Vrlo vrijedni su i popisi naselja koja su pripadala Janjevu 1722. Hvala Aksi što je ubicirao većinu. Neka su od njih prilično daleko od Janjeva, ali i sam izvještaj veli da su neka sela po dva dana hoda od crkve.
Spominje se i Trepča, za koju sam mislio da je raseljena u ovom trenutku. Zanimljivo je i nekoliko selo južno od Vučitrna koja se spominju. Za Drvare se kaže da je u njemu 25 kuća i 300 katolika. Urošević govoreći o ovom selu nalazi uglavnom muhadžire i albanske rodove koji su navodno bili pravoslavni pa prešli na islam oko 1820. Ništa ne govori o katolicima.
1748. godine se spominju svjetovne župe Kratovo, Skoplje, Janjevo, Prizren, Đakovica, Zogaj, Peć i Zjum. Franjevačka župa je Rugova. Ovo je zanimljivo jer očito sredinom XVIII stoljeća još ima katolika u Kratovu i u Rugovi.
U Janjevu je 1846. 132 kuća katolika, 13 kuća "Turaka" i 10 kuća Cigana. Izvan samog naselja župnik služi kripto-katolike u selima Androvac, Brasaljce, Papaz i selo za koje mislim da piše "Leobara."
Govoreći o župi Crna Gora(Letnica), izvještaj kaže da kripto-katolici žive u selima Stubla, Binač, Laškobare, Karadag, Dunavo i Stančić. Izvještaj ovo ne spominje, ali početkom 1846. je 25 ljaramanskih obitelji iz ove župe je javno istupilo, odbacujući islam i tražeći da ih vlast tretira kao katolike. Lokalni kajmakam ih je dao zatvoriti i poslao u progonstvo u Anadoliju. Posredovanjem katoličke crkve i zapadnih sila, konačno su 1848. preživjeli pušteni na slobodu. Vratili su se u župu i od tad su njihovi potomci katoličke vjere. Od 25 obitelji, 13 je bilo iz Gornje Stuble, 7 iz Binča, 3 iz Vrnavokola i 2 iz karadaške mahale Terzijaj. 1930-ih su stanovnici Donje Stuble počeli javno ispovjedati katoličku vjeru. Ostatak Karadaga je i danas u ljaramanstvu, s tim da oni koji odsele iz Karadaga uglavnom postanu javno katolici. U selu Kabaš kod Vitine danas živi oko 700 katolika koji su uglavnom doseljeni iz Karadaga i koji su u Karadagu bili muslimani. Takvih ima 5-6 obitelji i u samoj Vitini.
