Форум - Порекло

Порекло становништва => Хрватска - Република Српска Крајина => Тему започео: Pikuc Фебруар 04, 2020, 08:28:48 поподне

Наслов: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Фебруар 04, 2020, 08:28:48 поподне
Pozdrav svima.
Moje prezime je Japundžić, živim u Srbiji. Moj pradeda je negde izmedju dva rata napustio Mokro Polje, Dalmacija Porodica se posle II sv. rata nastanila u Srbiji. Istrazivao sam njegovo poreklo u Mokrom Polju, popisao sam sve Japundzice u tom selu (oko stotinak lica 1800-1900) i napravio rodoslov koji pocinje od Kirila ili Ćira i Ilije Japundžića koji su rodjeni verovatno negde oko 1780 jer sam pronašao u crkvenim maticnih knjigama umrlih za Mokro Polje  njihove sinove koji su rodjeni 1803( Jandrija, Ćirov sin), 1810(Jovan, Ilijin sin), 1815(Sava, Ilijin sin). Nemam podatke gde su svi oni rodjeni. Od njih poticu svi ostali po maticnom knjigama koje sam gledao.Takođe nasao sam crkvene knjige koje beleze domacinstva u Mokrom Polju sa clanovima porodice sa pocetka 19 veka i nisam tu nasao zavedenu porodicu Japundžić. Po svemu sudeći su oni tu dosli od nekuda.Da napomenem da je tu prezime bilo Japundžić i da je dodavano uz to i Stoletić na pojedinim mestima. Konkretno u matičnim knjigama otac moga pradede je Japundžić Stoletić.

Istrazivao sam malo po internetu i rekao bih da su Japundzici i Japundze ista familija. Da li neko zna vise o tome?
Mene zanima odakle su Japundžići dosli u Mokro Polje, kad je to moglo biti, da li su nekada bili Japundze, ili su Japundze bili Japundzici?
Da li postoje neke knjige gde mogu nesto pronaci? Svaka pomoc je dobrodošla.

Pozdrav
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: drajver Фебруар 04, 2020, 09:28:42 поподне
Pozdrav svima.
Moje prezime je Japundžić, živim u Srbiji. Moj pradeda je negde izmedju dva rata napustio Mokro Polje, Dalmacija Porodica se posle II sv. rata nastanila u Vojvodini. Istrazivao sam njegovo poreklo u Mokrom Polju, popisao sam sve Japundzice u tom selu (oko stotinak lica 1800-1900) i napravio rodoslov koji pocinje od Đure i Ilije Japundžića koji su rodjeni verovatno negde oko 1780 jer sam pronašao u crkvenim maticnih knjigama umrlih za Mokro Polje  njihove sinove koji su rodjeni 1803( Jandrija, Đurin sin), 1810(Jovan, Ilijin sin), 1815(Sava, Ilijin sin). Nemam podatke gde su svi oni rodjeni. Od njih poticu svi ostali po maticnom knjigama koje sam gledao.Takođe nasao sam crkvene knjige koje beleze domacinstva u Mokrom Polju sa clanovima porodice sa pocetka 19 veka i nisam tu nasao zavedenu porodicu Japundžić. Po svemu sudeći su oni tu dosli od nekuda.Da napomenem da je tu prezime bilo Japundžić i da je dodavano uz to i Stoletić na pojedinim mestima. Konkretno u matičnim knjigama otac moga pradede je Japundžić Stoletić.
Jedan moj pokojni rođak je govorio kako je on cuo da su oni u Mokro Polje dosli iz Like.To je ono sto znam.

Istrazivao sam malo po internetu i rekao bih da su Japundzici i Japundze ista familija. Da li neko zna vise o tome?
Mene zanima odakle su Japundžići dosli u Mokro Polje, kad je to moglo biti, da li su nekada bili Japundze, ili su Japundze bili Japundzici?
Da li postoje neke knjige gde mogu nesto pronaci? Svaka pomoc je dobrodošla.

