Аутор Тема: Племе Ћеклићи  (Прочитано 13359 пута)

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Племе Ћеклићи
« послато: Децембар 05, 2015, 06:01:16 поподне »
Драги пријатељи, окачио сам на порталу текст о племену Ћеклића:

http://www.poreklo.rs/2015/12/05/pleme-ceklici/

Како се ради о племену веома комплексног састава и порекла становништва, пожељни су ваши коментари, додаци, евентуалне исправке.

Ја сам у тексту дао само кратки осврт на порекло и братства Ћеклића, на основу наведених извора, а сигурно неки сарадници, чланови и форумаши Порекла (нарочито Бранко Медојевић) имају још детаља да додају!
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #1 послато: Децембар 05, 2015, 06:31:39 поподне »
Браво Небо

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #2 послато: Децембар 05, 2015, 07:10:16 поподне »
Хвала, земљаче  :)
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже vladimirurosevic

  • Члан Друштва
  • Почетник
  • *****
  • Поруке: 30
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #3 послато: Децембар 07, 2015, 08:56:51 поподне »
Obilazeci Ceklicka sela zadnjih dve tri godine,dosta sam razgovarao sa mestanima sela ,Jezero,Petrov Do,Ubao i Dragomiljdo i oni su mi preneli neke pojedinosti koje nisam znao.Naprimer Mirkovici i Pavlicevici iz Petrov Do ,pa Dragutinovici iz Ubao ,zatim Pavicevici iz Dragomiljdo su svi od Petra ili Petrovica i svi poticu iz Sela Jezer u Ceklicima gde su prvo ziveli kada su se doselili u Ceklice i svi su slavili Stevanjdan a onda preuzeli staru Ceklicku slavu Sveti Ilija,tako da me navodi da su svi oni doseljeni iz Kuca.E sad da bi to mogli potvrditi potrebno je uraditi njihov DNK i potvrditi ovu prepostavku.Potrudicu se da uradim njihov DNK sto je pre moguce i sklopiti kockice puta iseljavanja iz Kuca preko Jezera u Ceklicima pa do konacnog odredista jednog dela Kuca u Velisevce kod Ljiga.Isto tako potrudicu se da dostavim DNK od Drekalovica da bi jednom razjasnili povezanost Mrnjavcevici i Drekalovici ako je uopste ima

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #4 послато: Децембар 07, 2015, 10:11:34 поподне »
Лично, не верујем да постоји сродничка веза између Мрњавчића и Дрекаловића. Што, опет, не значи да немају генетску везу (Е1б), али она би могла потицати из неке веће давнине.
Што се тестираних родова из Велишеваца тиче, њихова веза са ћеклићким Петровићима је, ипак, магловита, баш као и веза Петровића са Кучима. Најбоље би било наћи за тестирање некога ко поуздано потиче од Дрекаловића. Нпр. Душка Вујошевића  :D
"Наша мука ваља за причешћа"

На мрежи vojinenad

  • Етнолог
  • *********
  • Поруке: 2211
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #5 послато: Децембар 07, 2015, 10:13:59 поподне »
Лично, не верујем да постоји сродничка веза између Мрњавчића и Дрекаловића. Што, опет, не значи да немају генетску везу (Е1б), али она би могла потицати из неке веће давнине.
Што се тестираних родова из Велишеваца тиче, њихова веза са ћеклићким Петровићима је, ипак, магловита, баш као и веза Петровића са Кучима. Најбоље би било наћи за тестирање некога ко поуздано потиче од Дрекаловића. Нпр. Душка Вујошевића  :D
Јел' Дуле од Дрекаловића или од Мрњавчевића? Вујошевића има и једних и других.

На мрежи vojinenad

  • Етнолог
  • *********
  • Поруке: 2211
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #6 послато: Децембар 07, 2015, 10:15:16 поподне »
Пардон Мрњавчића.

