Аутор Тема: Мириловићи I2-CTS10228>Z17855>PH3414  (Прочитано 93553 пута)

Ван мреже Драган Т. Мирило

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 40
  • Мириловићи
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #20 послато: Септембар 06, 2013, 07:14:53 поподне »
Да ли постоји податак где су се селили Мириловићи из околине Коренице, тј. да ли још има Мириловића у Лици?

Што се тиче Усорчана, то је једна велика скупина породица која је населила Лику а касније и Далмацију. Мислим да су старином из Црне Горе.

Такође је интересантно насељавање Плвна, о томе имате у тексту који сам поставио неколико постова изнад. И у тој сеоби у Далмацију је дошло око 5000 душа, што је признаћете велики број.
« Последња измена: Септембар 06, 2013, 11:57:54 поподне Драган Т. Мирило »

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #21 послато: Септембар 06, 2013, 07:31:49 поподне »
Да ли постоји податак где су се селили Мириловићи из околине Коренице, тј. да ли још има Мириловића у Лици?

Што се тиче Усорчана, то је једна велика скупина породица која је населила Лику а касније и далмацију. Мислим да су старином из Црне Горе.

Такође је интересантно насељавање Пађена, о томе имате у тексту који сам поставио неколико постова изнад. И у тој сеоби у Далмацију је дошло око 5000 душа, што је признаћете велики број.

Vezano za popis iz 1712: postoji i jedan drugi popis, iz 1700. godine, gdje se spominje Mirilović iz Korenice i da se radi o pokrštenom muslimanu (na pravoslavlje). Pošto je tada bilo prelazaka muslimana i u pravoslavlje i u katoličanstvo objašnjava se da se radi o nekadašnjim hrišćanima koji su primili islam (znači, ne tako davno u odnosu na ovaj popis).
http://www.likaworld.net/forum/index.php?topic=1075.0;wap2

Što se tiče naseljavanja iz Bjelajskog polja koje je opisao Desnica, radi se o naseljavanju područja od Plavna do Žegara, što će reći da je to daleko od Benkovca.

Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #22 послато: Септембар 06, 2013, 08:42:53 поподне »
Интересантан је податак који је поставио Сириус везано за покрштеника Мириловића у Кореници из Брајковићевог пописа, али и оно што је неколико постова раније поставио Петар који је рекао да је постојао неки бег Мириловић у Далмацији по коме је село Мирловић добило име. Ови подаци за Мириловиће муслимане уопште не искључују њихово српско и православно поријекло. Опште је позната чињеница да је потурчавање, било заступљено код Срба у Херцеговини у том смислу, да један потурчени припадник није прекидао везу са својим православним сродницима, напротив, најчешће их је штитио и у миграције ишао заједно са њима. Примјер Соколовића је можда најпознатији, али примјера и у Крајини има прегршт: довољно је поменути Кубате и Мандиће у Далмацији, Хасан Пашу Предојевића и његове православне Предојевиће, турске капетане Агбабиће из Корјенића и православне Агбабе из Коренице. Потурчени јањичари су функционисали по племенском принципу. Припадност племену је некад била јача од вјерске припадности. Велики Бечки Рат 1683-1689. је можда та прекретница када су сродници муслимани и православни коначно покидали све везе.

Што се Мириловића тиче, и Милићевић наводи да су херцеговачки Мириловићи (средњевјековно племе влаха) одселили у Далмацију. Није искључено да је међу њима било и Мириловића муслимана и православних. Судећи по великој концентрацији Мириловића на Банији и Кордуну, као и помену истих у Кореници, није искључено да су неки од Мириловића били насељени у 17. вијеку и у том региону.

Када је Аустрија са Србима преузела Лику од Турака, видимо неки од Мириловића муслимана су се вратили на православље. 

Мирило- Мириловић није баш тако често презиме у Крајини и чисто сумњам да сви нису истог поријекла. Мало је теже утврдити све правце сеоба, поготово у 17. вијеку који је сам по себи био хаотичан на поменутим просторима.

