Bogumil Hrabak, Naseljavanje hercegovačkih Vlaha u Dalmatinsku Zagoru u 14., 15. i 16. veku:
Vlasi koji su dali naseljima ime Srb na Uni, pre sredine XV veka i u Lici došli su iz pograničnih delova tadašnje Srbije. Za vreme dve generacije raniji katun se mogao teritorijalizovati, te se stanovnici naselja više i nisu zvali Vlasima. Ne bi, prema tome, stajala pretpostavka Ive Pilara i uopšte hrvatskih nacionalista da su svi pravoslavni Vlasi tek u hrvatskim krajevima, preko pravoslavne crkve, primili srpsko etničko ime. Oni iz pograničnih krajeva Srbije već tada su tako nazivani i kad su krajem XIV veka došli, mada su bili Vlasi i stočari. To potvrđuje i već navedeni Klaićev podatak za Cetinu iz 1436. godine, gde je reč, takođe, o stanovništvu koje živi izmešano s Vlasima. Katuni koji su došli s područja srpske države bili su isključivo pravoslavni, oni iz Hercegovine, naročito zapadne bili su već katolici, dok su Vlasi iz Bosne mogli biti i bogumili.