Аутор Тема: Моја колекција  (Прочитано 413139 пута)

robert w.

  • Гост
Одг: Моја колекција
« Одговор #80 послато: Септембар 15, 2014, 11:48:01 пре подне »
Тек скоро сам сазнао да је Атика и скоро сва околина Атине још позног средњег вијека насељена Албанцима тзв. Арванитима. Ови православни Албанци су се добрим дијелом погрчили, али је остала и јасна свијест о албанском поријеклу. Тренутни поглавар православних Грка Јероним Други је од ових Албанаца-Арванита.

Da, nekad se pitam šta sam to učio u srednjoj školi, jer kad ulazim u teme kojima mislim da vladam, otkrijem da nemam pojma o njima. Tako je i sad sa Grčkom, njenom istorijom, manjinama, kretanjem stanovništva . Arvaniti inače imaju jak grčki identitet, ne dao bog da im neko kaže da su Albanci :) Njihovi su članovi bili aktivni učesnici svih ustanaka protiv Turaka, mislim i da je vojni vođa ustanka bio Arvanit.

http://en.wikipedia.org/wiki/Arvanites

Albanci su, što imam više kontakta sa njima sve zanimljivija zajednica. Izgleda da su u srednjem veku bili rašireniji nego danas, pošto im pronalaze tragove od Peleponeza do Hecegovine, ali ne u unutrašnjost koliko u priobalnom planinskom delu.

Tu su i Vlasi (pravi romanofoni vlasi) koji se pojavljuju u svim oblicima i veličinama, od Meglenovlaha (koji žive oko Gevgelije, bave se zemljoradnjom, za razliku od ostalih vlaha, Pindski, Gramati (sa planine Gramat), Cincari (koje isto svrstavaju u vlahe iako žive po gradovima i bave se zanatstvom i trgovinom), Fašeroti (albanofoni Vlasi, kojima pripada gotovo cela južna Albanija; današnje političko rukovodstvo Albanije je poreklom vlaško), Kucovlasi, Maurovlasi, itd. Što je najbolje, zbog njih imaju problema sa- Rumunima. Naime, nakon osnivanja Rumunije, 1800 i neke, mala kraljevina se bacila na propagiranje ideje o rumunskom poreklu svih romanofonih stanovnika Balkana. Otvaraju rumunske škole u Severnoj grčkoj, tada još delu Turske i vrše aktivnu propagandu za izjašnjavanje Vlaha kao Rumuna. Grci tvrde da od tog vremena ulazi u upotrebu izraz Aromun ili Armanj (lokalizam) ne bi li se Vlasi više vezali za Rumuniju, dok su pre toga bili jednostavno-Vlasi.

http://balkanstory.wordpress.com/2012/03/05/romanian-propaganda/

da bude zanimljivije, Rumuni pokušavaju to isto, da uvere Vlase da su Rumuni i u Albaniji, tako da nam može malo i laknuti. Istočna Srbija je samo sitnica za njihove planove.
http://www.sfeva.gr/E247D05F.en.aspx

Grčka, igrom prirode, planina i mora, izlomljena na manje teritorije, zgodna je za gajenje lokalnih identiteta, kao što su Manioti (i ja sam za njih čuo tek tražeći informacije o Vlasima). To je stanovništvo koje živi na poluostrvu Maniji, koje zauzima prostor nekadašnje Sparte. Mada poreklo traže u prošlosti, i sami priznaju da su mešavina albanskih, vlaških i slavenskih doseljenika. Ponose se da nikad nisu bili do kraja pokorni Turcima (nešto kao Crnogorci), da su učestvovali u svim bunama itd. Do desetog veka bili su pagani (?)

http://katsoulakos.com/mani-history-new.html

U Epiru i severnoj Grčkoj bila je prisutna i lokalna jevrejska zajednica, tzv Romanioti, koja se po svojim običajima razlikuje donekle i od sefardske i od aškenaske grane jevrejstva.

Sve u svemu, Grčka je pravo zadovoljstvo za istraživanje korena ;)



Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Моја колекција
« Одговор #81 послато: Септембар 15, 2014, 12:20:28 поподне »
Овом списку бисмо могли додати и Денме (Dönmeh) исламизоване и туркизоване крипто Јевреје из Солуна, поклонике "месије" Шабатаја Цвија. Веома моћна група становништва. Сматра се да су они чинили срж младотурске револуције и да је и Кемал Ататурк био Денме. Олга Зиројевић је, чини ми се, написала и студију о њима.

Не само Грчка, већ читав Балкан је заправо најинтересантније и најразноврсније етнографско подручје Европе.

robert w.

  • Гост
Одг: Моја колекција
« Одговор #82 послато: Септембар 15, 2014, 12:44:26 поподне »
Овом списку бисмо могли додати и Денме (Dönmeh) исламизоване и туркизоване крипто Јевреје из Солуна, поклонике "месије" Шабатаја Цвија. Веома моћна група становништва. Сматра се да су они чинили срж младотурске револуције и да је и Кемал Ататурк био Денме. Олга Зиројевић је, чини ми се, написала и студију о њима.