Ван мреже Драган Т. Мирило

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 40
  • Мириловићи
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #23 послато: Септембар 06, 2013, 11:49:10 поподне »
Што се тиче истраживања са ДНК анализом, да ли би се неке ствари разјасниле уколико би се упоредили моји резултати са неким Мириловићима из Лике, Баније или Кордуна и са рецимо Капорима и другим родовима из Херцеговине који су припадали племену Мириловића?
Да ли би требало усмерити истраживање у том правцу?

Што се тиче назива Влах, не бих баш био сигуран да је везан за етничку групу, пре ми се чини да је то назив за сточарско становништво.
« Последња измена: Септембар 06, 2013, 11:57:41 поподне Драган Т. Мирило »

Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #24 послато: Септембар 07, 2013, 06:28:04 пре подне »
Што се тиче истраживања са ДНК анализом, да ли би се неке ствари разјасниле уколико би се упоредили моји резултати са неким Мириловићима из Лике, Баније или Кордуна и са рецимо Капорима и другим родовима из Херцеговине који су припадали племену Мириловића?
Да ли би требало усмерити истраживање у том правцу?

Што се тиче назива Влах, не бих баш био сигуран да је везан за етничку групу, пре ми се чини да је то назив за сточарско становништво.

Влах треба схватити прије свега у смислу социјалне организације, не у етничком смислу.

Што се тестирања тиче, најбоље би било да се тестирају рецимо неки Капор у Херцеговини и неко од Мирила у Далмацији, онда би могли видјети да ли постоји нека веза. Али и само тестирање Мирила би вјероватно одговорило на нека питања јер већ имамо приличан број тестираних у бази, па би самим тим било неких поклапања.

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #25 послато: Септембар 07, 2013, 08:39:27 поподне »
Бачкова теза да су сви с презименом којем је у коријену "Мирило" је у најмању руку проблематична.  Не само да их у Горњој Крајини има с разним славама, већ их и у Далмацији по млетачком катастру 1709. има на толико мјеста да је врло очито да нису у ближем сродству једни с другим. 



Budući da već duži niz godina proučavam prošlost sjeverne Dalmacije, zanimljiva mi je ova tema, u prvom redu zato što je prezime Mirilo rijetko i stoga se proučavanje istorije njegovih nosilaca može upotrijebiti i kao sredstvo za razumijevanje nekih procesa tokom seoba, kako onih koji se direktno tiču migracija, tako i onih društvenih.

Evo, npr. na ovoj listi pored i između imena i prezimena, javljaju se riječi 'fauro' i 'peoraz'. Kako se ogromna većina ljudi tog doba, koji su živjeli van gradskih zidina, bavila ratarstvom i stočarstvom, ovdje se ističu zanimanja koja ne potvrđuju pravilo. Fauro na venecijanskom dijalektu ili nekoj vrsti iskvarenog italijanskog znači - kovač, dok peoraz nije ništa drugo nego paroh.
Biti u to vrijeme kovač nije bilo loše, s obzirom da nisi ovisan o atmosferskim (ne)prilikama, a rat ti dođe (za razliku od poljoprivrednika) kao šansa za dodatnu zaradu.  :D  Sad se Siniša vjerovatno neće složiti sa mnom, pošto smatra da su kovači bili prezreni od strane težaka. Opet, možda ovo prezrenje ima veze sa zavisti, jer ovi su stalno imali posla bili kiša, snijeg, suša, poplave, rat, mir...  :D

Dodatak:
Ako peoraz zbilja znači paroh, ovo možda potvrđuje Sinišino pisanije o postojanju rodova čiji su srodnici bili vjerski podijeljeni, a živjeli su zajedno.
« Последња измена: Септембар 07, 2013, 09:00:55 поподне sirius »

