Вјера и култура Срба > Културно наслеђе

Културна дешавања која не смете пропустити

<< < (22/54) > >>

CosicZ:
https://www.muzejisrbije.rs/2019/04/12/nacionalna-muzejska-manifestacija-muzeji-za-10/
http://www.narodnimuzej.rs/xxi-medjunarodna-smotra-arheoloskog-filma/
https://www.muzejisrbije.rs/wp-content/uploads/2021/05/manifestacija-muzeji-za-10-narodni-muzej-u-beogradu-program-medjunarodne-smotre-arheoloskog-filma.jpg
https://www.muzejisrbije.rs/2021/05/04/narodni-muzej-u-beogradu-2021/
http://www.narodnimuzej.rs/muzeji-za-10-budu-nost-muzeja-nove-ideje-nove-prakse/
http://www.narodnimuzej.rs/pod-zlatnim-i-plavim-nebom-ikone-grchkih-majstora-od-15-do-19-veka-u-narodnom-muzeju-u-beogradu/

CosicZ:
https://www.sanu.ac.rs/dogadjanja-u-tekucem-mesecu/

--- Цитат ---Циклус предавања
О МИТОЛОШКОЈ ПРОШЛОСТИ СРБА: ИСТИНА И ЗАБЛУДЕ
СЛОВЕНСКИ ПАНТЕОН: ФАКТА И НЕПОЗНАНИЦЕ
Дописни члан САНУ Љубинко Раденковић
Четвртак, 16. септембар, 12 сати
Свечана сала САНУ
*
ЕТНИЧКА И КУЛТУРНА ПРОШЛОСТ СРБА У СВЕТЛУ ЈЕЗИКА
Академик Александар Лома
Четвртак, 30. септембар, 12 сати
Свечана сала САНУ
--- Крај цитата ---

CosicZ:
https://www.danubeogradu.rs/2021/09/30-medjunarodni-festival-etnoloskog-filma/

http://www.etnofilm.org/index.php/rs/
http://www.etnofilm.org/files/SATNICA_RASKLOP.pdf

--- Цитат ---30. Међународни фестивал етнолошког филма ће се одржати од 4. до 8. октобра 2021. године у Етнографском музеју у Београду и Југословенској кинотеци. 30 филмова са разних страна света ће се такмичити за Гран при "Драгослав Антонијевић" и друге награде, шест студентских филмова за награду Најбољи студентски филм, а биће приказан још 21 филм у оквиру нетакмичарског и специјалних програма.

Улаз на све пројекције је бесплатан.
--- Крај цитата ---

Још само данас и сутра.
https://www.facebook.com/events/987801288432201/

--- Цитат ---Dobrodošli na otvaranje izložbe pod nazivom " Po propasti Carstva srpskog " autora Đorđa Aranđelovića u petak 24. septembra u 19 časova. Izložba traje do 3. oktobra.
-----------------------------------------
O izložbi:
 
Niz ilustracija sa istorijskom tematikom prikazuju najznačajnije ličnosti srpskog srednjeg veka od uspostavljanja Srpskog carstva u XIV veku, sve do i nakon propasti elemenata srpske državnosti krajemXV i u prvoj polovini XVI veka. Svaka ilustracija prikazuje po jednu istorijsku ličnost i značajan događaj koji se vezuje za nju i njeno vreme, sa posebnim osvrtom na njihovu kulturnu, državničku i vojnudimenziju.
   Ideja vodilja u stvaralačkom procesu bila je da se, na osnovu materijalnih i pisanih istorijskih izvora, na faktografski utemeljen način prikažu ambijenti, arhitektura, događaji i ličnosti značajne za srpski pozni srednji vek, u cilju afirmisanja ovog perioda i njegovog oživljavanja kroz jedan savremeni vizuelni medij. Stvaralačkom procesu prethodila je temeljna analiza srednjovekovne sakralne i profane arhitekture, slikarstva (slikarstvo romejsko-pravoslavne i evropsko-katoličke provenijencije, fresko slikarstvo, minijatura), skulpture (spomenici i nadgrobne ploče) i materijalnih izvora u vidu sačuvanih odevnih predmeta, novca, oklopa i oružja, kako bi predmetne istorijske ličnosti, njihove vladarske insignije, odore i oprema, kao i izgled ostalih likova koji čine svaku  kompoziciju, bili prikazani na adekvatan način.
   Izložbu čine ilustracije u tehnici digitalni print. Radovi su formata A2 (594h420cm), u kombinaciji monohromnog i crteža u boji. Nastali su tokom 2020. i 2021. godine. Kao prilog uz svaku ilustraciju pojavljuje se i tekstualno obrazloženjekoje služi da prikaže istorijski kontekst relevantan za konkretnu ličnost i događaj, kako bi se posmatranjem celokupnog niza ilustracija na adekvatan način sagledao ovaj period i bolje razumeo sled događaja.U okviru propratnog teksta navedeni su i najznačajniji izvori materijalnog i pisanog tipa, koji su poslužili za formiranje svake kompozicije.
--- Крај цитата ---

