Аутор Тема: Историја Срба пре досељавања на Балкан  (Прочитано 22129 пута)

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #20 послато: Новембар 04, 2019, 10:11:46 поподне »
Lendizi- Ленђани

Да, мени се омакло двапут Љутићи. Свакако да су ово Ленђани.

За Liudi, пак, мислим да су у питању Љутићи.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже сɣнце

  • Памтиша
  • ********
  • Поруке: 1672
  • I-A1328
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #21 послато: Новембар 05, 2019, 01:37:26 поподне »
Isti sunt qui propinquiores resident finibus Danaorum, quos vocant Nortabtrezi, ubi regio, in qua sunt civitates LIII per duces suos partite.

Ovi su oni koji žive do krajeva Danaca, koje zovu Sěverni Abtreci, gdě je prěděo u kojem su 53 gradišta, koja su medju sobom podělili njihovi knezi.


Abtrezi /abtreci/


Ime:
789 Abotriti, Annales regni Francorum
9. věk, Abodriti, Vita Caroli Magni
851. Obodritos, pismo fružskoga kralja Lotara
860, Abtrezi, Bavarski Geograf
9.věk, Apdrede / Afdrede, Alfred
11. věk, Obodriti, Adam Bremenski
12. věk, Obotriti, Helmold
...
Apodritae i jednom Abatareni.

Fružski anali:
DCCCXXII. <...> In quo conventu omnium orientalium Sclavorum, id est Abodritorum, Soraborum, Wilzorum, Beheimorum, Marvanorum, Praedenecentorum, et in Pannonia residentium Abarum legationes cum muneribus ad se directas audivit.

https://www.dmgh.de/de/fs1/object/display/bsb00000759_00179.html?sortIndex=010%3A070%3A0006%3A010%3A00%3A00&zoom=1.00

822: Na tom saboru saslušao je (fružski kralj) k njemu s darovima poslata sva istočna posaljstva Slověna, to jest, Abodrita, Srba, Vilca, Čeha, Moravaca, Predenecenta i u Pannoniji nahodećih se Avara.

Već u 11. věku upotrěba naziva Obodriti savrěmenicima se činila zastarělom i naroda koji se tako zove nisu nahodili, no si nahodili samo Rerežane, stanovnike grada Rerega.

Adam Bremenski:
Populi Sclavorum multi, quorum primi sunt ab occidente confines Transalbianis Waigri, eorum civitas Aldinburg maritima. Deinde secuntur Obodriti, qui nunc Reregi vocantur, et civitas eorum Magnopolis. Item versus nos Polabingi, quorum civitas Razispurg. Ultra illos sunt Lingones et Warnabi. Mox habitant Chizzini et Circipani.

Deinde venitur ad Cyrcipanos et Kycinos, quos a Tholenzis et Rederis separat flumen Panis et civitas Dimine. Kycini et Circipani cis Panim, Tholenzi et Redari trans Panim habitant. Hii quatuor populi a fortitudine Wilzi sive Lutici appellantur. Ultra illos sunt Linguones et Warnavi. Hos secuntur Obotriti, civitas eorum Mikilinburg. Inde versus nos Polabi, civitas eorum Racisburg. Inde transitur fluvius Travena in nostram Wagirensem provinciam. Civitas huius provinciae quondam fuit Aldenburg maritima.

Kycini, Circipani, Tolenzi i Redari su četiri plemena, koje za njihovu hrabrost nazivaju Wilci ili Ljutice. Wilci može značiti Vuci a može i biti Velici, to jest Veliki.
Tamo jezero po něm. Tolense i rěka Peene. Tolense je po slov. Dolinci i dobilo naziv po plemenu, a rěka je Pěna i děo prěko Pěne /črěz Pěnu/ nazivaju Črězpěnje. To Němci pišu Circipani.
 
Ovaj prěděl je zaista šumovit i zovu ga i danas Drawehn. U 15. ondašnji narod se nazivao Drěvjane.

Plemićki rod grada Velegrada, koga Němci zovu Meklenburg, prihvativši němčenje ostao je na vlasti do 1918 godine.
Poslědnji govornik njihova jezika umro je 1756. (gdja. Emerentz Schultze). Svoj jezik svali su "slovensķë / vendsķë rec".
Za sobom su ostavili imena gradov Berlin, Schwerin, Potsdam, Usedom, Lübeck, Rostock od Brlina (brlo - močvarno město), Zvěrno, Podstupim, Uznajm, Ljubice, Rastok (dvaju voda) itd.
Лијеп бит није лијеп се родит,
јербо љепоти може се научит;
а кад душом љепује человјек,
које вањско с тијем поредит?

