Милош Ђ. Слијепчевић у књиги "Прилог историји Пиве" Београд 1976, на стр. 47 наводи, да " пивско предање казује да од породице Сукновића тј. Гаговића води порекло угледна беговска породица Башагића у Невесињу"
Ех, Бањанска ископао/ла си податак који сам поставио прије много времена, кад је одушевљење генетичком генеалогијом било велико и често је ометало правилно расуђивање. Мислим да сам овог Башагића који се тестирао касније провјеравао, ко је и одакле је и колико се сјећам, уопште не потиче од ових херцеговачких Башагића већ од Башагића из Цазинске Крајине.
Међутим, добро да си споменуо и невесињске Башагиће, јер сам недавно наишао на једну интересантну књигу. Ради се о књизи H. Kamberović: BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918.
http://www.academia.edu/3516146/Begovski_zemlji%C5%A1ni_posjedi_u_Bosni_i_Hercegovini_od_1878._do_1918._godineПрегледно су излистане беговске земљопосједничке породице у Босни и Херцеговини са кратким родословом за сваку од њих.
Ево шта је Хуснија Камберовић написао за невесињске Башагиће:
"Bašagići su znamenita begovska porodica iz Nevesinja koja je
igrala važnu ulogu u povijesti Bosne od kraja 17. stoljeća pa sve do
kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. Njihov uspon
počinje sa Redžep-pašom, Derviš-begovim sinom i unukom Abdullah-
begovim, koji je nakon Bečkog rata imenovan beglerbegom i
muhafi zom u Nikšiću. Godine 1695. postao je hercegovački valija, a
poginuo je 1703. u Drobnjacima. S njim su tada poginuli i njegov brat
Musli-beg i sin Murteda-beg. Iza Redžep-paše ostao je malodoban
sin Derviš Mehmed-beg, čiji su sinovi Mustafa-paša i Osman-beg.
Mustafa-pašini potomci su Pašići iz Čajna kod Nevesinja, a Osman-
-begovi sinovi su Sulejman-paša (?-1719.), Imšir-paša (?-1815.), čiji su
potomci Imširpašići iz Vakufa, i Daut-beg (?-1829.). Sulejman-pašin
sin, Derviš Hasan-paša (?-1814.), istakao se u vrijeme pohoda na Beogradski
pašaluk, zbog čega je dobio titulu paše i dužnost nevesinjskog
muselima. U isto vrijeme njegov brat, Daut-beg, sa položaja cerničkog
muselima (Gacko) uzdigao se do položaja pivsko-nevesinjskog
muselima, koji je zadržao do smrti 1829. godine. Daut-begov sin je
Lutfullah-beg (Bašaga) (?-1851.), oženjen sa Alijom Selmanović, a
od njegovih sinova važnu ulogu su imali Osman-paša (?-1881.) i
Ibrahim-beg (1841.-1902.). Osman-paša je kao mladić stupio 1863. u
gardu sultana Abdul Aziza poznatu pod nazivom silahšori (strijelci), a
koju su činili bosanski i arnautski plemići. Nakon raspusta ove garde
vratio se u Bosnu 1874. i bio kajmekam u Bugojnu. Godine 1877.
imenovan je beglerbegom i mutesarifom u Sjenici. Teško je obolio,
zbog čega je otišao u Istanbul, gdje je i umro 1881. bez potomstva...."
Као што се види ни ријечи о дубљем поријеклу, што не значи да га није било.