Не само Грчка, већ читав Балкан је заправо најинтересантније и најразноврсније етнографско подручје Европе.

Evo, ni za njih nisam znao.

To je ustvari intrigantno, kad knjiško znanje počneš da povezuješ sa vlastitom, porodičnom istorijom. A onda otkriješ da su i jedna i druga mnogo zamršenije nego što si mogao i da pomisliš.

Ван мреже Amicus

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 9508
  • I1 P109 FGC22045
    • Порекло.рс



Ван мреже Amicus

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 9508
  • I1 P109 FGC22045
    • Порекло.рс
Одг: Моја колекција
« Одговор #84 послато: Октобар 04, 2014, 11:41:42 поподне »



Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Моја колекција
« Одговор #85 послато: Октобар 08, 2014, 12:48:04 поподне »
Села сјеничког краја - антропогеографска проучавања, Мила А. Павловић:

http://www.mediafire.com/download/z91lqx39luopmd9/Sjenica.pdf

Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Моја колекција
« Одговор #86 послато: Октобар 08, 2014, 01:05:41 поподне »
Села сјеничког краја - антропогеографска проучавања, Мила А. Павловић:

http://www.mediafire.com/download/z91lqx39luopmd9/Sjenica.pdf

Хвала, Небојша. Погледах на брзину, чини ми се да је детаљно урађено, пописане су све породице у селима и велики број села. За сјенички крај је ово прва студија коју видим.

Ван мреже Amicus

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 9508
  • I1 P109 FGC22045
    • Порекло.рс
Одг: Моја колекција
« Одговор #87 послато: Октобар 08, 2014, 01:27:42 поподне »



Окир СРБ

  • Гост
Одг: Моја колекција
« Одговор #88 послато: Октобар 12, 2014, 11:43:29 пре подне »
Тибор Живковић, Словени и Ромеји (Београд: Историјски институт САНУ, 2000.)
https://ia600501.us.archive.org/6/items/TiborZivkovic-SloveniIRomeji/TiborZivkovic-SloveniIRomeji.pdf

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Моја колекција
« Одговор #89 послато: Октобар 12, 2014, 06:55:44 поподне »
Петар Влаховић, "Етногенеза балканских народа у научном делу професора Ника Жупанича"

http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0350-0322/2006/0350-03220670131V.pdf

Ван мреже Amicus

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 9508
  • I1 P109 FGC22045
    • Порекло.рс
Одг: Моја колекција
« Одговор #90 послато: Октобар 27, 2014, 09:44:54 поподне »



Ван мреже Amicus

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 9508
  • I1 P109 FGC22045
    • Порекло.рс
Одг: Моја колекција
« Одговор #91 послато: Новембар 06, 2014, 04:21:34 поподне »
« Последња измена: Новембар 22, 2014, 10:25:29 поподне Amicus »



robert w.

  • Гост
Одг: Моја колекција
« Одговор #92 послато: Новембар 12, 2014, 10:23:50 пре подне »
"Knežica u Knešpolju"- Milivoj Rodić

https://drive.google.com/file/d/0B6JBktgoNrJWTWwtUERwSGdCcTA/view?usp=sharing

Veliko hvala Miroslavu i njegovim drugarima.

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Моја колекција
« Одговор #93 послато: Новембар 12, 2014, 11:35:55 пре подне »
"Knežica u Knešpolju"- Milivoj Rodić

https://drive.google.com/file/d/0B6JBktgoNrJWTWwtUERwSGdCcTA/view?usp=sharing

Veliko hvala Miroslavu i njegovim drugarima.

Родић је ову монографију урадио по угледу на Карановића, Рађеновића, Накићеновића и остале етнологе који су се бавили пореклом крајишких Срба. Све је то "склопио" у једну целину и може се рећи да оно што је добио није далеко од истине.

Ван мреже Љиљан

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 318
Одг: Моја колекција
« Одговор #94 послато: Новембар 12, 2014, 12:46:19 поподне »
Mene interesuje da li, i kako se, može stupiti u kontakt sa autorom? Ovo pitam jer bih volio da saznam kako je konkretno došao do podataka o porijeklu porodica, a posebno moje. Ovo što sam kod njega pročitao nisam do tada znao, jer sam mislio da su došli direktno iz V.Popine, a po ovome izlazi da su došli 1879 iz Dabašnice (on piše Dobašnice) i to najprije u Bjelaj pa odatle u G.Gradinu.
Osim toga u poglavlju "Ostali na vječnoj straži otadžbine" pominje Šepa(Pere)Nikolu 1910-1942. To je brat mog pradjeda, koji je zaista rođen 1910, ali je preživio rat i preselio se 1946 u Čestereg kod Zrenjanina.