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #7 послато: Децембар 07, 2015, 10:18:23 поподне »
Да, има Вујошевића и код једног и код другог братства. Колико ја знам, Дуле је од Дрекаловића. Мада, сад си и мене бацио у ребус  ???
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #8 послато: Децембар 07, 2015, 10:33:43 поподне »
Погледах мало по мрежи, па на пар сајтова (додуше, неких прилично опскурних) нађох да је од Дрекаловића. Ако неко зна поуздано, нек дојави!
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #9 послато: Јануар 18, 2016, 12:53:58 пре подне »
Prije 400-500 godina,neka udovica,nekog Ilića dosla je u Slivnicu(Hercegovina,Trebinje)sa dva muska djeteta.

Krsna slava Sveti Stefan (Ili Šćepanjdan) 9.1.

Uz ovo prezime se veže prezime Pamučina(pojavljuje se tek krajm 18 vijeka) i Kaluđerović ( navodno starije prezime od Ilić).

Moze li mi neko objasnit jesu li ovi rodovi tada postojali u Ćeklićima,i krsnu slavu.

Jel postoje kakve knjige ili da su postojali rodovi Ilić i Kaluđerović u davno doba u Ćeklićima?

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #10 послато: Јануар 18, 2016, 08:55:39 пре подне »
Било је Илића у Ћеклићима, у Вучјем Долу, спадају у Старе Ћеклиће. Живели су у матичној области до средине 16. века, кад су се иселили у Површ у Херцеговину, где су се разгранали на 6 или 7 родова. У Ћеклићима су славили Светог Илију.

Презиме Калуђеровић у Ћеклићима је настало касније:
предак Калуђеровића, Стеван, добегао је из Бјелопавлића, према предању – због убиства неког спушког Турчина, у другој половини 17. века. Под старост се замонашио – закалуђерио, па су његово потомство Ћеклићи прозвали Калуђеровићима. Дакле, презиме је настало најраније почетком 18. века.



"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #11 послато: Јануар 18, 2016, 08:57:43 пре подне »
Е, сад, истражуј даље. Основа ти је Површ, време досељења од 1500. надаље. Слава је, очито, мењана.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #12 послато: Јануар 18, 2016, 02:17:03 поподне »
Pročitao sam Pleme Ćeklići i vidio da su živjeli u Vučjem dolu,komentirao sam ovo:
1.Jel se zna koje je prezime bilo tog Stevana Kaluđerovića?
2.Promatrajući dva roda,Ilić(od kojih su neka bratstva još u Površi) i Bjelogrlić (Gacko),prema digitalnom spisku crnogorski prezimena,oni su su ogranak prezimena Kaluđerović
3.Prema jednoj predaji Bjelogrlići su od Ilića iz Slivnice,a prema drugoj od Kaluđerovića s Čeva koji je neko vrijeme zivio u Slivnici (kraj Trebinja)
4.Shvacam da su oni u nekavoj vezi i prema digitalnom spisku
5.Krsna slava je Sveti Stefan (ili Šćepanjdan) po novom 9.1.
6.Prema predanju dosla je prije 400-500 godina neka udovica sa dva sina,Branislavom i Uglješom iz Ćeklića (ja sam izračunao da bi to mogla biti godina 1620-25,ali nije pouzdano).Neznam jel prije postojao ovaj rod u Površi hercegovackoj
7.Ovdje piše da se taj Stevan u u drugoj polovini 17. stoleća. Pod starost zamonašio – zakaluđerio, pa su njegovo potomstvo Ćeklići prozvali Kaluđerovićima.

8.Ovo sad ne drzi vodu vremenski prema digitalnom spisku ili je moguće da se taj Stevan prezivao Ilić.
9.Na digitalnom spisku piše da su ovi Ilići,starinom iz Kuči

10.Komentirajte mi ovo sve…

Ps:Najstariji podatak kojim imam je iz knjige Hajduci u Boki Kotorskoj Miloša Miloševića ……Milutin,sin pokojnog Pavla Ilića iz Slivnice 1687.godina.