Pozdrav

Јапунџе/Јапунџићи су карактеристично крајишко презиме. Јавља се и код Срба и код Буњеваца у Лици и Далмацији. Најранији запис је из 1709. године (Павле Јапунџић покојног Михаила из Крушева у Далмацији), сљедећи је из 1712. године у попису Лике, у Мазину (православни) и Ловинцу (католици).

У том периоду краја 17.  и почетка 18. вијека, српско становништво на подручју Далмације и Лике је било доста покретљиво, тако да је тешко утврдити гдје је матица, у Лици или Далмацији. Оно што је извјесно јесте да је презиме Јапунџа/Јапунџић настало у 16. и 17. вијеку, док су ти крајеви били под Турцима. Ради се о турцизму, од јапунџа-вунена кабаница. Презиме је могло настати надимачки,или по занату-јапунџија.

Сви православни Јапунџе/Јапунџићи славе св. Николу, па се вјероватно ради о једном роду. Њима припада и неколико породица Јапунџа/Јапунџића у Босанској Крајини, досељених из Лике.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Фебруар 04, 2020, 10:17:53 поподне
Hvala na pomoći.
Da dodam jos ovo, ponasao sam na internetu mapu Habsburskog carstva iz 1828 i na njoj ima ucrtano Mokro Polje sa delom gde su ziveli Japundzici, kao vidi se mozda dve kuce ili tri, nije veliko.Pokusavao sam naci neke knjige za Mazin ali nisam našao. Procitao sam ovde na sajtu da postoji Mletacki katastar iz 1709 i u njemu je ima Mokro Polje, da li je publikovan na internetu?

Mapa Habsburga 1828
[img] https://ibb.co/hKFSLkB/[img]
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: drajver Фебруар 04, 2020, 10:28:01 поподне
Hvala na pomoći.
Da dodam jos ovo, ponasao sam na internetu mapu Habsburskog carstva iz 1828 i na njoj ima ucrtano Mokro Polje sa delom gde su ziveli Japundzici, kao vidi se mozda dve kuce ili tri, nije veliko.Pokusavao sam naci neke knjige za Mazin ali nisam našao. Procitao sam ovde na sajtu da postoji Mletacki katastar iz 1709 i u njemu je ima Mokro Polje, da li je publikovan na internetu?

Mapa Habsburga 1828
[img] https://ibb.co/hKFSLkB/[img]

Заиста поред овог Јапунџића у Крушеву, 1709. године је пописан и Бајо Јапунџић покојног Јакова у Мокром Пољу. С обзиром да је то једини Јапунџић у Мокром пољу, сасвим је извјесно да и твоја породица потиче од овог Баје.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Фебруар 04, 2020, 10:53:08 поподне
E gde si nasao tog Baju Japundzica, kakav je to popis? Mozes li mi malo pojasniti?
 Iz koje je to godine, 1709?
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Фебруар 04, 2020, 11:19:51 поподне
Била је то повећа породица од 15 чланова (8 мушких). Катастар је из 1709. године. За истраживање даље прошлости мораћете да се генетички тестирате по мушкој линији.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Фебруар 04, 2020, 11:38:50 поподне
Da li možes da mi pojasnis oko toga testiranja. Sta bih tacno mogao ustanoviti sa tim i gde se to radi?
Kako bi mi to pomoglo?
Hvala na informacijama
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Фебруар 04, 2020, 11:54:12 поподне
Код нас у Пореклу. Узме се брис из уста, плати 6.500 дин на попусту, чекас се пар дана на резултат. Утврђује се којој хаплогрупи припадате, ваше прапорекло по мушкој линији и оно што је најбитније, бар за мене, која су ти презимена најблискија и могуће закључивање одакле сте дошли. Имамо већ много тестираних па можемо поредити резултат са њима и чекати будуће рођаке који се још нису тестирали.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Април 19, 2020, 06:10:25 поподне
Pozdrav, Hristos Vaskrse

Da li je neko upoznat, postoji li neki popis stanovništva, civilnog/vojnog u periodu oko 1700-1840 godine za Mokro polje/Knin da moze da se pogleda na internetu ?
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Април 19, 2020, 09:07:54 поподне
Pozdrav, Hristos Vaskrse

Da li je neko upoznat, postoji li neki popis stanovništva, civilnog/vojnog u periodu oko 1700-1840 godine za Mokro polje/Knin da moze da se pogleda na internetu ?

