako su se njegovi prezivali Tvrtkovići i kako su naravno potomci Kotromanića i Nemanjića i slično(uključujući neoborive dokaze kao to što mu je jednom prilikom čovjek čije je ime zaboravio na šalteru u banci autoritativno rekao da su svi Srbi u Bosni koji slave Mratinjdan potomci Nemanjića). 

Nikoljdan, kao jedno od najčešćih slava, praznuje nekoliko srpskih rodova na Duvnu.  Trećina svih Duvanjskih Srba, u stvari.  To uključuje Karane i Milisave kao dva najveća srpska roda, ali i Bilanoviće koji tu žive bar 300 godina sudeći po spomeniku na pravoslavnom groblju u Mandinom Selu s datumom smrti 1746. 

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #30 послато: Септембар 16, 2017, 09:33:45 пре подне »
Duvnjaka Srba je u bugojanskoj općini bilo samo u selu Vedro Polje.  To su Duvnjaci u parohiji Bugojno koje spominje šematizam iz 1882. sa slavom Nikoljdan.  To bi ukazivalo da nisu od ovih kupreških koji slave Mratindan.   U XX stoljeću nije bilo rodova na Duvnu koji su slavili Mratindan pa je starina ovih Duvnjaka nerazjašnjena.  Imam jednu knjigu o Malovanu od Koste Duvnjaka u kojoj on slaže priču tom kako su se njegovi prezivali Tvrtkovići i kako su naravno potomci Kotromanića i Nemanjića i slično(uključujući neoborive dokaze kao to što mu je jednom prilikom čovjek čije je ime zaboravio na šalteru u banci autoritativno rekao da su svi Srbi u Bosni koji slave Mratinjdan potomci Nemanjića). 

Nikoljdan, kao jedno od najčešćih slava, praznuje nekoliko srpskih rodova na Duvnu.  Trećina svih Duvanjskih Srba, u stvari.  To uključuje Karane i Milisave kao dva najveća srpska roda, ali i Bilanoviće koji tu žive bar 300 godina sudeći po spomeniku na pravoslavnom groblju u Mandinom Selu s datumom smrti 1746.

Хвала на одговору. Чух за ту причу о Твртковићима. Иако звучи фантастично, можда и јесу од неких Твртковића из Босне (не обавезно оних средњовековних), с обзиром да је то презиме било присутно у Босни.

На 23andMe постоје неки Дувњаци из Бугојна. Име тестираног је Мирко, па се не може лако закључити да ли је Србин, или Хрват. У сваком случају занимљиво би било ако су од Дувна заиста, пошто нема превише R1a у том крају. За сада је код Хрвата из БиХ том крају најближи R1a Раштегорац Z280>Z92 из Горњег Малована.

У крајевима око Дувна има досељеника из јужнијих крајева (пример Вуковића, порекло Колашин, E-V13>Z5107), али није искључено да је опстао и већи број староседелачких породица. Можда их треба тражити управо међу овима R1a/I2a. Занимљиво да су и једни Билановићи са 23andMe R1a.

Ван мреже Pavo

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 915
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #31 послато: Септембар 16, 2017, 09:44:43 пре подне »
На 23andMe постоје неки Дувњаци из Бугојна. Име тестираног је Мирко, па се не може лако закључити да ли је Србин, или Хрват. У сваком случају занимљиво би било ако су од Дувна заиста, пошто нема превише R1a у том крају. За сада је код Хрвата из БиХ том крају најближи R1a Раштегорац Z280>Z92 из Горњег Малована.

Zaboravih spomenuti.  U bugojanskom kraju nema Hrvata s prezimenom Duvnjak.

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #32 послато: Септембар 16, 2017, 09:54:47 пре подне »
Zaboravih spomenuti.  U bugojanskom kraju nema Hrvata s prezimenom Duvnjak.

Занимљиво. Значи велике су шансе да је Мирко Србин? Веровао сам да би могло бити тако, посебно зато што међу локацијама, поред Бугојна/БиХ и силних градова по Америци, стоји и Београд/Србија. :)

Ван мреже rugovac

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 972
Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
« Одговор #33 послато: Септембар 16, 2017, 03:32:45 поподне »
1) Паво је уложио велики труд да уради ово и то је импозантно дело и овим путем долазимо до тачног редоследа кад је у питању бројност презимена у БиХ + и још конфесионална ондосно национална припадност.

2) Прошле године сам му ја послао слично обрађен списак за Косово и Албанију где су као узорци били бирачки спискови. Та истраживања су показала да какве небулозе круже по интернету у вези најчешћих презимена на Косову. Гашија, Краснићија, Бериша ... има много више неги Хоџа на Косову.

3) Кад су у питању презимена код свакога народа на Балкану који живи у више држава примећују се видне разлике у презименима. Различита су презимена Срба из Србије, Војводине, Црне Горе и БиХ. Исто је тако и са Албанцима у Албанији, Косову и Македонији.

4) Статистички завод Србије није имао у свом попису заједничку обраду за целу територију Србије, и неможе да као код Пава или код мене каже например колико има тачно Јовановића у БиХ или код мене тачно Јовановића старијих од 18 година уписаних у бирачки списак и зато је тај списак који је публикован и касније ширен интернтетом НЕТАЧАН јер свако зна да у првих 5/6 мора бити Поповића а њих тамо нема.