Ilić, Kuči: 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) - Mrnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odseljeni u Berane (Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih su u Slivnici, hercegovačka Površ i kasnije kao: Drobjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zalazi u Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Pljevlja), došli iz Preko Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranije Vrančić; Jasikovac, kod manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (Hercegovina). Od njih u Dragačevu donjem (Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu (Srbija) Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje) preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riđani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići), jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje); Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; grana Mandića (Mileševića) u Ledenice (Risan) i Krivoše i kao: Lazović, u Višnjevac  (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj) kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-Novi; Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru. Oni su ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnjaka, potomci Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije Ilić (Bošković); Kotor i područni Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz Hercegovine; Herceg-Novi doseljenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz Vojvodine; Nikšić i područne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja) došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), doseljenici iz Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca, nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklom iz Kuča; Bratonožići

O Kaluđerovićima,boldano...

Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju (Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinićima (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani), grana Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgorici; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović (Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović - Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao: Kalođurević
Kaluđerovići, grupa bratstava u Ćeklićima

Bjelogrlići
Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana

I danas Bjelogrlići imaju krsnu slavu Svetog Stefana.


Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #13 послато: Јануар 18, 2016, 03:37:38 поподне »
Jel se zna koje je prezime bilo tog Stevana Kaluđerovića?

Ја нисам нашао податак о његовом презимену. Што не значи да негде није записано.

Promatrajući dva roda,Ilić(od kojih su neka bratstva još u Površi) i Bjelogrlić (Gacko),prema digitalnom spisku crnogorski prezimena,oni su su ogranak prezimena Kaluđerović

Prema jednoj predaji Bjelogrlići su od Ilića iz Slivnice,a prema drugoj od Kaluđerovića s Čeva koji je neko vrijeme zivio u Slivnici (kraj Trebinja)

То не морају бити ћеклићки Калуђеровићи. И сам кажеш "са Чева".

Ovo sad ne drzi vodu vremenski prema digitalnom spisku ili je moguće da se taj Stevan prezivao Ilić.

Могуће је да се презивао Илић, али је презиме Калуђеровић (ово у Ћеклићима) млађе. Дакле, ћеклићки Илићи нису од Калуђеровића, евентуално може бити обрнуто.

Na digitalnom spisku piše da su ovi Ilići,starinom iz Kuči

Пази, Илић је јако често презиме међу Србљем, а и шире. Поготово што ми овде разговарамо о 16-17. веку, кад су презимена била јако променљив појам. Ако се коме отац звао Илија (а таквих је сигурно увек био повелик број), њему је писано патронимско Илић, што је могло бити промењено већ у првом наредном колену.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #14 послато: Јануар 18, 2016, 03:44:02 поподне »
Ilić, Kuči: 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) - Mrnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odseljeni u Berane (Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih su u Slivnici, hercegovačka Površ i kasnije kao: Drobjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zalazi u Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Pljevlja), došli iz Preko Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranije Vrančić; Jasikovac, kod manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (Hercegovina). Od njih u Dragačevu donjem (Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu (Srbija) Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje) preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riđani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići), jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje); Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; grana Mandića (Mileševića) u Ledenice (Risan) i Krivoše i kao: Lazović, u Višnjevac  (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj) kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-Novi; Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru. Oni su ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnjaka, potomci Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije Ilić (Bošković); Kotor i područni Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz Hercegovine; Herceg-Novi doseljenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz Vojvodine; Nikšić i područne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja) došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), doseljenici iz Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca, nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklom iz Kuča; Bratonožići

Колико сам ја схватио концепт навођења презимена код Миљанића (Презимена у ЦГ), иза тачке и зареза је већ други род. Тако би се ово "Илић, Кучи" односило само на прва три рода (наведена под ред. бр. 1-3), односно закључно са онима у Беранама. Већ ови из Заљути су други род Илића, они у Ћеклићима трећи (дакле, нису од оних наведених као "из Куча"). Ово "од њих су у Сливници..." би требало, према месту навођења да се односи управо на ћеклићке Илиће (староседеоце, Старе Ћеклиће), а поклапа се и са предањем које је забележио Ердељановић, да су се Илићи - Ћеклићи иселили у Површ.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #15 послато: Јануар 18, 2016, 03:50:01 поподне »
ogranak Mitrovića[/b], potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović (Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović - Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju.