Још се ниси тестирао?
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Мај 04, 2020, 06:39:46 пре подне
Da li se može potvrditi testiranjem ovo predanje do koga sam došao?

(https://i.imgur.com/Z9wx7hV.jpg)
(https://i.imgur.com/qS3VX1F.jpg)
(https://i.imgur.com/CZf7JLz.jpg)
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Мај 04, 2020, 09:11:41 пре подне
Тешко да су тачна та предања која иду све до Српског царства.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Мај 04, 2020, 09:17:19 пре подне
Али могуће да је тачно ово за Радаковиће, а њих имамо тестиране. То су Кричи.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Небојша Мај 04, 2020, 10:07:19 пре подне
Али могуће да је тачно ово за Радаковиће, а њих имамо тестиране. То су Кричи.

Биће овде замршена ситуација, као и код многих других крајишких родова. Јесу ти Радаковићи из Брувна и околине (M205) највише исељавали у Поуње, али међу крајишким Радаковићима (Јошан, Могорић), имамо и R1b-U152>Y4355. Видим на овом списку и Гутеше, они су такође R1b-U152>Y4355, као и Колунџије. Колунџије из Лике (Никољдан) имамо на 23andMe и они су R1a-M417. Биће овде бар три, четири хаплогрупе, а највеће су шансе да је главнина "рода" R1b-U152.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Небојша Мај 04, 2020, 10:20:15 пре подне
Дакле мораће овде да се тестирају Јапунџе, Рајилићи, Гаковићи и Дивјаци да би могли да дамо неки озбиљнији закључак.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Небојша Мај 04, 2020, 11:49:26 пре подне
Видим да се у контексту ових сеоба помиње и Модрино Село код Кистања. Ту је, ако се не варам, матица још једној M205 породици која слави Никољдан. У питању су Црнобрње. Како немамо њихове Y-STR вредности, не знамо да ли су и колико блиски крајишким Радаковићима.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Небојша Мај 04, 2020, 12:44:23 поподне
Иако ове приче о даљем пореклу треба узети с резервом (често се не зна ни последња етапна станица у Крајини), занимљива је прича о пореклу овог рода из области Бранковића. Наиме, подсетићу да и Карановић за род Радаковића-Дивјака каже да је старином "из Старе Србије".
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Небојша Мај 04, 2020, 02:43:13 поподне
Ево те приче коју је пренео Карановић:

"Radakovići 84 kuća, u 28 naseLja i od njih Prgomelje 5 k. u 2 n. Jedno su sa Divjacima 17 k. u 7 n. Slave Sv. Nikolu. U ovu su oblast došli iz Like, gde je to vrlo razgranat rod. U Liku su, vele, došli iz Stare Srbije."

Знначи и Пргомеље би требало да су део овог рода, па ето позива за днк тест.

Од Радаковића из Брувна (J2b-M205>Y22059) води порекло и наш познати глумац, Горан Радаковић

(https://m.media-amazon.com/images/M/MV5BZGUxY2I1ZGItMDE5Ny00YzJiLTg4YTEtMWJiNjZiNTcyMDliXkEyXkFqcGdeQXVyNjkwNzE5ODM@._V1_.jpg)



Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Мај 04, 2020, 05:17:59 поподне
Predanje je iz ove knjige,
(https://i.imgur.com/aNAvf9r.jpg)
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Октобар 06, 2021, 07:25:45 пре подне
Јапунџић, Никољдан, Мокро Поље, Книн

Припада хаплогрупи I2>CTS10228>Y3120>Z17855>A16413>BY37213>A20030, роду А у Табели нашег пројекта.
 
Јапунџићи су према предању „од Радаковића из Лике“, а најстарији познати предак био им је Јаков Јапунџић рођен око 1630, у околини Мазина.