Ван мреже Муњени Ћелић

  • Познавалац
  • ******
  • Поруке: 598
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #26 послато: Септембар 07, 2013, 10:31:58 поподне »
http://vec.wikipedia.org/wiki/Grafia_Veneta_Unitaria

Млеци су имали специфичан дијалект талијанског језика као и другачији начин писања појединих гласова. Тако нпр. ZORZI је ЂОРЂЕ, а ZUANE би био Јован / Иван.
Икавац

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #27 послато: Септембар 07, 2013, 11:48:38 поподне »
Imaš pravo za Peorca.
Isti i neki drugi Mirilo(vići) u zanimljivom kontekstu i to na glagoljici:
Grozdana Franov-Živković, Bratovština (skula) župe sv. Ivana Krstitelja u Tinju i župe sv. Petra i Pavla u Bubnjanima u 18. stoljeću
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111425

Btw. imaš li knjige Zadarsko okružje u katastru 1709, sva tri toma? Zapravo, treba mi popis Srednjeg kotara.

Ван мреже Драган Т. Мирило

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 40
  • Мириловићи
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #28 послато: Септембар 08, 2013, 06:21:26 пре подне »
Ово постаје све занимљивије са новим информацијама. Занимљиво је да се ти Мириловићи из Загоре помињу у периоду када се помињу Мириловићи у Херцеговини.
« Последња измена: Септембар 11, 2013, 07:00:57 поподне Драган Т. Мирило »

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #29 послато: Септембар 12, 2013, 03:57:59 поподне »
Kao članovi bratovštine župe sv. Ivana Krstitelja u Tinju pominju se Stoja Mirilović (1723. godine), Mijat Mirilo/Mirilović, Marko Mirilo/Mirilović, Jovan Mirilović (svi 1725. godine) i Mirko Mirilović (1726. godine)
/Grozdana Franov Živković, Bratovšina (skula) župe sv. Ivana Krstitelja u Tinju i župe sv. Petra i Pavla u Bubnjanima u 18. stoljeću/

Prema popisu zemlje i ljudi iz 1756. godine, a koji je obradio G. Stanojević, u Tinju se ne pominju Mirilovići. Od sela iz katastra 1709. godine u kojima su navedeni Mirilovići, u ovom novom popisu obrađeni su pored Tinja, Pristeg i Gorica. Ni u ova dva posljednja sela nema prezimena Mirilović, ali je izvjesni Sime (Šime?) Mirilović popisan u Raštanima. Selo Raštane nalazi se u neposrednoj blizini Gorice.
/Gligor Stanojević, Popis stanovništva i zemlje u okolini Zadra iz 1756. godine/

U katastru iz 1709. godine na dva mjesta upisani su Marko Pegorica iz Lišana i narečeni Marko Peorac rečeni Mirilović. Možda se radi o istom licu i ako se radi o tome naziv/ime Pegorica-Peorac može da ukazuje na toponim Goricu.

Zanimljivo je da zemlja u Tinju (kao i u nekim drugim predjelima) nije postala državno vlasništvo Venecije nakon Morejskog rata. (Stanovništvo mletačke Dalmacije je dobijalo zemlju na korišćenje. U slučaju da parcela stoji tri godine neobrađena, država je imala pravo da je oduzme od korisnika). Hoću da kažem da je stanovništvo na obnovljenom feudalnom posjedu imalo obavezu prema feudalcu, a ne prema državi. Treba ispitati kako je ovo uticalo na kretanje stanovništva.

Inače, teško je pratiti unutrašnja pomjeranja stanovništva u sjevernoj Dalmaciji. Kad dokument kaže da je toliko i toliko ljudi prispjelo u neko mjesto, to ne mora značiti da su se tamo i zadržali.
Generalno se može reći da su postojala dva tipa seoba sa osmanskog teritorija u mletačku Dalmaciju:
1. tokom Kandijskog rata kada se stanovništvo pomjeralo iz graničnih područja na mletački teritorij. Ovo treba shvatiti uslovno, jer se tokom rata granica pomjerala prema Bukovici. (Nakon rata i utvrđivanjem granice, Osmanlije su povratile gotovo sav izgubljeni teritorij u ovom ratu.)
2. za vrijeme Morejskog rata intenzivirane su seobe iz Like i Bosne.