Ето још једног детаља уназад - огранак бјелопавлићких Митровића.
Радослед Илић - Калуђеровић је сад збркан. А, опет, није искључено ни да је Стеван од кога су Калуђеровићи у Ћеклићима већ и сам носио исто презиме. Или је народ, просто, тражио блискост и везу према истом презимену.

Шта рећи него - днк тестирање разјашњава много тога.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #16 послато: Јануар 18, 2016, 03:55:17 поподне »
Bjelogrlići
Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana

Ово да су Илићи исељени у Површ огранак Калуђеровића може бити нека каснија надоградња. Калуђеровићи су од почетка 19. века били главарско братство у Ћеклићима и јако угледни у целој Црној Гори, тако да није било лоше своје порекло из Ћеклића повезати с таквим једним братством.

Да скратим, у Ћеклићима имамо старе (праве) Ћеклиће и касније усељенике који су се сродили с Ћеклићима. Илићи су од оног првог, а Калуђеровићи од другог слоја.

За Бјелогрлиће не знам. Нисам нашао такво презиме у самим Ћеклићима, вероватно је настало код исељеника касније (?)...
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #17 послато: Јануар 18, 2016, 05:08:05 поподне »
Sačuvao sam jednom davno ovaj isječak iz članka:

Autor Miloš Nikolić,Zaklopača
 
 
„Dugogodišnjim prikupljanjem podataka i njihovom analizom došao sam do pretka roda Deurića uz Zalkovika i utvrdio  najstarijeg pretka Stevana Kaluđerovića iz Bjelopavlića kod Danilovograda.Pobegao je od krvi jer je ubio služenog bega.Najpre je došao u sela Jezera kod Đuklića,Crna Gora, pa posle otišao u Kućišta pod Vodom Ublicom.Bio je neoženjen i kad se nastanio uzeo je ženu iz  Dugog Dola sa Njeguša , ime žene je Kovijana.Tu je zatekao bratstva:Topali,Fredali,Šoraji.On ih je zamolio da ga puste da se nastani među njima.Kadmu oni dozvole sazidao je neki kućerak u Kućištima ,a kasnije je sazidao palatu.Prezime Kaluđerović Stevan je donio iz Bjelopavlića.To je moguće jer Šobjić(profesor istorije) saopštava da su se bjelopavlovićka plemena :Bošković,Radulović,Vukovići i Sekulići tovu širim imenom Kaliđerovići,po pretku kaluđeru.To je prezime dato po pretku Stevanu ,za koga se pouzdano zna da se pod staros pokaluđerio i postao kaluđer Stevan.Stevan je imaon tri sina :Đorđa ,Pavla i Rada.Đorđe je bio pop imao sina Tomaša.Od Tomaša je nastalo bratsvo Tomašević.Uža brastva od Tomaševića su:Popović,Pejivići Đurkovići“
Iz razgovora sa Milošom pojam užeg bratstva značio je ako  od sinova iz porodice uzme prezime po nekom ranije pretku ,sa kojim su imali rodbince odnose ,ili po tituli nekog pretka,na primer:Od Rada-Radovići,Nikole-Nikolići,Đorđa-Đorđević,ili po tituli od popa Popović,kaluđera Kaluđerović itd. Najstarije pleme od koga potiču ova plemena su Kuveljići koi su se u 15. veku doselili u Crnu Goru a Ima ih nekoliko porodica i u Beogradu.Sa nekim od njih sam razgovarao i potvrdili  su da mnoga plemena od njih potiču.Pored običajnog prava menjanja prezimena,a često i imena ,bilo je u cilju i skirvanja vlasti za učinjeno krivično delo ,kao i izbegavanja plaćanja poretza obaveza prema turskoj vlasti.To je vreme kad je Crna Gora  bila pod Turcima.Narod od početka davao otpor njihovoj vlasti.