Тестирани је близак свим припадницима рода А, а потпуно поклапање има са Гаћешом из Грачаца. У овом роду су још и Лабус, Пепић и Паројчић.

Хаплотип овог рода јако је близак хаплотипу Љешњана-Војинића из црногорских Брда. Очекују се ускоро резултати БигИпсилон теста Гаћеше, и тада ћемо моћи да проценимо када се „крајишки“ огранак одвојио од „брђанског“.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Април 01, 2023, 11:05:11 поподне
Јапунџе/Јапунџићи су карактеристично крајишко презиме. Јавља се и код Срба и код Буњеваца у Лици и Далмацији....
... Оно што је извјесно јесте да је презиме Јапунџа/Јапунџић настало у 16. и 17. вијеку, док су ти крајеви били под Турцима. Ради се о турцизму, од јапунџа-вунена кабаница. Презиме је могло настати надимачки,или по занату-јапунџија.

Prezime Japundžić je nastalo od kraćeg oblika prezimena Japundža koje potiče od turskog naziva za staru vinovu lozu belog grožđa koja se i danas uzgaja u evropskom delu turske za proizvodnju vina koje se na turskom piše Yapincak a kada se izgovara na turskom na srpskom zvuči Japundža.
Ta vinova loza ima iste karakteristike kao i vinove loze starih balkanskih sorti od kojih se pravi belo vino još od pre dolaska Turaka na Balkan.
Pretpostavka je da su neki preci Japundžića polovinom 16. veka pod Turcima umesto turske vere prihvatili turski naziv za svoju zadrugu prema onom što su mnogo voleli.
Osim slave Svetog Nikole i dan danas zajedničko za većinu Japundžića je belo vino.

(https://ibb.co/n6SNBd8)
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Exiled Април 01, 2023, 11:26:03 поподне
Prezime Japundžić je nastalo od kraćeg oblika prezimena Japundža koje potiče od turskog naziva za staru vinovu lozu belog grožđa koja se i danas uzgaja u evropskom delu turske za proizvodnju vina koje se na turskom piše Yapincak a kada se izgovara na turskom na srpskom zvuči Japundža.
Ta vinova loza ima iste karakteristike kao i vinova loza Chardonnay koja se uzgajala na Balkanu pre dolaska Turaka.
Pretpostavka je da su neki preci Japundžića polovinom 16. veka pod Turcima umesto turske vere prihvatili turski naziv za svoju zadrugu prema onom što su mnogo voleli.
Osim slave Svetog Nikole i dan danas zajedničko za većinu Japundžića je belo vino.