Ван мреже Тимар

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 685
Одг: Моја колекција
« Одговор #95 послато: Новембар 12, 2014, 01:08:49 поподне »
Mene interesuje da li, i kako se, može stupiti u kontakt sa autorom? Ovo pitam jer bih volio da saznam kako je konkretno došao do podataka o porijeklu porodica, a posebno moje. Ovo što sam kod njega pročitao nisam do tada znao, jer sam mislio da su došli direktno iz V.Popine, a po ovome izlazi da su došli 1879 iz Dabašnice (on piše Dobašnice) i to najprije u Bjelaj pa odatle u G.Gradinu.
Osim toga u poglavlju "Ostali na vječnoj straži otadžbine" pominje Šepa(Pere)Nikolu 1910-1942. To je brat mog pradjeda, koji je zaista rođen 1910, ali je preživio rat i preselio se 1946 u Čestereg kod Zrenjanina.

Нажалост, Миливоје није више међу нама http://svetknjige.net/author.php?var=80

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Моја колекција
« Одговор #96 послато: Јануар 20, 2015, 02:27:18 поподне »
Poreklo Bunjevaca i migracije iz Hercegovine u Podunavlje tokom XVII. veka – nove interpretacije istorijskih izvora:

http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/249/godisnjak2010_033_046.pdf


Белешке о култу св. Димитрија Солунског у држави Немањића, Црквене студије 5, Ниш 2008:

https://www.academia.edu/8569592/%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B5_%D0%BE_%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%82%D1%83_%D1%81%D0%B2._%D0%94%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A1%D0%BE%D0%BB%D1%83%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D1%83_%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D0%B2%D0%B8_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%A6%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B5_%D1%81%D1%82%D1%83%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B5_5_%D0%9D%D0%B8%D1%88_2008_305-318._-_Notes_on_the_Cult_of_St._Demetrius_of_Thessaloniki_in_the_Country_of_the_Nemanji%C4%87_dinasty_Church_Studies_5_Ni%C5%A1_2008_305-318


HRVATSKO-BOSANSKOHERCEGOVAČKO RAZGRANIČENJE NA POUNJU OD 17. DO 20. STOLJEĆA PREMA IZVORNOJ KARTOGRAFSKOJ GRAĐI:

https://www.academia.edu/5705980/HRVATSKO-BOSANSKOHERCEGOVA%C4%8CKO_RAZGRANI%C4%8CENJE_NA_POUNJU_OD_17._DO_20._STOLJE%C4%86A_PREMA_IZVORNOJ_KARTOGRAFSKOJ_GRA%C4%90I_THE_DEMARCATION_BETWEEN_CROATIA_AND_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA_IN_THE_UNA_REGION_FROM_THE_17th_TO_THE_20th_CENTURY_ACCORDING_TO_ORIGINAL_CARTOGRAPHIC_MATERIAL_


Пад Цариграда 1453. године и Срби:

https://www.academia.edu/8587957/The_Fall_of_Constantinopol_in_1453_and_Serbs_Saint_Emperor_Constantine_and_Christianity._International_Conference_Commemorating_the_1700_Anniversary_of_the_Edict_of_Milan_31_May_2_June_2013_vol._1_Ni%C5%A1_2013_631-644._-_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8_%D0%B8_%D0%BF%D0%B0%D0%B4_%D0%A6%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B0_1453_255-270



Ван мреже Муњени Ћелић

  • Познавалац
  • ******
  • Поруке: 598
Одг: Моја колекција
« Одговор #97 послато: Јануар 20, 2015, 05:09:39 поподне »
Poreklo Bunjevaca i migracije iz Hercegovine u Podunavlje tokom XVII. veka – nove interpretacije istorijskih izvora:

http://godisnjak.zkvh.org.rs/attachments/article/249/godisnjak2010_033_046.pdf

Усташка пропаганда. Лепо.
Икавац

Ван мреже Тимар

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 685
Одг: Моја колекција
« Одговор #98 послато: Фебруар 10, 2015, 02:08:48 поподне »
Породица Радивоја Остојића
https://www.academia.edu/5494188/O_obitelji_bosanskog_protukralja_Radivoja_Ostoji%C4%87a_On_the_family_of_the_Bosnian_anti-king_Radivoj_Ostoji%C4%87?auto=download&campaign=weekly_digest
Овдје се расвјетљавају брачне везе последњих Котроманића с племством из дравско-савског подручја.


Ван мреже Црна Гуја

  • Уредник СДНКП
  • Етнолог
  • *****
  • Поруке: 2511
  • I2-BY55783>BY79593
Одг: Моја колекција
« Одговор #99 послато: Фебруар 18, 2015, 06:09:42 поподне »
Da li neko zna gde se može nabaviti knjiga Pera Pećinara "Seobe kroz Užički okrug u 19. veku" ?