Јусуф Мулић у дјелу Херцеговина 2/2 од 2007. године на страни 259. наводи слиједеће:
"Dеsеtиna: Došlo jе do promjеna u osobеnosti i namjеni priohoda od dеsетinе. Umjеsto naplatе dеsеtinе, koja sе tеmеljila na katastarskim popisima sandžaka, kao temelj za naplatu od kraja prve polovine XIX stoljcća izvršeni su popisi desetine/tur. ajar defter673 Bosanskog sandžaka 1849/1850., a Bosanskog i Hercegovačkog za 1850/1851. i 1851/1852. godinu,674 ali su potvrđeni dvije ili tri godine nakon njihovog nastanka. To su ujedno bili posljednji popisi ove vrste do kraja osmanske vladavine. Na osnovu popisa kojima je raspolagao, Ahmed S. Aličić je došao do zaključka daje zakup jednostavno preračunat u desctinu/” Radi se o dragocjenom izvoru obavjšlenja, budući da su u popisima navodcm timari i njihovi uživaoci, naseljena mjesta, desetina u naturi za pojedine kulture, na osnovu čega je moguće izračunati obim njihove ukupne proizvodnje i dr."
У фусноти 674 наводи слиједеће:
"Ovi sе dеftеri Čuvaju u Gеnеralnoj dirеkciji katastra u Ankari /nir. Tapu vc Kadastro Gеncl Mudurlugu, pod zajеdničkom oznakom Dеftеri za Bosnu, sa naznakom sandžaka na koji sе odnosi i invеntarskim brojcm koji nosi. Ahmed S. Aličić jе рronašao popise za Banjalučki, Hcrcegovački, Novopazarski, Travnički i Zvornički sandžak za 1850/1851. i 1851/1852. go-dinu."
Надаље Мулић у истом дјелу наводи на страни 260
"Popisi desetine Hercegovačkog sandžaka za 1850/1851. i 1851/1852. godinu676 nisu potpuni, jer su filmovani podaci samo za mudirlluke/kaze Čajniče, Gacko, Kolašin. Ljubinje, Mostar, Nevesinje, Pljevlja, Prijepolje i Trebinje, sto znači da nedoslaju za kaze Bileća, Foča, Duvno, Konjic/Belgraddžik, Korjenići, Ljubuški, Nikšić, Stolac i Počitelj. Zbog loga nije bilo svrsishodno da se donose nepotpuni podaci."
Фуснота 676
"Popise desetine za navedene dvije godine u arhivu generalne direkcije katastra u Ankari pronašao je Ahmed S. Aličić, filmovao i donio u Sarajevo. Studenti i saradnici Gazi Husrevbegove bibioteke, koji su pohađali jedan kurs o ovim popisima kod profcsora Aličića, preveli su dva: za kadiluk Jajce i kadiluk Mostar. Mikrofilmovi popisa nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci i Arhivu Bosne i Hcrcegovine. Dva deftera za Hercegovački sandžak nose inventarske brojeve 141 (1850/1851) i 156 (1851/1852)."
Очигледно је да ови дефтери постоје и да се копије налазе у Сарајеву. Ово су најмлађи турски пописи за Херцеговину. Питање је да ли је Аличић донио само парцијално ове дефтере, а да се недостајући дијелови налазе у Анкари.