Ван мреже сɣнце

  • Памтиша
  • ********
  • Поруке: 1672
  • I-A1328
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #22 послато: Новембар 05, 2019, 03:25:38 поподне »
Linaa est populus, qui habet civitates VII. Prope illis resident, quos vocant Bethenici et Smeldingon et Morizani, qui habent civitates XI. Iuxta illos sunt, qui vocantur Hehfeldi, qui habent civitates VIII. Iuxta illos est regio, que vocatur Surbi, in qua regione plures sunt, que habent civitates L. Iuxta illos sunt quos vocant Talaminzi.

-----

Linaa ili Linonen ili Lunzani su měštani města koje se danas zove Lenzen.
https://de.m.wikipedia.org/wiki/Lenzen_(Elbe)

Bethenici su měštani okruga, koji se danas zove Boitin, a po slověnski Budin. Bethenici su dakle Budinci. Spominju ih još kao Bytenci.

Smeldinger - očigledno nije slovenski naziv

Morizani - koji žive okolo jezera koje se danas zove Müritz, a po slověndki Morce (malo more). Pleme se zvali Morčani.
https://de.m.wikipedia.org/wiki/M%C3%BCritzsee

Hehfeldi su s rěke Havel, koja se po slověnski kaže Hobola, tako da je pleme Hobolani

Surbi su Srbi lužičani

Talaminzi

Po Thietmar von Merseburg (975–1018)  Daleminzier zovu prěděo (region) okolo svoga svetilišta „Glomuzi“ ili „Zlomizi“. Thietmar kazuje:
„... von den Deutschen Daleminzien, von den Slawen aber Glomaci genannt.“
(... Němci ga zovu Daleminc, a Slověni "Glomaci"...)
„Glomac ist eine Quelle, die ... nicht weiter als zwei Meilen von der Elbe entfernt ...“
(Glomac je izvor, koji ... je nepune 2 milje udaljen od Labe...)
„Sie speist einen See, der nach der Versicherung der Einheimischen und Bestätigung vieler Augenzeugen häufig wunderbare Erscheinungen hervorbringt.“
( napaja jedno jezero, koje po kazivanju domaćih měštana i mnogih svědoka proizvodi čudesne pojave )

Danas se taj prěděo u sklopu Mišnje (Meißen) naziva Lomatz /lomac/. Odlika toga města je posebna zemlja koja je lomovita i prašnjava, a Němci je zovu Lösch ili Löss.
Zbog nje je šitom světa poznata valjanost Mišanjske keramike, Meißner Keramik.
Na jugu se ova oblast uzdiže u brda, a na sěveru je dol.
Tu je i izvor rěčce, koja se gore spominje i uliva u Labu. Danas se ona zove Döllnitz i ista je ona koju spominje Thietmar. Tu je i grad koji se tako zove, kao i sama dolina.
https://de.m.wikipedia.org/wiki/D%C3%B6llnitz_(Elbe)
« Последња измена: Новембар 05, 2019, 03:30:06 поподне сɣнце »
Лијеп бит није лијеп се родит,
јербо љепоти може се научит;
а кад душом љепује человјек,
које вањско с тијем поредит?

Ван мреже сɣнце

  • Памтиша
  • ********
  • Поруке: 1672
  • I-A1328
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #23 послато: Новембар 05, 2019, 03:40:10 поподне »
Beheimare, in qua sunt civitates XV. Marharii habent civitates XL. Uulgarii regio est inmensa et populus multus habens civitates V, eo quod mutitudo magna ex eis sit et non sit eis opus civitates habere. Est populus quem vocant Merehanos, ipsi habent civitates XXX. Iste sunt regiones, que terminant in finibus nostris.

Beheimare odgovara němačkomu Böhmer, Bohemci, Česi.

Marhari odgovara němačkom Mähren, a po slověnski Morava.

Uulgari = Wulgari su Bugari, tada još u Srěmu i do Tise.

Merehanos - S ovima je teže, ali sudeći po logici, budući da nabraja sve po redu kako su jedno do drugoga, ima smisla da su ovo Moravljani u današnjoj Srbiji.
Лијеп бит није лијеп се родит,
јербо љепоти може се научит;
а кад душом љепује человјек,
које вањско с тијем поредит?