Ван мреже Драган Т. Мирило

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 40
  • Мириловићи
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #30 послато: Септембар 12, 2013, 06:55:29 поподне »
Мени је најлогичније да су моји у Жегар дошли из Бенковца, тј. да имају неке везе са Радојицом Мириловићем. У Бенковац су могли да дођу или из Лике (околина Коренице), или из Мирловић Поља. Ако су из Лике, вероватно су део становништва познатијег као Усорчани, а ако су из Мирловић Поља онда свакако нису ишли преко западне Босне до Далмације, него са турцима директно из Херцеговине населили су област са центром у Мирловић Пољу, и то највероватније у 16. веку.
« Последња измена: Децембар 07, 2013, 08:16:45 поподне Драган Т. Мирило »

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #31 послато: Септембар 12, 2013, 07:44:34 поподне »
Svi ovi Mirilovići živjeli su u okolini Benkovca i mislim da su pripadali istom rodu. Definitivno su naseljeni u taj kraj početkom Morejskog rata. Evo zašto.
Kada je izbio Morejski rat žitelji sela na osmanskoj teritoriji nisu masovno 'uskakali' na mletački, kao što je bio slučaj tokom prošlog rata. Oni su sada priznavali mletačku vlast ostajući u svojim kućama. Zabilježeni su ovakvi slučajevi između Benkovca i Vranskog jezera. U takvim okolnostima Mlečani nisu mogli nove doseljenike masovno da naseljavaju tamo, već u malim grupama.
Kako objasniti to da Mirilovića ima u nekoliko sela oko Benkovca? Ne nekoliko, nego 6-7-8. Dakle, na relativno malom prostoru Mirilovići u skoro svakom selu. Tu je i njihova (malo)brojnost u svakom od njih: prema popisu iz 1756. godine u Raštanima ih ima samo pet.
Prema tome, kad je rod Mirilovića prispio (vjerovatno iz Like) u Dalmaciju, Mlečani ih smještaju na područje Benkovca. Kako nema mnogo prostora za trajni boravak veće grupe ljudi na jednom mjestu, Mlečani ih dijele i preraspoređuju u već naseljena mjesta. Zbog toga što su bili raštrkani i prema tome malobrojni brzo su asimilovani ili integrisani. U benkovačkom kraju nema tog prezimena. Vjerujem da je samo jedna porodica otišla iz Benkovca za Žegar, budući da se po popisu iz 1948. godine može vidjeti da su tada u Žegaru postojale samo dvije kuće roda Mirilo. To bi trebalo da bude Radojica.

Ван мреже Драган Т. Мирило

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 40
  • Мириловићи
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #32 послато: Септембар 12, 2013, 08:11:10 поподне »
Да, ово делује логично. Још само треба истражити како су и одакле дошли у Лику и да ли су се још негде населили осим у Далмацији.

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #33 послато: Септембар 13, 2013, 10:35:46 пре подне »
Na ovom sajtu mogu se naći izvodi iz knjige Gojka Kneževića, Udbina i njena sela, gdje su navedena prezimena koja su postojala u toj oblasti. 

http://www.poreklo.rs/2012/07/14/poreklo-prezimena-selo-ondi%C4%87-udbina-lika/?lang=lat

Kao što se vidi Knežević je iz popisa Like i Krbave 1712. godine izvukao prezimena sela Ondić. Tamo se pojavljuje porodica Mirilović koja slavi Jovanjdan. Navodno je došla iz Knina, Bukovica.
Knežević ovako opisuje situaciju:

U jugozapadnom delu Krbavske župe nalaze se četiri veća polja na kojima su se u dotursko vrijeme mogla razviti jača naselja, jedno od tih polja je i Ondićko polje. Od vremena Turaka tu postoji selo Ondić. U selu su zajedno živeli Srbi i muslimani sve do rata 1685-1699. godine kada se i jedno i drugo stanovništvo u početku ratovanja rasulo, da bi se već 1698. godine počelo naseljavati Srbima.