(https://ibb.co/n6SNBd8)
Подржавам све што има везе са лозом. Јапунџе само јако па и до коњака да стигнете акобогда😊
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Април 02, 2023, 12:00:36 пре подне
Одавно сам чуо и сад проверио да је "јапунџа" турцизам за кабаницу или нешто слично (огртач). А има и више смисла да је неко добио надимак по томе, него по виновој лози. 
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Exiled Април 02, 2023, 12:05:57 пре подне
Одавно сам чуо и сад проверио да је "јапунџа" турцизам за кабаницу или нешто слично (огртач). А има и више смисла да је неко добио надимак по томе, него по виновој лози.
Па мораш ли баш да уништиш сваки боемски моменат на овом форуму? Мислим стварно😘 Ај јадан кобилица или кабаница, битно је да цурка😊
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Април 02, 2023, 12:16:43 пре подне
Био сам чак благ у пискарању. Прва замисао је била да му кажем да су његови преци пре 300 година били сточари који нису ни знали шта је винова лоза (као и моји). Млечани у почетку нису дозвољавали да се винова лоза гаји у унутрашњости, јер је то био монопол примораца. Једино око манастира је то постојало. Људи треба да се помире са својим сточарско-миграторним пореклом. Ја сам ту да помогнем и обришем сузе.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Exiled Април 02, 2023, 12:22:32 пре подне
Био сам чак благ у пискарању. Прва замисао је била да му кажем да су његови преци пре 300 година били сточари који нису ни знали шта је винова лоза (као и моји). Млечани у почетку нису дозвољавали да се винова лоза гаји у унутрашњости, јер је то био монопол примораца. Једино око манастира је то постојало. Људи треба да се помире са својим сточарско-миграторним пореклом. Ја сам ту да помогнем и обришем сузе.
Па немој тебра виш да смо попили мало...опусзти се мало брате...сутра ћемо плакати😉
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Април 02, 2023, 12:30:09 пре подне
Већ замишљам претка Јапунџића на планини како чува овце и козе док лије киша. Срећом, има на себи јапунџу, која је постала неодвојиви део њега и по чему га препознају сви у селу.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Exiled Април 02, 2023, 12:38:47 пре подне
Већ замишљам претка Јапунџића на планини како чува овце и козе док лије киша. Срећом, има на себи јапунџу, која је постала неодвојиви део њега и по чему га препознају сви у селу.
Видим да си се баш уозбиљио, која су хг Јапунџе да видимо чија мајка рађа соколове😎
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Посо Април 02, 2023, 06:39:28 пре подне
Био сам чак благ у пискарању. Прва замисао је била да му кажем да су његови преци пре 300 година били сточари који нису ни знали шта је винова лоза (као и моји). Млечани у почетку нису дозвољавали да се винова лоза гаји у унутрашњости, јер је то био монопол примораца. Једино око манастира је то постојало. Људи треба да се помире са својим сточарско-миграторним пореклом. Ја сам ту да помогнем и обришем сузе.

Човјек је рекао да су вољели да пију вино, а не да су гајили винову лозу. Винограде у Далмацији су држале и Османлије, па не знам како сточари не би знали шта је то (још ако су сезонски брали грожђе, што легално, што илегално, у својству раје). Уосталом, шта би друго пили, док чувају овце.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Зрно Април 02, 2023, 09:08:28 пре подне
Прилажем ова три текста из различитих извора, а трећи је из Далмације (Десница - Стојан Јанковић и ускочка Далмација). Сад сам милијарду посто сигуран да нема никакве везе са виновом лозом, него је у питању кабаница која се носила на динарском подручју.

(https://i.postimg.cc/cLSm0RXT/Minja-Subota.jpg)

Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Април 02, 2023, 10:54:43 пре подне
Dolaskom u Mokro Polje na kraju 17. veka Japundžići će se vrlo brzo razići u dve grane, narod će jedne prozvati Japundžići Stoletići a druge Japundžići Žilići i tako će neki od njih biti upisivani u prve crkvene matične knjige za Mokro Polje na pečetku 19. veka.
Te nazive su dobili po dugovečnost i imenima sorti vinove loze od kojih su pravili i pili belo vino u Mokrom Polju.
U drugoj polovini 19. veka kreće razilaženje i veće seobe Japundžića iz Mokrog Polja u druge krajeve gde će neki od njih nastaviti sa vinogradarstvom i belim vinom do danas.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Април 02, 2023, 03:22:14 поподне
Yapincak ->  Japundža ->  Japundžić
(https://i.postimg.cc/J0pLjZ2t/IMG-20230402-152752.jpg) (https://postimg.cc/QKKw39sr)
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: НиколаВук Април 02, 2023, 03:42:51 поподне
Yapincak ->  Japundža ->  Japundžić
(https://i.postimg.cc/J0pLjZ2t/IMG-20230402-152752.jpg) (https://postimg.cc/QKKw39sr)