Ван мреже drajver

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 5122
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #24 послато: Новембар 05, 2019, 03:44:46 поподне »
Surbi su Srbi lužičani

Не могу бити Лужичани, јер се Лужичани наводе у списку касније посебно. Овдје се ради Дервановим Србима између Лабе и Сале.

Ван мреже Милан Петровић

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 1076
  • I2-PH908 FT277965>Y93865>Y95760 Род Зорића
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #25 послато: Новембар 05, 2019, 06:38:52 поподне »
Који су онда ти ''Litziki''? Спадају у Вислане?
Догодине у Холштајну!

Ван мреже Сол

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 1310
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #26 послато: Новембар 05, 2019, 09:26:19 поподне »
Caziri (Хазари)
Ruzzi (Руси).
Forsderen. Liudi (Vorderste Leute / водећи људи - народ)
Fresiti (Freisassen /слободни-независни) .
СОКО БАIО СА ТРИЕС ЗМАIEВАХ МРѢЕТ НЕЋЕ ДОК СВѢЕТА ТРАIЕ

На мрежи ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #27 послато: Новембар 05, 2019, 10:14:47 поподне »

Ruzzi (Руси).

Јесте:
 ‘Ruzzi’("Rusy"or Rus’ people; tend to localize in the Middle Dnieper,
comparing with Ρώσια Constantine Porphyrogenitus [9, p. 44,
156])
Stadici: Setting geographic consistency in placing the tribes and
their correlation with the data "Tale of Bygone Years" allows
for A.Gorskij to assume that ‘Sittici’ and ‘Stadici’ were part
of Carpathian Croats ("Horvats") tribe association,

 ‘Fresiti’,
‘Seravici’, ‘Lucolani’ – small tribes in the unions of Dregovichy
or Drevlyans [4, p. 274-280].

Ethnonims ‘Attorozi’, ‘Vuillerozi’, ‘Zabrozi’, ‘Chozirozi’
treated as non-Slavic, probably Turkic from Northwestern
Black Sea Region.

Има још објашњења овде:
http://ukrbulletin.univ.kiev.ua/Visnyk-16-en/Koncha.pdf

Ван мреже Сол

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 1310
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #28 послато: Новембар 05, 2019, 11:10:40 поподне »
Јесте:
 ‘Ruzzi’("Rusy"or Rus’ people; tend to localize in the Middle Dnieper,
comparing with Ρώσια Constantine Porphyrogenitus [9, p. 44,
156])
Stadici: Setting geographic consistency in placing the tribes and
their correlation with the data "Tale of Bygone Years" allows
for A.Gorskij to assume that ‘Sittici’ and ‘Stadici’ were part
of Carpathian Croats ("Horvats") tribe association,

 ‘Fresiti’,
‘Seravici’, ‘Lucolani’ – small tribes in the unions of Dregovichy
or Drevlyans [4, p. 274-280].

Ethnonims ‘Attorozi’, ‘Vuillerozi’, ‘Zabrozi’, ‘Chozirozi’
treated as non-Slavic, probably Turkic from Northwestern
Black Sea Region.

Има још објашњења овде:
http://ukrbulletin.univ.kiev.ua/Visnyk-16-en/Koncha.pdf

Шафарик повезује Stadici, са Хавељанима Stoderani-ма у Корушкој и Штајерској
СОКО БАIО СА ТРИЕС ЗМАIEВАХ МРѢЕТ НЕЋЕ ДОК СВѢЕТА ТРАIЕ

Ван мреже сɣнце

  • Памтиша
  • ********
  • Поруке: 1672
  • I-A1328
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #29 послато: Новембар 06, 2019, 12:09:15 пре подне »
Isti sunt, qui iuxta istorum fines resident. Osterabtrezi, in qua civitates plus quam C sunt. Miloxi, in qua civitates LXVII. Phesnuzi habent civitates LXX. Thadesi plus quam CC urbes habent. Glopeani, in qua civitates CCCC aut eo amplius. Zuireani habent civitates CCCXXV. Busani habent civitates CCXXXI. Sittici regio inmensa populis et urbibus munitissimis. Stadici, in qua civitates DXVI populousque infinitus. Sebbirozi habent civitates XC. Unlizi populus multus civitates CCCCXVIII. Neriuani habent civitates LXXVIII.