Ranije je na ovoj temi pomenut spomenut jedan Mirilović iz popisa 1712. godine. Radi se o Milošu Miriloviću iz Homoljca kod Korenice. Pomenuta je i korenička familija Mirilović iz Brajkovićevog popisa 1700. godine, pa je zaključeno da se radi o istoj porodici.

Sada u isto vrijeme imamo Miriloviće i kod Udbine.
Pronašao sam u 'Kaserovom' popisu Milassina Mirilouicha (str. 271) u odjeljku gdje su popisani 'Plochani'. Da se radi o selu Gornja Ploča svjedoče prezimena Orlović, Banjeglav, Kljajić, Gajić, Štulić itd. koja se javljaju i u tom popisu i u moderno doba.
Ondić je blizu Ploče.

Knez popisanih Pločana bio je Orlović. Neko je ranije spominjao Orloviće i njihovu vezu sa Mirilovićima. Slave i istu slavu.

I tako sve u krug Lika-Dalmacija, Dalmacija-Lika, malo Bosna, malo Hercegovina, ni početka, ni kraja. Teorija i kombinacija ne manjka.

Ван мреже Небојша

  • Уредник СДНКП
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 13139
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #34 послато: Септембар 13, 2013, 08:31:30 поподне »
Презиме Мириловић се први пут помиње 1366. године у Мириловићима (Билећа).

Преплиће се са презименима Рајковић, Орловић и Капор. Наводно су даљим пореклом из Македоније.

Видимо да су Орловићи Е1б, према томе реално је да воде порекло из тих крајева. Предлажем да се и Мириловићи тестирају како би потврдили ову везу са Орловићима.

 

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #35 послато: Септембар 16, 2013, 12:23:23 поподне »
U raspravi Bogumila Hrabaka pod nazivom Naseljavanje hercegovačkih i bosanskih vlaha u Dalmatinsku zagoru u 14, 15, i 16. veku na jednom mjestu javljaju se i Mirilovići, što si, Dragane i napisao ranije.
Hrabak, naime, piše da se spominju u Dečanskoj hrisovulji (1330), što govori da je neki rod Mirilovića boravio u to vrijeme na posjedima manastira Visoki Dečani.

Mirilovići se kod njega pojavljuju u kontekstu hercegovačkih vlaha.

Hrabak smatra da je većina hercegovačkih katuna došla iz Srbije i Albanije, i to dolazeći iz glavne vlaške oblasti na Balkanu, iz Tesalije i Epira. ''Kad su ove zemlje bile pritisnute razvijenijim tipom vizantijskog feudalizma, tamošnji Vlasi su bežali u Makedoniju, Bugarsku i Srbiju, gde je socijalni sistem bio manje nepodnošljiv za stočare. /.../ Vizantijski istoriopisac Kekavmen zabeležio je za 985-6. godinu da je Samuilo prilikom zauzeća Larise poveo mnogo vlaškog stanovništva iz Tesalije i naselio ga u dubinu svoje države, što bi moglo da bude negde u Polimlju. Tu je u doba Tvrtka I bilo oko sto vlaških katuna. Kad je pod Nemanjićima i u srpskoj državi došlo do ubrzane feudalizacije, stočari su bežali na razne strane, pa i prema manje razvijenoj graničnoj Hercegovini.''