Ваљда би онда презиме гласило Јап(и)унџак, а не Јапунџа? Зрно је већ дао одговор на порекло вашег презимена.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: НиколаВук Април 02, 2023, 04:45:40 поподне
Постоје и друга крајишка презимена која потичу од имена одређених врста огртача/кожуха/кабаница - Блануша и Жакула/Џакула.
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Gorance Април 03, 2023, 11:57:54 пре подне
Човјек је рекао да су вољели да пију вино, а не да су гајили винову лозу. Винограде у Далмацији су држале и Османлије, па не знам како сточари не би знали шта је то (још ако су сезонски брали грожђе, што легално, што илегално, у својству раје). Уосталом, шта би друго пили, док чувају овце.
Значи, сазнах своје порекло (волели да пију вино). Не морам да радим WGS. Јупиии! ;D
Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: сɣнце Април 03, 2023, 01:32:28 поподне
Одјевни предмет јапунџа бијаше знамење више ратничке класе по цијелој источној Европи, од Пољака који су то називали opończa, до Руса епенча, япончица и сл. У приморју се зове кабаница, а назив је венетачки, види gabbana. Кабаница се носи преко остале одеће, ради заштите од хладноће и атмосферских падавина. Носили су је трговци и рабаџије, а изношене кабанице често су огртали пастири.

(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Crvena_kabanica_narodne_no%C5%A1nje_Kru%C5%A1evac.jpg/1280px-Crvena_kabanica_narodne_no%C5%A1nje_Kru%C5%A1evac.jpg)

Наслов: Одг: Prezime Japundžić i Japundža
Порука од: Pikuc Април 17, 2023, 10:58:22 пре подне

Epska narodna pesma o životu Ličana i Turaka oko 1600. godine.

