Аутор Тема: 200 година прве престонице модерне српске државе (Крагујевац)  (Прочитано 1530 пута)

На мрежи ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Ове године, на Ђурђевдан, обележава се 200 година од када је одлучено да Крагујевац буде српска престоница, на сабору у манастиру Враћевшница 06.05.1818. године...
KAD JE KRAGUJEVAC BIO GLAVA SRBIJE


Srpski melograf i kompozitor Vladimir R. Đorđević (1869—1938) zapisao je nekom prilikom tekst i melodiju jedne retke stare pesme koja se u narodu dugo pevala. Stihovi te zanimljive pesme, koju u njegovom zapisu prilažem u celini, glase:
 
Beograde, Beograde
Zalud tvoja hvala,
Kad je tebi Kragujevac glava!
Kad je tebi Kragujevac glava!
 
Kragujevcu trava do kolena
Ni ju pasu konji, ni volovi,
No ju gaze kraljevi vojnici.
Pituje ih kralje Aleksandre:
"Čujte li, ljuta, silna vojsko!
Jeste l' gladni, ili ste pak žedni?"
— Nismo gladni, niti smo pak žedni,
No smo žalni što smo neženjeni;
Tanka puška i otac i majka,
Dva pištolja, dva brata rođena,
Oštra sablja, ljuba verenica.1
 
Prvi stihovi ove pesme, zapisane u vreme kralja Aleksandra Obrenovića, oko 1896. godine, bili su nekada jako aktuelni. Beograd je kao grad još od vremena despota Stefana Lazarevića (1403/4) bio najpoznatiji, najveći i najznatniji u Srbiji zbog svoje duge istorije. Ali je bio i jedan period u prošlosti, kad je, po pesmi, Kragujevac, postao "glava" Srbije. I to pamti, i o tome peva ova narodna pesma. I po tome su Kragujevčani isprednjačili ispred Beograda i postali nekako značajniji, znamenitiji sa svojim gradom koji je sad "glavni", ili kako se tad pevalo i govorilo — "glava" Srbije. A ti stihovi, tako spevani, da se malo podsmehnu Beogradu i Beograđanima, jer oni više nisu ni prvi, ni najznačajniji, pevani su u masi i rado i dugo i mnogo. Ta čudna pesma, koja inače u sebi nosi i delić istine, postavlja nama današnjima i izazovno pitanje: kad je i da li je zaista Kragujevac bio "glava" Srbije? Mi Beograđani danas o tome ništa ne znamo, misleći da je ta pesma samo onako neka mala šaljiva podrugačica Kragujevčana na naš račun. I otkud baš to da se u pesmi pripeva mladi kralj Aleksandar Obrenović, kad je u doba njegove vladavine, kao što je opšte poznato, Beograd bio glava od Srbije. Zapažajući taj anahronizam pitamo se: da li pesma u svom sadržaju peva istinu ili kazuje neistinu?
 
Pesma je ranije nastala. To nam kazuje i Milan Đ. Milićević, jedan od najboljih poznavalaca srpskog narodnog života. U kapitalnom delu Kneževina Srbija, izdanom 1876. godine on počinje opis "Kragujevačkog okruga" upravo tim stihovima:
 
Beograde, zaludu ti hvala,
Kad je tebi Kragujevac glava!

http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=1078.0
Kragujevac - 200 godina prve prestonice
<a href="https://www.youtube.com/v/Yq65pfeM4_I" target="_blank" rel="noopener noreferrer" class="bbc_link bbc_flash_disabled new_win">https://www.youtube.com/v/Yq65pfeM4_I</a>
« Последња измена: Мај 07, 2018, 02:17:12 пре подне ДушанВучко »

На мрежи ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: 200 година прве престонице модерне српске државе (Крагујевац)
« Одговор #1 послато: Март 18, 2021, 03:25:12 пре подне »
Prva sijalica u Srbiji upaljena je 1884. godine u kragujevačkom Vojno-tehničkom zavodu. Tehnički razvoj Topolivnice vodio je u to vreme istaknuti mašinski inžinjer Todor Toša Selesković, koji je pripremao sve investicione planove pa se za njegovo ime vezuje i izgradnja zgrade Livnice (u kome je danas smešten Muzej „Zastava oružje) i uvođenje prvog električnog osvetljenja u našoj zemlji.
Vojno-tehnički zavod u Kragujevcu 1900. godine

Тe 1884. godine završena je izgradnja nove zgrade Čaurnice u Vojno-tehničkom zavodu. Selesković se od prvog trenutka zalagao da nova Čaurnica bude osvetljena električnom rasvetom. Pratio je sve inovacije u elektrifikaciji i saznao da je dinamo-mašina patentirana u Nemačkoj osam godina ranije. Selesković je vešto iskoristio saznanje o skorijoj poseti kralja Milana Obrenovića i kraljice Natalije Kragujevcu tog leta i u „sklopu priprema za doček” vladara, uspeo je da izdejstvuje sredstva za nabavku potrebnih mašina.
Uz saglasnost ministarstva vojnog Pavle Šafarik je uspeo da nabavi opremu za osvetljenje nove Čaurnice i to pod stavkom – „akumulator”. Od firme „Sigmund Šukert” iz Nirnberga nabavljena je dinamo mašina i sva potrebna oprema kako bi fabrički pogoni, po Seleskovićevoj zamisli, mogli da rade i noću.
Paljenju prvog električnog osvetljenja u Srbiji prisustvovali su i kralj i kraljica Milan i Natalija Obrenović i nisu krili svoje oduševljenje. Hroničari su zabeležili da je kralj Milan u svom govoru oduševljen dejstvom „te male dinamohaine” uskliknuo: „Dođe sunce i pred naša vrata!
Zgrada čaurnice (oko 1910. ili 1911. godine) u kojoj je upaljena prva sijalica na Balkanu

Šukertova elektrolučna lampa M878 kojom je bila osvetljena čaurnica

Puškarska radionica VTZ-a 1909. godine

https://www.pancevo.city/iz-davnina/prva-sijalica-na-balkanu-zasvetlela-u-kragujevcu/