I Ćiro Truhelka piše o seobi vlaha s juga ''valjda iz tračkih planina''. To stanovništvo se, prema njemu, u ''množini doseljuje tek iza kosovske bitke preko Sandžaka i Crne Gore, te u jugoistočnoj poli Hercegovine nastaje cijeli niz vlaških katuna, od kojih se u spisima dubrovačkog arhiva spominju u razdoblju od 1393-1437'' pored ostalog i vlaški katun Mirilovića. ''Ti Vlasi bili su /.../ u doba svoga doseljenja slavizirani, te potječu iz pretežno slovjenskog kraja, iz Babune, Šarplanine i Skopske Crne Gore''. /Ćiro Truhelka, O podrijetlu žiteljstva grkoistočne vjeroispovijesti u BiH/

Katun Mirilovića se, ipak, u Hercegovini pominje prije bitke na Kosovu. Jedan pomen iz 1377. godine:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Pomeni_vlaha_Mirilovi%C4%87a

U tekstu Esada Kurtovića, Prilog historiji vlaha Mirilovića vidi se da su oni živjeli u Hercegovini i 1365. godine.
http://www.most.ba/107/077.aspx

Međutim, naziv Mirilović u to doba (1365-1468) nije označavao prezime, nego pripadnost katunu.

Iz svega ovoga, površno se može zaključiti kako se kretao rod Mirilovića do početka 16. vijeka: Epir/Tesalija/Makedonija - Polimlje/Dečani - Hercegovina.

Prema Hrabaku, prve veće vlaške seobe iz Hercegovine prema Dalmatinskoj zagori bilježe se tokom 20-ih i 30-ih godina 16. vijeka. (Osmanlije su zauzele Drniš 1522) Vjerovatno u ovo doba na mjestu nekadašnjih srednjovjekovnih sela Cossevich, Doibrecsich, Cremena i Rachichiani nastaje sadašnje selo Mirlović. Krešimir Kužić u svojoj raspravi Kamici iz Mirlović Zagore i Konjevrata, pišući o nazivu sela kaže da je ''nesumnjivo patronimičkog porijekla i prema svim podatcima ime su mu dali pripadnici vlaškog katuna Mirilovića''.

Kad se stabilizovala osmansko-mletačka granica u Dalmaciji nakon Kiparskog rata, mislim da su Mirilovići preseljeni u Liku, pošto su zabilježene takve seobe. To je moglo da se dogodi krajem 16. vijeka. Mirilovići sa Banije su možda potekli od ovih naseljenika, na isti način kao i oni u okolini Benkovca.

Dio onih Mirilovića koji su došli u Benkovac iz osmanske Like tokom Morejskog rata, vratio se u sada habzburšku Liku (Gornja Ploča). Inače, to je bila masovna pojava poslije Morejskog rata: odlasci iz Dalmacije u Liku.

To je ono što bi moglo da bude, ali i ne mora. Samo dva primjera:
1. Npr. moglo se dogoditi da su Mirilovići na manastirskim posjedima Visokih Dečana naknadno uključeni u vlašku strukturu, što ne bi bio usamljen slučaj, pa prema tome nisu ni mogli doći sa juga.
2. Spomene Mirilovića u Dečanima i Hercegovini dijeli 35 godina. Da li je bilo dovoljno vremena da se jedan rod preseli s jednog mjesta na drugo? Da li bi bilo i zakonski izvodljivo? Dečani su bili na zemlji Brankovića.

Ван мреже Тимар

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 685
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #36 послато: Септембар 16, 2013, 11:08:24 поподне »
"Hrabak, naime, piše da se spominju u Dečanskoj hrisovulji (1330), što govori da je neki rod Mirilovića boravio u to vrijeme na posjedima manastira Visoki Dečani. "

Мислим да се овдје ради о грешци.
Дечанске хрисовуље I,II, III, написане су у времену од 1335. до 1345. године, гдје се уопште не спомиње презиме МИРИЛОВИЋ. Презиме МИРИЋ спомиње се 1310 године.