Osterabtrezi su istočni Abtreci (tzv. Obodriti);

Miloxi su stanovnica kraja, koje se zvalo Milska zemlja, to jest Milščani, gdě je kasnije sazdan Budišin, něm. Bautzen.

Phesnuzi, Thadesi, Glopeani, Zuireani su prilično nepouzdani, no budući, da su Busani, Sebbirozi i Unlizi dosta pouzdano Bužani, Sěverci, Ulići, ovi prvi se moraju nahoditi na prostoru izmedju Milske i Bužana, to jest u današnjoj Poljskoj. Nerivani su Narvani, okolo rěke Narew poblizu Buga.

Nazivi prvih bi po prilagodjavanju na slověnsko uho mogli zvučati
Pěsnovci / Věsnovci - od grada na -ovo;
Tadež / Taděš, možda Děduš
Glopjani / Glupjani / Globjani / Glubjani i svi oblici s početn K naměsto G. No logičnim mi se čini Glub* jer taj korěn ima.
Zuireani - Cvěrjani, Čvěrjani; mora biti od naziva rěke ili grada ili oblasti koji glase Cvir, Cvěr, Čvir, Čvěr.
Sittici - Žitići (Žitomir, malo věrojatno); Sutěšci (drěvni grad Sutěsk blizu današnjega Ljublina, više věrojatno.
Stadici - početno *st moglo je stojati i za zd* / žd


« Последња измена: Новембар 06, 2019, 12:11:16 пре подне сɣнце »
Лијеп бит није лијеп се родит,
јербо љепоти може се научит;
а кад душом љепује человјек,
које вањско с тијем поредит?

Ван мреже Стрибор

  • Гост
  • *
  • Поруке: 2
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #30 послато: Јануар 16, 2020, 10:50:32 поподне »
Поздрав члановима форума.

Привукао ми је пажњу назив ,,Љубушани" са ове мапе на првој страни. Да ли можда ово име можемо повезати са топонимом Љубушки у Херцеговини?

Ван мреже Sirius

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 166
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #31 послато: Јануар 17, 2020, 02:49:15 поподне »
Ово је осторија Лужичких Срба после досељавања Срба на Балкан


Ван мреже Sirius

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 166
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #32 послато: Јануар 17, 2020, 02:51:21 поподне »
Ако вас занима више могу да настављим да стављам делове из књиге "Slav Outposts in Central European History: The Wends, Sorbs and Kashubs"

Ван мреже Sirius

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 166
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #33 послато: Септембар 03, 2020, 03:45:32 поподне »
Цитат
Al Masudi je objavio knjigu pod nazivom „Zlatne livade i rudnici dragulja“, u kojoj je, između ostalog, izneo podatke o raznim narodima Afrike, Azije i Evrope, koje je prikupio na svojim putovanjima.2

Iako je Masudi pisao ovu knjigu između 920. i 950, neki istoričari smatraju da se njegovi podaci o Slovenima Jugoistočne Evrope moraju datovati do kraja VIII veka, kada je uništena moć Avara i Langobarda, o kojima je pisao.3

Ostavili smo nazive vladara i plemena onako kako ih je pisao Masudi, jer o tačnom prevodu tih naziva postoje nesuglasice među stručnjacima. Al Masudi kaže:

potom Sarbin (Srbi), kojih se ostali Sloveni veoma plaše, iz mnogo razloga za koje bi nam trebalo mnogo više vremena da objasnimo i čija dela bismo morali detaljnije izložiti. Oni nemaju posebnu versku pripadnost.

Srbi, koje smo pomenuli, spaljuju se na ognju, kada im umre vladar ili poglavica; oni takođe spaljuju i njegove konje.

Зар ово није обичај скита-сармата?

Ван мреже сɣнце

  • Памтиша
  • ********
  • Поруке: 1672
  • I-A1328
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #34 послато: Септембар 05, 2020, 02:51:36 поподне »
Зар ово није обичај скита-сармата?

Нема извора који сличан обичај приписују Скитима или Сарматима. Будући да спаљење мртваца изискује много дрва, било би крајње нелагодно за жиоце пустоши или степе упражњавати тај обичај. Обичај њихових иранских сродника бијаше остављати мртве орлима стрвинарима.

