Аутор Тема: Васојевићка Кнежевина Холмија  (Прочитано 16813 пута)

Ван мреже Сол

  • Истраживач
  • *******
  • Поруке: 1310
Васојевићка Кнежевина Холмија
« послато: Август 29, 2015, 05:36:11 поподне »
Од историографије запостављена тематика покушаја стварања рим.-кат. Васојевићке Кнежевине Холмије у XIX веку.

http://de.scribd.com/doc/133601328/Radomir-P-Guberinic-Knez-Nikola-Vasojevic#scribd
СОКО БАIО СА ТРИЕС ЗМАIEВАХ МРѢЕТ НЕЋЕ ДОК СВѢЕТА ТРАIЕ

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #1 послато: Август 31, 2015, 03:03:58 поподне »
Nikola Milošević je bio intrigantna ličnost u svakom slučaju.
Цитат
Istorijsko-kulturno društvo ''Nikola Vasojević'' iz Berana osnivanjem i izdavanjem  ovog časopisa želi da sazna i istorijsku istinu o djelovanju kneza Holmije Nikole Vasojevića.Promovišući naš časopis u Srbiji i Crnoj Gori čitaoci su nam postavljali najčešće dva pitanja?Šta je to Holmija i ko je bio Nikola Vasojević? Odgovore na ova pitanja daju nam  Miodrag Miško Milošević,Predsjednik Upravnog odbora izdavačke kuće ''Holmija'' i Radomir P.Guberinić, publicista i hroničar Vasojevića, autor knjige ''Knez Nikola  Vasojević''.
   Milošević  kaže: ''Odmah na početku da razriješimo pitanje riječi ''Holmija'' i izbjegnemo svako mistifikovanje. Holm je stara slovenska riječ koja je označavala brdo, planinu, pa su od nje nastali i nazivi Hum, i Kom, i dalje Humci, Zahumlje, Humska eparhija, Komovi itd. Oni koji su učili srbski jezik učili su i o pretvaranju glasa ''L'' u glas ''O''. Tako je, između ostalog, od riječi kotal nastala riječ kotao. Jedino se budal nije pretvorio ni u šta drugo-jednom budal vazda budala.
Što se tiče stvaranja države Holmije to su prije 170  godina riješili Njegoš i konzul Nikola Vasojević, na vrlo ''demokratski način''. Našeg Nikolu preglasali su perjanici Toromani ubjedljivom većinom. Ako me sjećanje dobro služi bilo je 3:1 za njih i to je sve što ja imam o ovome da kažem.''
 Guberinić,o Nikoli piše:''Crnogorski iseljenik u Rusiju, visoki ruski oficir i vojni ataše u Carigradu, član međunarodne komisije za razgraničenje Knjaževine Srbije sa Turskom, glavni inžinjer Knjaževine Srbije i prvi projektant magistralnoga puta Beograd – Bar, turski general kvartermajster, engleski konzul, osnivač prve srpske škole u Turskoj, inicijator Vasojevičko– poljske tajne vojne konvencije, putopisac i pjesnik, rodoslovnik i kartograf, Evropljanin sa četiri državljanstva i trinaest evropskih jezika, osnivač regularne Knjaževine Holmije (Vasojevića) čiji je bio knez – to je bila ličnost kneza Nikole Vasojevića, u Vasojevićima zvanog i „Nikola Konsula“, koji je u prvoj polovini 19. vijeka svojom političkom aktivnošću potresao evropsku javnost''.
              Koliko je snažan utisak knez Vasojević učinio na Njegoša govori i to što mu je za uspomenu poklonio vječiti Orfelinov kalendar, i na istom spjevao mu pohvalnu pjesmu, koja glasi: „Ratoljupče starih doba, Za udrago srbsko ime,Okadi nam naših grobahiz pušaka što zadime,Na Turčina hitro skoči, Nek se turska krv proliva,Žertva mi je ta milija, Nego ulja iz kandila ,I izmirna i kadila.  Vladika crnogorski knezu Vasojeviću“.Poštovani čitaoci ako niste saznali do sada sada znate, Šta je to Holmija i ko je bio knez Nikola Vasojević?
http://mojenovosti.com/lat/index.php?option=btg_novosti&catnovosti=&idnovost=70488&-STA-JE-TO-HOLMIJA-I-KO-JE-BIO--KNEZ-NIKOLA-VASOJEVIC#.VeROMlwzfi0

