Аутор Тема: Tabula Rogeriana(karta svijeta),Muhamed Al-Idrisia iz 1154.  (Прочитано 1296 пута)

Ван мреже Imoćanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 319
Одг: Tabula Rogeriana(karta svijeta),Muhamed Al-Idrisia iz 1154.
« Одговор #20 послато: Април 06, 2023, 10:14:32 поподне »
Link za download je radio i ranije,hvala Imoćaninu.Nego evo,što su transliterirali


upload images

Odlično. Vjerovatno mi je firewall u uredu zapriječio pristup pa mi se učinilo.

Međutim, meni se čini da autor griješi kad tvrdi da je Makarska krivo upisana. Obalni dio samo vizualizira plovidbene daljine iz pravca Sicilije kako su to i Rimljani radili. Kad se uđe u Brački kanal sa sjeverne strane najprije dođe Split i onda kreneš južno do Makarske i onda opet dalje sjeverno do Trogira. Zato je redoslijed na karti Ston-onda kroz Korčulanski kanal okolo Hvara i Brača- Split-Makarska-Trogir.

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Tabula Rogeriana(karta svijeta),Muhamed Al-Idrisia iz 1154.
« Одговор #21 послато: Април 06, 2023, 11:55:27 поподне »
Odlično. Vjerovatno mi je firewall u uredu zapriječio pristup pa mi se učinilo.

Međutim, meni se čini da autor griješi kad tvrdi da je Makarska krivo upisana. Obalni dio samo vizualizira plovidbene daljine iz pravca Sicilije kako su to i Rimljani radili. Kad se uđe u Brački kanal sa sjeverne strane najprije dođe Split i onda kreneš južno do Makarske i onda opet dalje sjeverno do Trogira. Zato je redoslijed na karti Ston-onda kroz Korčulanski kanal okolo Hvara i Brača- Split-Makarska-Trogir.

Prijevod karte se desio 1619.(Tako piše).Moguće da je prevoditelj napisao naziv grada u pogrešni krugić :).10 kopija je pravljeno od 1154.Grešaka vjerojatno ima

Ван мреже CosicZ

  • Редакција СДНКП
  • Истраживач
  • ******
  • Поруке: 898
  • Ђурђевдан Y:I1>P109>FGC22045 Панчево
Одг: Tabula Rogeriana(karta svijeta),Muhamed Al-Idrisia iz 1154.
« Одговор #22 послато: Април 07, 2023, 07:27:52 пре подне »
Поменута је и овде:
https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=1115.msg51783#msg51783
https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=5275.msg138796#msg138796

https://en.wikipedia.org/wiki/Tabula_Rogeriana
Цитат
Around 1138, the Norman King of Sicily, Roger II, invited Al-Idrisi, a Muslim geographer, to his court in Palermo, in search of help pursuing his political agenda. Sicily's vibrant multicultural environment led al-Idrisi to accept King Roger's invitation to his court. During the meeting, Al-Idrisi briefed Roger II on his familiarity and personal experiences traveling around North Africa and Western Europe, which prompted Roger II to commission an atlas from Al-Idrisi.[5] To produce the work, Al-Idrisi started gathering information for the maps by interviewing experienced travelers on their knowledge of the world, keeping "only that part... on which there was complete agreement and seemed credible, excluding what was contradictory."[1][5] King Roger II would occasionally participate in these interviews himself, reflecting his desire to compile information about his realm. Al-Idrisi drew inspiration from a number of sources, most of which are dated to the Golden Age of Islam during the Abbasid caliphate, when scholarly work was flourishing in the Islamic world. Additionally, Al-Idrisi would send out agents to the different parts of the world represented in his map to fact-check the information given by the travelers.