Тек народи северне Индије и Скандинавије, који обилују лијесом, обичаваху / обичавају палити мртве.
Да су то чинили и сви Словени, а не само Срби, показују народни обичаји и веровања свих словенских племена, историјски описи, те находи археологије.
Паче тога из народних веровања могуће је докучити и из којих побуда су спаљивали мртве.
Лијеп бит није лијеп се родит,
јербо љепоти може се научит;
а кад душом љепује человјек,
које вањско с тијем поредит?

Ван мреже Горштак

  • Почетник
  • **
  • Поруке: 42
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #35 послато: Септембар 05, 2020, 03:51:25 поподне »
Зар ово није обичај скита-сармата?

Можда сам пропустио сличну тему раније, али занима ме постоји ли било каква веза са сарматским Сербоима осим имена?

Ван мреже Sirius

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 166
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #36 послато: Септембар 07, 2020, 12:01:19 поподне »
Нема извора који сличан обичај приписују Скитима или Сарматима. Будући да спаљење мртваца изискује много дрва, било би крајње нелагодно за жиоце пустоши или степе упражњавати тај обичај. Обичај њихових иранских сродника бијаше остављати мртве орлима стрвинарима.

Тек народи северне Индије и Скандинавије, који обилују лијесом, обичаваху / обичавају палити мртве.
Да су то чинили и сви Словени, а не само Срби, показују народни обичаји и веровања свих словенских племена, историјски описи, те находи археологије.
Паче тога из народних веровања могуће је докучити и из којих побуда су спаљивали мртве.

Скити и њихова подргана Сармати су користили ватру током погреба и сахрањивања, то је мени познато,

Цитат
The Sarmatians did not practice cremation of the dead or the burning of the grave construction, but quite often they covered the graves with the remnants of the ritual bonfire, which sometimes led to the combustion of the grave's wooden covering and even to the scorching of the corpse. The earth tempered by such fires was sometimes spread in a ring around the grave or was admixed with the soil from which the burial mound covering the grave was formed. Traces of such fires are often found in the burial mound itself, not far from the grave. It is not clear whether the fire in these rituals was considered as an element to which the dead person was consigned or only as a purifying principle.

Also connected with the worship of fire are the stone or ceramic censers, used for burning aromatic substances, that have frequently been found in Sarmatian graves. Archaeologists also consider fragments of a red mineral dye, realgar, often found in Sarmatian graves, to be a substitute for fire in a burial. The same interpretation for chalk—another mineral commonly found in Sarmatian graves—is more debatable. But its purifying function is completely obvious. Chalk was either put in the grave in pieces or strewn on the bottom of the grave. The latter custom, like the tradition of laying grass under the burial, was evidently meant to prevent the corpse from coming into direct contact with the earth and thus being defiled. This custom was a prominent characteristic of Zoroastrian burial practice, which developed from ancient Iranian beliefs.

Иначе су се Скити дивили ватри.

Али мене занима ово,

Цитат
Far more widespread was the custom of placing in the graves food for the dead, in the form of parts of the carcass of a horse or a sheep.
« Последња измена: Септембар 07, 2020, 12:09:49 поподне Sirius »

Ван мреже НиколаВук

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 8478
  • I2-PH908>Y250780>A32852, род Никшића
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #37 послато: Септембар 07, 2020, 01:59:21 поподне »
Скити и њихова подргана Сармати су користили ватру током погреба и сахрањивања, то је мени познато,

Иначе су се Скити дивили ватри.

Али мене занима ово,

Прилагање хране у гробове је чест случај код многих археолошких култура, у разним временским периодима.
Чињеницама против самоувереног незнања.

Ван мреже Sirius

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 166
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #38 послато: Септембар 07, 2020, 05:12:25 поподне »
Да ли постоји обичај код других Словена сахрањивања њихових коња са људима?

Ван мреже НиколаВук

  • Уредник
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 8478
  • I2-PH908>Y250780>A32852, род Никшића
Одг: Историја Срба пре досељавања на Балкан
« Одговор #39 послато: Септембар 07, 2020, 06:07:23 поподне »
Да ли постоји обичај код других Словена сахрањивања њихових коња са људима?

Колико је мени познато, ни на једној ранословенској некрополи не постоји такав обичај. Он је повезан углавном са степским номадским народима, нпр. са Аварима који су се сахрањивали заједно са својим коњима или са раним Мађарима код којих су прилагани само делови тела коња (лобања и делови кичме, ако се добро сећам).
Чињеницама против самоувереног незнања.