Један интересантан рад о Брсјацима из 1931. који се у пдф верзији може наћи овдје:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100565Ево и извода:
"Pleme Brsjaci došlo je na Balkansko poluostrvo za·jedno sa svima ostalim srpskim plemenima. Njega spominje još Konstantin Porphyrogenet u svome delu: De administrando imperio. Brsjaci se naseljavaju u okolini Soluna još u VIlI. stoleću i stvaraju tamo naseobinu Srbiju. Ostaci te naseobine vide se po varoši Srbici, danas Selfidži ili Servia, na reci Bistrici. Ali Brsjaci, posle uzaludnih pokušaja da zauzmu Solun, povlače se ka severu i nastanjuju se između Bitolja i Ohrida. Bizantinski pisci pišu:
Berezitaos, Berzitas, jer ne mogu da transkribuju naše samoglasno r.
To isto čine i drugi slovenski pisci, koji nemaju takvo r, recima Rusi
pišu; Borsjaci, Bursjaci, Bersjaci.
Pitanje je sada, jesu li današnji Brsjaci potomci tih starih Brsjaka? Radi rešenja ovoga pitanja obilazio sam skoro tri meseca oblasti u kojima su danas naseljeni najčistiji Brsjaoi. I evo do kojih sam rezultata došao:
Ime Brsjak i Brsjaci(za žene Brsjačka i Brsjački) dolazi od složene reči brst+jadci (oni k,oji jedu hrst, koji brste). Kako su Brsjaci u isto vreme i zemljoradnici i stočari te kako su imali velika stada koza, oni su svoja stada vodili po šumama i tamo su sekli grane da bi im kozebrstile. To su činili naročita u proleće. I danas Brsjaci »kase šumu«, teprave lisnike za zimu. Mogu se danas videti čitave padine, gde je šuma »pokošena« te liči na pokošenu livadu. Naročito tako »kose« neke vrste cerovog i rastovog drveća: lapar, blagunj i dr. Brsjaci se dalje i danas često susreću po šumama i putevima sa prikačenam sekirom 'o ruci. Tom sekirom on krči šumu, pravi brst za koze i brani se od divljači. Prema tome ime im dolazi od načina ishrane njihave stoke. Neki hoće da' kažu da su čak i ljudi u gladnim godinama jeli brst.
Po Miklošiću ime im dolazi od reči breza= betula, lit. beržas, lit. berze; u sl.
breza = vaeea maeulis, sparsa, brezast. Po svemu prvo zanimanje - stočarstvo.
Mijaci kažu za Brsjake da su jako prosti. Oni kažu: "Prost kao Brsjak ili "ovo je brsjačka rabota«. Brsjaci, se smatraju kao jaki i radeni ljudi. Oni nisu tako okretni kao Mijaci, ali su izdržljivi i od reči. Inače Brsjaci su jako veseli ljudi i održavaju svoje stare običaje.
Po psihičkim osobinama Brsjaci čine sastavni deo violentnog dinarskog psihičkog tipa. To dokazuju, pored ostaloga, i svojim mnogobrojnim pobunama.
Po telesnim ·osobinama možemo da zapazimo u glavnome tri tipa:jedan pravi dinarski čovek i njemu pripada starinci Brsjaci."