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #37 послато: Септембар 17, 2013, 12:21:05 пре подне »
E, ovo ima logike. Vjerujem da je katun Mirilovića bio tijesno vezan sa Vojinovićima (Vojislavom i Nikolom Altomanovićem). Uostalom, tu je negdje i Hrabakovo Polimlje, a prvi pomeni njegovih pripadnika javljaju se u vrijeme i na teritoriji gore navedene vlasteoske porodice. Kad je Nikola poražen, ove predjele zauzima ban Tvrtko i dodjeljuje ih Kosačama i Pavlovićima.

Kako se vidi u Kurtovićevom tekstu, Mirilovići su bili vlasi ponosnici. Prenosili su robu do/od Foče, Prače, Drine, Goražda. 

Ван мреже Драган Т. Мирило

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 40
  • Мириловићи
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #38 послато: Септембар 17, 2013, 11:47:55 поподне »
Војиновићи су били властела код Немањића?
Јел може нешто више о њима?

sirius

  • Гост
Одг: Мириловићи I2a Динарик Сјевер?
« Одговор #39 послато: Септембар 19, 2013, 04:40:22 поподне »
Vikipedija ima nekoliko dobro uređenih tekstova o Vojinovićima:
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%90%D0%BB%D1%82%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B

Uglavnom je korišćena knjiga Željka Fajfrića, Veliki župan Nikola Altomanović:
http://www.rastko.rs/istorija/zfajfric-altomanovic_c.html

Rodonačelnik ove vlasteoske porodice bio je Vojin kojemu je Stefan Dečanski dodijelio Gacko. Njegovi sinovi Miloš, Altoman, a pogotovo Vojislav proširiće svoje posjede. Međutim, ovaj posao je išao sporo zato što su bili vlastela najnižeg ranga, a i zbog toga što su za vrijeme Dušana favorizovani velikaši sa južnih, novoosvojenih teritorija. Vojislav je dočekao svojih pet minuta početkom vladavine cara Uroša. Miloš je umro mlad, a Altoman se posljednji put spominje 1359. godine. Prije smrti 1363. godine upravljao je prostorom između Drine i Kosova, Rudnika i mora. Nekoliko godina poslije njegove smrti vlast nad ovim teritorijem preuzima Altomanov sin, Nikola, kojem je, realno, bilo uzurpirano nasljedno pravo.

Najveće proširenje Vojislavljeve teritorije zbilo se 1359. godine. Altomanovom smrću, Vojislav je zauzeo njegove posjede u zaleđu Dubrovnika, a u proljeće iste godine prisvojio je župe velikog čelnika Dimitrija. Sad, koje su to bile župe? U prvoj knjizi SKZ-ove Istorije srpskog naroda navodi se da je riječ o Dabru, Drini, Gacku i Rudinama. Kako se vidi ovdje se spominje Gacko, što nije bilo moguće, jer kako je Fajfrić pokazao, ovu župu je dobio još Vojin, Vojislavljev otac. Fajfrić je zbog toga u monografiji o Nikoli Altomanoviću izbjegao da navede župe velikog čelnika Dimitrija, jer ako nije držao Gacko, kako će onda posjedovati Rudine. Preostaju još župe Drina i Dabar.
Izgleda da župa Dabar postaje sjedište oblasti Vojinovića:
http://www.blic.rs/Vesti/Srbija/277630/Otkriven-grad-u-kom-je-zivela-srpska-loza-Vojinovic

Imena pripadnika katuna Mirilovića prvi put se pominju u vrijeme kada je Nikola Altomanović preuzimao Vojislavljevu zemlju (on sam ne bi to ovako sročio). To su bili Dudoje Mirilović (1365) i Njegovan Mirilović (1366). Sljedeći spomen Mirilovića bilježi se 1377. godine, kada se njihov katun nalazio u okvirima bosanske države.
 Desanka Kovačević u svojoj raspravi pod nazivom Srednjovjekovni katuni po dubrovačkim izvorima, tvrdila je da određivanje porijekla hercegovačkih vlaha nije vezano za neki geografski pojam, već su imena katuna izvedena gotovo redovno od ličnog imena i prezimena njihovog starješine. Prema tome, Dudoje i Njegovan (kao prvi Mirilovići u dokumentima) bili su sinovi (pretpostavka) osnivača katuna Mirila.  Taj Mirilo je možda odranije živio na području kasnijeg katuna Mirilovića, a možda je doseljen iz župa Dabar i Drina. Možda je zaista došao iz Dečana, jer se tamo pominje neki Miroje.

