Evo malo statistike iz radova Petra Petrovića i Milisava Lutovca. Petrovićeva knjiga "Raška" obuhvaća veći dio općine Novi Pazar i zapadnu polovicu općine Leposavić. Lutovčeva "Rožaje i Štavica" obuhvaća najveći dio općina Rožaje i Tutin.
Petrović na području koje obrađuje nalazi 1814 kuće srpskih islamiziranih rodova i 820 kuća posrbljenih arbanaških rodova. Nalazi i 185 kuća arbanaških rodova, ali oni nas ne zanimaju jer se radi o selima u neposrednoj okolici Kosovske Mitrovice koje nisu u Sandžaku. Nalazi i 14 kuća rodova koji su navodno turkijskog podrijetla.
Lutovac na svom području nalazi 1586 rodova Srba muslimana. Kaže da u selima Bać, Besnik, Jablanica, Plunca, Daciće, Bukelj i Bandžov stanovništvo u kući govori albanski ali zna i srpski. Navodi i da starije muslimansko stanovništvo svoj jezik zove bošnjački ili naški. Oko 800 kuća su rodovi koji tvrde da su podrijetlom od nekog albanskog plemena. 620 kuća tvrdi da su Kuči, ali nije moguće precizno odrediti u kom broju se radi o ljudima čiji su preci govorili srpski i bili pravoslavne vjere, a kom broju se radi o ljudima čiji preci su govorili albanski i bili katolici. Kod nekih rodova postoje izričita predanja o podrijetlu iz Zatrijepča ili Fundine, a kod nekih se na osnovu prezimena da slutiti da su im preci govorili albanski. U svakom slučaju, letimičnim pregledom rodova koji se smatraju za Kuče, može se zaključiti da od ovih 620 kuća, nema više od 10-15% onih čiji su preci govorili albanski. To bi značilo da ima oko 850-900 kuća potomaka ljudi koji su govorili albanski.
Jedan manji dio općine Novi Pazar je obradio Lutovac u djelu "Ibarski Kolašin." Tu je živjelo 350 kuća muslimana. Od tog je oko 150 kuća koje tvrde da su podrijetlom od nekog albanskog plemena.
Konačno, imamo i MZ Suvi Do koju je obradio Ejup Mušović. Od oko 240 kuća muslimana, 60 su albanskog podrijetla.
Sve u svemu, na istraženom području oko 1960. imamo oko 2900 kuća muslimana čiji su preci vjerojatno govorili srpski i oko 1900 kuća muslimana čiji su preci vjerojatno govorili albanski. Od ovih drugih, nekih 250 kuća u selima južno i istočno od same varošice Rožaje su još govorili albanski u kući.
Pošto nemamo detaljne podatke o području općine Sjenica za sredinu XX stoljeća, teže je izračunati postotke. Broj rodova čiji su preci govorili albanski bi trebao biti viši, jer je na Pešter naseljena masa katolika(uglavnom Klimenta i Škrijelja) oko 1700. Istočni dio općine Sjenica je posebno snažno naseljen ovom strujom.