CosicZ:
http://www.kolarac.rs/predavanja/razgovor-o-knjizi-borisa-milosavljevica-beogradski-rodoslovi-mala-sala-4-10-u-19-30/

--- Цитат ---Др Борис Милосављевић објавио je нову књигу под насловом Београдски родослови  у издању Балканолошког института Српске академије наука и уметности. У књизи су приказани бројни значајни родослови који у појединим случајевима обухватају период од времена Бечког рата (1683 – 1699) до данашњих дана. Назив „београдски родослови“ одабран је због тога што је Београд био престоница српске државе од времена Карађорђеве Србије (једно време главни град био је и Крагујевац). Без обзира на то што су одређене породице, почевши од владарских, имале посебне везе са неким крајем Србије и Балкана или су из службених разлога боравиле у различитим местима током XIX века, елита тадашњег друштва се све више везивала за Београд, као престоницу и средиште државе. Монографија је плод вишедеценијског истраживачког рада и представља поуздан ослонац и допринос бољем разумевању друштвеног и политичког живота Кнежевине и Краљевине Србије, као и Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца и Југославије. Др Борис Милосављевић је за књигу Београдски родослови добио Награду града Београда
Деспот Стефан Лазаревић за друштвене и хуманистичке науке за 2020. годину.
--- Крај цитата ---


http://seecult.org/content/caricin-grad-justinijana-prima-bg

--- Цитат ---CARIČIN GRAD - JUSTINIJANA PRIMA (30 km od Leskovca, 8 km od Lebana) - izložba o francusko-srpskoj saradnji na iskopavanju (23.9.-10.10.2021.)
--- Крај цитата ---
http://www.institutfrancais.rs/caricin-grad/


--- Цитат ---U okviru francusko-srpske naučne saradnje u oblasti arheologije i u čast obeležavanja 70 godina Francuskog instituta u Srbiji, Institut za arheologiju u Beogradu, Univerzitet u Strazburu, uz podršku Francuskog instituta u Srbiji, organizuju izložbu „Caričin grad: reprezentativni primer francusko-srpske naučne saradnje u oblasti arheologije“. Izložba je dvojezična (srpsko-francuska), a biće praćena i video sadržajima.

Ovaj francusko-srpski istraživački projekat na lokalitetu Caričin grad počeo je 1978. godine i predstavlja najstariji međunarodni naučnoistraživački projekat u oblasti arheologije u Srbiji. Ta plodna saradnja doprinela je boljem poznavanju jednog od najvažnijih vizantijskih lokaliteta u regionu Centralnog Balkana, koji se danas sa velikom sigurnošću može identifikovati kao legendarni grad Justiniana Prima. Grad je podigao car Justinijan (527-565) sa željom da ovekoveči mesto svog rođenja i izgradnjom tog novog duhovnog i administrativnog centra ojača unutrašnjost balkanskih provincija. Nova metropola bila je namenjena sedištima arhiepiskopije i prefekture Ilirika…
--- Крај цитата ---

https://www.danubeogradu.rs/2021/09/izlozbe-u-beogradu-oktobar-2021/

--- Цитат ---Istorijski muzej Srbije (Trg Nikole Pašića 11)

Do 7. oktobra 2021.
• Izložba „Povratak generala – 145 godina od dolaska ruskih dobrovoljaca u Srbiju“
Autor: Aleksej Timofejev

Početak Srpsko-turskog rata, 1876. Skidanje turske zastave sa beogradske tvrđave i polazak srpskih trupa u rat. Crtež: A. Baldiner, gravura I. Matjušina

Radno vreme: utorak-nedelja, 12.00-20.00 (ulaz je besplatan).
--- Крај цитата ---


http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=685265

--- Цитат ---Otvorena izložba "Povratak generala" u Istorijskom muzeju u Beogradu
"Na ovoj ozložbi izloženi su brojni artefakti iz vremena kada je sa svojim dobrovoljcima general Černjajev došao u pomoć srpskom narodu. To je sve iz našeg glavnog istorijskog muzeja i cilj je predstavljanje izuzetnog značaja tih fondova", istakla je zamenica ministra kulture Rusije Olga Sergejevna Jarilova.
--- Крај цитата ---

Селаковић:

--- Цитат: CosicZ  Октобар 03, 2021, 03:14:36 пре подне ---http://www.kolarac.rs/predavanja/razgovor-o-knjizi-borisa-milosavljevica-beogradski-rodoslovi-mala-sala-4-10-u-19-30/

--- Крај цитата ---

Пронађох на нету пар страница из ове књиге:






Делује занимљиво. Ако је неко већ имао прилику да прелиста ову књигу, или може да види Садржај, молио бих да се јави, може и на ПП.

Навигација

[0] Индекс порука

[#] Следећа страна

[*] Претходна страна

Иди на пуну верзију