Al-Idrisi's work was a significant departure from the "Atlas of Islam" tradition that preceded his work.[6] The primary influence for Al-Idrisi's cartography can be found in Arabic translations of Ptolemy's Geography, which laid out many of the principles he utilized in his work. Al-Idrisi also derived map-making methods from the Balkhi School of Geography, a school which was founded during the 10th century in Baghdad under the Abbasid Caliphate.[7] It was from this school that he drew the scientifically rigorous and anthropologically detailed information that he incorporated into the atlas' creation.
Лакше је било путовати морем и рекама, а тешко шумама и горама, а и не баш сигурно. Тако да су они крајеви до којих се могло доћи лађом боље описани од оних забачених.

Ово је објављено 1836, када се на западу још увек мало знало о историји и географији Балкана.
https://archive.org/details/gographiededrisi01idri/page/n37/mode/2up
https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/n15/mode/2up

https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/260/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/266/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/268/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/286/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/290/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/375/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/376/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/378/mode/2up


https://archive.org/details/gographiededrisi02idri/page/382/mode/2up

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Tabula Rogeriana(karta svijeta),Muhamed Al-Idrisia iz 1154.
« Одговор #23 послато: Април 07, 2023, 05:20:56 поподне »
God. 1153. arapski geograf i kartograf
Abu Abd-Allah Muhammad al-Idrisi
(1100–1172), ili El-Edrisi, putovao je
po Dalmaciji, koju zove Dalmâsîah.
Rođen je u Ceuti u Maroku, a studirao
je u Cordobi u Španjolskoj. Proveo je
petnaest godina na dvoru normanskog
kralja Rogera II. u Palermu na Siciliji.
Za kralja je izradio svoju čuvenu mapu
Tabulu Rogerianu 1154. godine, te je
napisao knjigu Kitab al-Rujari (Rogerova
knjiga) s geografskim podacima.
Perspektiva atlasa je neobična, viđena sa
sjevera, tako da se Jadran gleda prema
jugozapadu. Arapska imena nije uvijek
lako protumačiti: Jadransko more zove
Halig al Benediku (Zaljev od Mletaka),
istočna strana Jadrana zove se Bilad
Garuasiah, što znači Hrvatska.
Evo nekoliko njegovih opažanja:
Djadra (Zadar), grad s prostranim
teritorijem i zbijenim zgradama.
Okolo su lijepi i veliki vinogradi.
Stanovnici su Dalmatinci. Morski
valovi udaraju u gradske bedeme.
Dograta (Biograd). Stanovnici su
mješavina Dalmatinaca i Slavena,

vrlo srčani. Vrlo je važno kršćansko
mjesto.
Sanadji (Šibenik). To je velik grad,
trgovište u koje trgovci dolaze
morskim i kopnenim putem.
Urguri (Stari Trogir). Grad je
izuzetan zbog ugodnosti i utvrđenja,
nastanjen Dalmatincima koji se bave
dugim plovidbama i vojnim
ekspedicijama.
Tar Goris (Trogir). Stanovnici,
podrijetlom Dalmatinci, grade
brodove za trgovinu i borbu.
Sbâlto (Split). Grad pripada
Dalmaciji
, vrlo je napredan, dobro
građen, s velikom trgovinom, u
potpunosti popločan kamenim
pločama i ima veći broj ratnih
brodova.
Ragorsa, Ragusa (Dubrovnik).
Žitelji su Dalmatinci. Imaju brojno
ratno brodovlje i vrlo su srčani i
hrabri. To je posljednji grad u
Hrvatskoj.


Eto putopisac samo na jednom gradu spominje da žive i Slaveni,a to je Biograd.U ovim ostalim gradovima ne spominje da žive Hrvati a ni Slaveni,nego samo Dalmatinci.Možda je autor bio sumnjičav dok je čitao karte rimskih provincija jer ni na jedno rimskoj karti nije izbačena Dalmacija a umetnuta Hrvatska.Ili je to svjesna greška prevoditelja iz 17.vijeka.Original  nije sačuvan,a kopije su nastale 300 godina poslije