Često su ubijani age i begovi i drugi nosijoci turske vlasti.Crkva :vladike ,popovi kaliđeri bili su nosijoci narodne vlasti ,duhovne snage naroda i otpora Turcima.Bilo je i međusobnog ubijanja crnogoraca,pa je vladala krvna osveta.I to je jedan od razloga menjanja prezimena ,mesta boravka,pa  i seobe u druge krajeve,Zato nije čudo što su od Tomaševića.Tih razloga nastala tri brastva :Popovići,Pejovići,Đurovići.Mološ kaže da je formiranje posebno brastvo bilo iz matreijalnih interesa ,Novo brastvo imalo je pravo na veći posed zemlje ,nego ako si ostao u brastvu kome  si rođen.Jesam od Tomaševića bio je i Simo Popović.Naziv Popović nasta je po tituli kad je postao pop(Stvaranjem Jugoslavije 1918.g. donet je zakon od stalnim prezimenima i od tada prezimena nisu mogla menjati) Miloš dalje piše:„Nikšićka Župa dala je utočište Simi Popoviću iz bratstva Tomaševića.Simo,strašna momčina razvijenog uma .brzo će se snaći i oženiti u selu Zagradama u Nikšićkoj župi. Žena Nikolija je rodom iz sela Tospuda kod Treševa ,rođena sestra popa kaluđera Nikole ,zvanog Raka.Simo Popović sa svojim šurom Nikolom uputio se u manastir Tvrdoš kod Trebinja  da uče za popa. To im je uspelo oba radeći oko imanja manastira Tvrdoš i danonoćnim učenjem svladaše sve predmete i posle tri godine postadoše sveštenici Simo u Nikšićkoj župi a Nikola u grahovskoj parohi.Simo i Nikolija imali su šestero dece 4 sina i 2kćeri.“
Dalji redosled:Simo u Nikolija imali su sina Vasiliju,Vasulija ina Obrena Obren,sina Vasu koi se polovinom 18.veka doselio u Gornji Zalkovik.Od dece je imao tri sina :Danila rođ. 1767.g.Stjepana rođ. 1770.g. Petra 1775.g. i dve kćeri Stanu iJefimiju.Petar ,kako je napisao u Rodoslovu, ostao da živi u G.Zalkoviku  i od njega su se  razvili svi Deurići u Babićima i na Slavić Polju.Sin Stjepan otišao u Doljni Zalkovik  i imao je četiri sina i jednu kćer.Negovi sinovi Bogdan i Ostoja otišli su u Bos. Posavinu i daljih podataka o njima nema ,a sinovi Petra i Vasilija  bili su Popovi, Nisu imali muško potomstvo i Njihova  loza se ugasila.Vasin sin Danilo otišao je u okolinu Lopara.Imao je četiri sina  i jednu kćer.sinovi Vaso Obrad otišli su u selo Doljnje Žadare z Bos. Posavinu,imali su potomstvo i Miloš ih je nalazio Žabarima .Rekli su mu da su im srodnici Deurići kod Vlasenice.Sinovi Bogdan i Ostoja i Mara sa prezimenom Popović ostali su kod Lopara i danas ih ima živi u selu Lukavica i na Vukosavcima .Sa nekim od njih razgovarao sam telefonomi nisu mi mogli potvrditi da li imaju kakvu vezu sa Deurićima ,jer su se tu doseljavali iz raznih krejeva .Kad bi čovek bavio tim istraživanjem bilo bi moguće utvrditi da li imamo zajdničke kontakte ,ali zato treba duže vremena ,neposredni obilazak i razgovor  sa tim ljudima kao što je to činio Miloš Nikolić.U priloženoj šemi uneti su naši najstari predci, a iz teksta se vidi odakle stvarno potičrmo.
U rodoslovu koi je podeljen većini Deurića stoi da najverovatnije potičemo od Bijelog Polja i da su naziv Popovići dobilim po popu Simi Popoviću...U vezi ovog razgovora sam sa istoričrem,profesorom Jovanom Brašancem iz Prepolja ,koji je dao ove podateke . On tvrdi da se jedan od potomaka Sime Popovića (Sveštenik Jefto Popović) doselio kod Bjelog Polja ,a odatele u Babine kod Prijepolja ,kao što se i Vaso doselio u Zalkovik .Vaso je Obenov sin,Praunuk Simine Popovića i danas ih ima dosta u Crnoj Gori kao i u Kaluđerovićima .Prema tom prehodni napis u Rodoslovu nepodleže korekciji.Ovde samo potvrđujemo da je Simo Popović jedan od naših predaka ,po kom su se Deurići pedhodno zvali Popivići i sa tim prezimenom došli u Zalkovik .Prof.Brašanac i dalje tvrdi da je osnovna geneza plemena u Crnoj Gori, koja se ovde pominju,bili u Kuveljići koi su se 15. veku doselili sa  Kosova u Crnu goru. Sve ovo što  se navodi u tekstudešavalo se od polovine 15. veka do polovine 18.veka .dok se naš predak Vaso nije doselio u Zalkovik.