Kako se vidi na spisku Mirilovića iz rasprave E. Kurtovića, naziv Mirilović (gotovo da i) nije u funkciji prezimena.
http://www.most.ba/107/077.aspx

Međutim, kako je sve ovo vrijeme tekao proces teritorijalizacije vlaha (in Craseno in Mirilouich – 1411, Mirilouichi Dogni – 1455) u ispravama iščezava riječ katun i Mirilovići postaju neka vrsta rodovskog udruženja. (D. Kovačević) Dakle, za njih ‘stranci’ više ne kažu da su pripadnici katuna Mirilovića, nego su svi sa onog spiska Mirilovići.

Mirilovićima se bavio i Đuro Tošić u raspravi Donjovlaški rodovi Vlahović i Mirilović u istočnoj Hercegovini. I on citira Hrabaka kada govori o porijeklu Mirilovića sa posjeda manastira Dečani. Pozivajući se na K. Jirečeka, navodi da  ‘’na putu koji je vodio iz Ljubomira u Bilećko polje nalazilo se područje naseljeno ovim vlasima’’.
Sredinom 40-ih godina 15. vijeka pominju se Donji Mirilovići, a dvadesetak godina kasnije ističe se postojanje dva potpuno odvojena ogranka vlaha Mirilovića: Gornji Mirilovići s planinom Vidušom zapadno od Bileće i Donji Mirilovići uz koje se ne navodi mjesto boravka. (Đ. Tošić). Iako se ovdje na  prvi pogled čini da se Tošić (zajedno sa Hrabakom) ne slaže sa D. Kovačević, mislim da je očito da nazivi Donji i Gornji Mirilovići i u jednom i u drugom slučaju sugerišu neku vrstu ‘’skućavanja’’.

Dakle, prvi Mirilovići (iako nema dokaza) bili su podanici Vojinovića. Kad je Tvrtko zauzeo područje Hercegovine svi tamošnji vlasi se označavaju kao ‘’kraljevski’’ (D. Kovačević) Poslije Tvrtkove smrti Mirilovići postaju vazali Kosača (E. Kurtović, http://www.academia.edu/3559704/Seniori_hercegovackih_vlaha_Hum_i_Hercegovina_kroz_povijest._Zbornik_radova_s_medunarodnoga_znanstvenog_skupa_odrzanog_u_Mostaru_5._i_6._studenoga_2009_Hrvatski_institut_za_povijest_Zagreb_2011 )
Nakon uspostavljanja turske vlasti u istočnoj Hercegovini Vukić Stanojević, pripadnik Gornjih Mirilovića, sredinom 60-ih godina 15. vijeka našao se u službi Osmanlija.
Jedan vlah iz Donjih Mirilovića, Herak, sin Vladislava Dobrikovića, uzdigao se u red vlastele, još prije dolaska Osmanlija, a 1483. godine spominje se kao knez Donjih vlaha. On je uz Dujinog sina Ivaniša bio jedan od dvojice knezova u prostranoj nahiji Blagaj.
Godine 1498. pominje se mirilovićki katunar vojvoda Aleksa. (Đ. Tošić)

Herak i njegov sin bili su vlastela osmanske države i kao takvi išli su u rat. Još i danas postoje njihove nadgrobne ploče u Hercegovini. Po Tošiću, Herakov sin je umro početkom 16. vijeka.

Desetak godina poslije toga desila se, po Hrabaku, seoba vlaha iz Hercegovine u Dalmatinsku zagoru.