Dosadašnje objavljene statistike na DNK projektu ne reprezentuju procentualnu zastupljenost raznih haplo grupa među Srbima, već brojnost srpskih prezimena unutar različitih haplo grupa. Da bi se dobila potpuno precizna statistika zastupljenosti haplo grupa među Srbima je potrebno dodeljivati pondere za svaku testiranu familiju, odnosno pomnožiti svaki dobijeni rezultat sa brojem njegovih muških srodnika. Na primer, u nekom mestu je utvrđeno da žive Jovanovići I2a, Petrovići, R1a i Markovići J2a, što bi po sadašnjoj računici značilo da je svih njih po 33% u tom mestu. Međutim, kada prebrojimo sve muške pripadnike tih porodica, onda dobijamo da je Jovanovića 50, Markovića 40 i Petrovića 10, što u procentima znači da I2a ima 50%, R1a 10% a J2a 40%. Za ovaj posao ponderisanja bi najbolje bilo imati pristup popisu stanovništva, ali i mogu poslužiti i telefonski imenici ako to nije moguće.