Udbinjani Turci i Senjani

Vino piju Turci Udbinjani
Na Udbini u hladnoj mehani,
Sve je sio ajan do ajana,
Beg do bega junak do junaka,
A barjaktar jedan do drugoga.5
Kad se Turci ponapili vina,
U svakakav eglen udarili.
Tad velide Đulić barjaktare:
„Mustaj beže, platno od Udbine!
„Daj-de piši jednu knjigu bilu,10
„Pa je šalji Senju kamenomu,
„A na ruke Senjanin Ivanu,
„Nebi-l' svinju domamio amo,
„Jere nam je vrlo dodijao,
„Na Udbinu zatrke čineći, 15
„I s Udbine divojke vodeći,
„U knjigi ćeš njega pozdraviti:
„„Pobratime, Senjanin Ivane!
„„Ostarismo vavik ratujući,
„„Boj bijući, zatrke čineći, 20
„„A oba smo veće ostarila,
„„Mogo b' komu sudjen danak doći,
„„Pa bi, brate, mogo umrijeti;
„„To j' kod boga velika grihota,
„„U zavadnji da bi se umrlo. 25
„„Van sakapi trideset Senjana
„„Po izboru najboljih junaka,
„„I ti dođi na moju Udbinu,
„„Ovdi ćemo mira učiniti,
„„I hladna se vina ponapiti; 30
„„Ja ću skupit trijest Udbinjana.
„„Samo, čuješ, dragi pobratime!
„„Nevodi mi sinovca Tudije,
„„Jer sam čuo, đe divane ljudi,
„„Da j' u sofri Tade sofredžija, 35
„„A kod vina velik' kavgadžija,
„„Pa da neće on da pije vina,
„„Dok nevidi odsičene glave,
„„I trpeze krvljom polivene.“ –
Što god reče Đulić barjaktare, 40
Posluša ga lički Mustaj-beže,
I načini listak knjige bile,
Kako godic Đulić govorio;
Opravi je Senju kamenomu,
A na ruke Senjanin Ivanu. 45
Kada knjiga ta Ivanu dođe,
Knjigu štije senjski kapetane,
Knjigu štije, a na nju se smije.
Pa on ide na kulu kamenu,
Opaljuje kratke dževerdane, 50
Pukoše mu kratki dževerdani
Odpukoše nakulski mužari,
Drmnuše mu avlijnske lubarde,
On uzimlje krstaša barjaka,
Iznese ga na beden avliji, 55
Pa pod barjak on kupi junake
Po izboru najbolje Senjane.
Kad skupio trideset junaka,
I dođe mu sinovac Tadija,
S njima Ivan sjede piti vino, 60
Rad bi ići na Udbinu bilu,
Al' Tadija da ostane neće.
Misli misli Senjanin Ivane,
Da kako bi Tadu ostavio,
Pa on miša vino i rakiju 65
I opoji sinovca Tadiju,
Pade Tadi glava bez uzglavlja.
Ivan diže trideset Senjana,
I on s njima na Udhinu ode.
Zdravo Ivao do Udbine dođe, 70
Dočeka ga lički Mustajbeže,
Sa svojijeh trijest Udbinjana,
Pa ih vodi u mehanu hladnu,
I sidoše hladno piti vino.
Najpri side Lika-Mustajbeže,75
Pa do njega Senjanin Ivane,
Pa okolo svi redem sidoše,
Sve mi side Turčin i Senjanin,
Sve sjedaju jedan do drugoga.
Vino služi delibaša Tale, 80
Redne čaše na okolo daje.
Kad se oni vina ponapili,
Čaša dođe Đulić barjaktaru.
Uze čašu Đulić barjaktaru,
Čašu uze Ivanu napija: 85
„Zdrav, Ivane, Senjski kapetane!
„Ni u moje, ni u tvoje zdravlje,
„Van u zdravlje onoga junaka
„Ko zametne među nami kavgu.“
Blizo s Ive pendžer dogodio, 90
Na um pade sinovac Tadija.
On uzdahnu, pogleda na pendžer
Niz Krbavu do Bunića bila.
Čaša ode redom na okolo;
Jopet čaša do Đulića dođe: 95
Poče Đulić turski divaniti,
Udbinjanom Turkom govoriti:
„Udbinjani, moja braćo draga!
„Kada meni treća čaša dođe,
„Ja ću treću čašu nazdraviti 100
„Baš Ivanu Senjskom' kopilanu.
„Kad on uzme treću čašu piti,
„Ja ću onda kavgu zametnuti,
„I Ivanu glavu odsijeći,
„I vi onda svaki svoju ćordu, 105
„Svaki svomu odsijeci glavu;
„Pogubimo trideset Senjana,
„I Ivana, Senjskog' kopilana!“
Niko turski nezna divaniti
Od Senjana, žalostna im majka! 110
Đulić uze i tu čašu vina,
I napija Senjanin Ivanu!
„Zdrav, Ivane, Senjski kapetane!
„Ni u moje, ni u tvoje zdravlje,
„Van u zdravlje onoga junaka, 115
„Zdrav, Đuliću, begov barjaktaru! 200
„Ni u moje, ni u tvoje zdravlje,
„Već u zdravlje onoga junaka,
„Ko zametne među nami kavgu.“
Zlo na umi odmah begu bilo,
I diže se lički Mustajbeže, 205
I on ode u kulu kamenu,
Ostaš' Turci s njima pijuć vino.
Dokle čaša do Tadije dođe,
Uze čašu Senjanin Tadija,
I nazdravlja Đulić barjaktaru: 210
„Zdrav, Đuliću, begov harjaktaru'
„Ni u moje, ni u tvoje zdravlje,
„Već u zdravlje onoga junaka,
„Ko zametne među nami kavgu.“
Popi čašu Senjanin Tadija, 215
Drugu nali Đulić barjaktaru,
Nagnu Đulić, da će piti vino,
Tade trže oštru britku ćordu,
I Đuliću odsiječe glavu.
Senjani se na noge skočiše, 220
Svaki svoju ćordu povadio,
Svaki tursku odsiječe glavu.
U tom, brate, trideset Senjana
Odsjekoše trijest turskih glava.
Ivan koga neimade sjeći, 225
Jer pobiže lčki Mustajbeže.
I Senjani na noge skočili,
Iz mehane biše izletili,
Svaki konja posidnuo svoga,
Ivan jaše vranca vilenoga 230
A Tadija pomamna dorata,
Otiskoše niz brig od Udbine,
Sajezdiše u Krbavu ravnu.
Kad sađoše u Krbavu ravnu,
Dva pivaju a dva odpivaju, 235
Dva pucaju a dva nabijaju,
Janda vavik Senjanin Tadija
Gona svoga pomamna dorata.
I odoše Senju kamenomu
Pucajući i popivajući, 240
Osta beže na Udbini biloj
Kukajući i ljuto cvileći.