Pozdrav prijatelji! Odavno se nisam oglašavao, mada pratim redovno ove diskusije. Bilo je pomena porekla moje porodice u jednom trenutku:
"Колико сам разумео сва тројица Ј2б1 Бугара су из некада гркојезичних породица или што би се српски рекло - то су Каракачани. Наш Стојковић је врло могуће исто каракачанског порекла, чему највише иде у прилог то што при досељењу у Нови Глог његова породица није имала славу."
Mislim da je bio u pitanju Lepeničaninov komentar.
Moram vam još jednom skrenuti pažnju da podatak o tome da moja porodica nije imala slavu u trenutku doseljavanja u Novi Glog nije tačan. To je greška i zabuna koju je uneo Trifunovski navodeći primer jedne druge porodice iz druge mahale koja nema nikakve rodbinske veze sa nama, ali slučajno slavi istu slavu. Prema njegovom kazivanju oni (Mirdžinci je ime tog roda) su došli odnekud iz Bugarske i slavu (Sv. Petku, koja je i moja slava) su počeli da slave tek u Novom Glogu. Danas sam još jednom to proveravao sa svojim dedom koji mi je još jednom potvrdio najpre da nismo ni u kakvim rodbinskim odnosima sa Mirdžincima i da su naši doneli svoju slavu u selo. Kako on reče, citiram: "Čovek nigde bez glave ne ide" :-) misleći pri tom na slavu :-) Što se tiče pak karakačanskog porekla (moram još jednom da naglasim da nemam nikakav problem sa bilo kakvim poreklom pa ni sa karakačanskim :-)) sigurno da bi bilo kakav trag u porodičnoj tradiciji o tome postojao da je to istina. Prema dedinim rečima, ali i prema saznanju drugih ljudi iz ovog kraja (Gornja Pčinja), Karakačana kod nas nije bilo. Oni se više vezuju za Vlasinu i Staru planinu. Ali kada već govorimo o Slovenima i dominantnoj prisutnosti ove haplogrupe među njima na Balkanu, moram da vas podsetim i na moju porodičnu tradiciju vezanu za Božić koja je u potpunosti slovenska i manje više paganska. I ranije sam pominjao da je zazivanje "Germana" (staroslovensko božanstvo, ili demonsko biće vezano za atomsferske prilike) tokom Badnje večeri, bilo nešto vrlo autentično za moju familiju. To je bio raritet čak i za većinu u Gornjoj Pčinji. Vratiću vas ponovo na tezu da moje "bogumilstvo" se više vezuje na to očuvanje paganskih verovanja kombinovano sa različitim elementima hrišćanstva. No bilo kako bilo, drago mi je da se naša diskusija nastavlja i da svakim danom imamo sve novija saznanja. Još jednom bih se samo osvrnuo na slovensku tezu, pri čemu mislim da je bitan element vezan za našu haplogrupu jedan od testiranih iz Bugarske koje potiče iz Smoljana. Pominjan je bio pre izvesnog vremena, ali mu se ne mogu setiti prezimena. Smoljani su inače doseljeni na Balkan negde sa područja istočne Nemačke koliko mi je poznato.
https://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D0%BC%D0%BE%D1%99%D0%B0%D0%BD%D0%B8
Поздрав, брате!
Рекох већ да сам разговарао са Бугарима M205. Они немају свест о грчком пореклу. Дакле, културолошки су чисти Словени.
Да ли имаш идеју са којим родом из Н. Глога сте можда у вези (уколико то нису Мирџинци, као што кажеш)?
J. Трифуноски сматра да су Мирџинци досељени из села Дуката(?).
Г. Пчиња је примала досељенике из суседних крајева (Србија, Македонија, Бугарска).
Најбројнији су Срби - 463 рода (2499 кућа)
Македонци - 89 родова (497 кућа)
Роми - 3 рода (10 кућа)
Што се Бугарске тиче, досељавања је било из околине Ћустендила (6 родова), Радомира (1) и Самокова (1).
Погледао сам мало српско-хрватске и бугарскo-румунске J2b1 хаплотипове. Изгледа да је већа разноврсност на истоку Балкана, па је самим тим реалније да је и порекло негде тамо.
Модал: 12 23 15 10 15-19 11 15 12 12 12 28
Срби/Хрвати:
- 12 23 15 10 15-19 11 15 12 12 12 28
- 12 23 15 10 15-
18 11 15 12 12 12 28
- 12 23 15 10 15-19 11 15 12 13 12
29- 12 23
16 10 15-
18 11 15 12 12 12 28
Бугари/Румуни
- 12 23 15 10 15-19 11 15 12 12 12 28
- 12
24 15 10 15-19 11 15 12 12 12 28
- 12 23 15 10 15-
20 11 15 12 12 12 28
- 12 23 15
11 14-
19 11 15 12 12 12 28
Ипак, ове разлике се најчешће јављају на брзомутирајућим маркерима. Неспорно је да су све ове породице веома блиске. То уосталом потврђује и калкулатор на 67 маркера (450-1230 год.).
Мислим да је у најмању руку сумњиво то што се "годијељски" хаплотип J2b1 на Балкану јавља искључиво међу Јужним Словенима.