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #18 послато: Јануар 18, 2016, 05:13:15 поподне »
Ово да су Илићи исељени у Површ огранак Калуђеровића може бити нека каснија надоградња. Калуђеровићи су од почетка 19. века били главарско братство у Ћеклићима и јако угледни у целој Црној Гори, тако да није било лоше своје порекло из Ћеклића повезати с таквим једним братством.

Да скратим, у Ћеклићима имамо старе (праве) Ћеклиће и касније усељенике који су се сродили с Ћеклићима. Илићи су од оног првог, а Калуђеровићи од другог слоја.

За Бјелогрлиће не знам. Нисам нашао такво презиме у самим Ћеклићима, вероватно је настало код исељеника касније (?)...

Bjelogrlić je nastalo u okolici Gacka,po nekoj lijepo djevojci koja su zvali Bjelogrla...a kad joj je muz umro vratila se sa djecom kod roditelja..napustila Slivnicu (kraj Trebinja),a negdje piše da je bila udana za Kaluđerovića(iz Čeva (Crna Gora) a koji je bio privremeno u Slivnici, a drugo predanje piše udata za Ilića iz Slivnice.Nastalo sigurno malo prije 1700.

Ван мреже Bej Voč

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 177
Одг: Племе Ћеклићи
« Одговор #19 послато: Јануар 18, 2016, 05:24:32 поподне »
Ово да су Илићи исељени у Површ огранак Калуђеровића може бити нека каснија надоградња. Калуђеровићи су од почетка 19. века били главарско братство у Ћеклићима и јако угледни у целој Црној Гори, тако да није било лоше своје порекло из Ћеклића повезати с таквим једним братством.

Да скратим, у Ћеклићима имамо старе (праве) Ћеклиће и касније усељенике који су се сродили с Ћеклићима. Илићи су од оног првог, а Калуђеровићи од другог слоја.

За Бјелогрлиће не знам. Нисам нашао такво презиме у самим Ћеклићима, вероватно је настало код исељеника касније (?)...

Da su Ilići i Pamučine,starinom iz Ćeklića piše u dosta knjiga.
A na ovom masovno spisku prezimena piše i ovo:
Pamučina (Ilić), Ćeklići (Cetinje), od kojih su u: Slivnici, Zagradinji, Drobjenici i Pridvorici (Trebinje), i odatle jedni u: Sarajevo, Banja Luku (Bosna), Trst (Italija) i Srbiju, ranije: Milijević
Bljelogrlić (Bjelogrlić), ogranak Kaluđerovića iz Bjelica (Cetinje). Odselili se kod Foče, uz Drinu, odande u Baljke (Bileća) i na lijevu obalu Trebišnjice, pa su jedni kao: Drinjak i Drinjac
Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić
Marinovići,koji su navodno ogranak,slave Šćepanjdan,a prisluzuju svetu Petku

Krsna slava Sveti Stefan,vjerojatno je prije 400-500 godina uzeta kod starinaca u Površi,a jel bila donesena ili je bio neki drugi svetac (mozda ova iz prislave),nisam stručnjak.