Цитат
Izveštaji su bili različiti. Ispisani onako kako je pojedinim beležnicima odgovaralo. Dospeli su, tajno i polujavno, i do krunisanih glava, do konzula, paša, policijski žbira. Čak i do čitalaca mnogih evropskih novina. Komentari su, razume se, bili različiti. I optužbe, dabome.
 Najtežu je, mnogo godina kasnije, obelodanio istoričar prof. dr. Ljubomir Durković-Jakšić, jedan od naših najboljih poznavalaca života Petra II Petrovića Njegoša. On je zapisao ovako:
 "Njegoš je pozvao Vasojevića da dođe na Cetinje i odlučno se rešio da pripremi da se on ubije. Na putu za Cetinje, u Donji Zagarač, 30. V 1844. godine Vasojevića su ubili perjanici (Njegoševi) Vuko i Todor Toroman i njihov rođak Mića Toroman, svi iz Njeguša. Sahranio ga je Petar Ćupić, iz Zagarača."
 Odmah po vesti o pogibiji knjaza Nikole Miloševića Vasojevića Njegoš je, međutim, izdao naredbu da se krene u hajku za njegovim ubicama. Ovo, na osnovu nekih Njegoševih pisama, tvrde oni istoričari koji se ne slažu sa mišljenjem da je vladika crnogorski na bilo koji način umešan u zločin koji se zbio na samoj granici Crne Gore.
 Ljubomir Durković-Jakšić, pak, dalje iznosi podatak da je spomenik knjazu Nikoli Vasojeviću, podignut godinu dana posle njegove smrti, porušen 1857. po nalogu knjaza Danila Petrovića, Njegoševog naslednika.
 Ko je, zapravo, bio knjaz Nikola Milošević Vasojević, čovek čiji su život i smrt uzbudili i evropsko javno mnjenje? O toj nadasve neobičnoj ličnosti i njegovim još neobičnijim poduhvatima svedoči Radomir Guberinić, hroničar iz Berana. Nakon desetogodišnjeg istraživanja nedavno je objavio knjigu "Knjaz Nikola Vasojević" i svojim otkrićima iznenadio čak i svoje sugrađane, posebno one koji su verovali da nema šta ne znaju bar o istoriji svoga kraja.

Svinje i inženjeri knjaza Miloša

 Knjaz Nikola Milošević Vasojević rođen je 1797. u selu Lopatama u Lijevoj Rijeci, danas Crna Gora. Posle pogibije oca, knjaza Staniše 1802. u jednoj od mnogih bitaka sa Turcima, već kao sedmogodišnjak obreo se u Rusiji, u Odeskoj guberniji. U te daleke prostore stigao je sa majkom Jovanom, zajedno sa velikim delom plemena Trebješana koji su izbegli iz okoline Nikšića nakon neuspelog ustanka protiv Turaka.
 Završivši vojnoinženjersku akademiju u Petrogradu, knjaz bez knjaževine dugo službuje na Kavkazu, kao kapetan zemljomer, baveći se izradom vojnih karata za tamošnje granične oblasti. Zatim dospeva do Carigrada, u službu ruskog vojnog atašea. Po sopstvenom svedočenju, u ruskoj armiji provodi punih dvanaest godina, od 1818. do 1830.
 Kao već cenjen zemljomer stiže u Srbiju i učestvuje u radu međunarodne komisije za razgraničenje Srbije i Turske, leta 1830. Tu i ostaje na molbu i plaću knjaza Miloša Obrenovića i postaje glavni inženjer Knjaževine. Ne zadovoljava se samo izradom mapa, nego se čak usuđuje da knjazu Milošu predloži, vrlo dokumentovan, projakat o izgradnji modernog magistralnog puta Beograd – Bar. Ideja je zanimljiva, skupa i opasna jer deo puta mora preko turske teritorije. Miloš, knjaz sa sve većom knjaževinom, nikada nije voleo da izlaže riziku ni svoju vlast, a ni kasu, te je zanesenom knjazu sa svojom knjaževinom tek u snovima rekao: "Ja oću i želim da moj inžinir umie i svinje pasti i planove činiti".
 Turci su, izgleda, drugačije mislili, a nikada nisu ni bili osobiti ljubitelji svinja, te knjaz Nikola Vasojević postaje general kvarter majster svih suvoputnih turskih trupa u Evropi i sultanu Mehmedu II služi sedam godina. Prokrstarivši ogromnom imperijom, stekao je dragocena iskustva koja će mu pomoći da dosanja svoj san o vaspostavljanju svoje države knjaževine.

Zemljovid u Parizu

 Da je Njegoš tada znao šta potpisuje, verovatno bi sudbina knjaza Nikole Vasojevića bila sasvim drugačija i sâm gospodar Crne Gore bi mirnije spavao. Jer, 1835. kad su se upoznali, Njegoš mu, na osnovu Povelje koju je našao u arhivu Cetinjskog manastira, izdaje uverenje kojim se dokazuje plemićko poreklo knjaza Nikole Vasojevića, direktnog potomka knjaza Radonje Humljanina koga je u to dostojanstvo uzvisio potonji car Srbije Stefan Dušan Nemanjić u godini 1346. Tom prilikom pesnik u Njegošu mu čak na Orfelinov večiti kalendar ispisuje i pesmu zahvalnicu.
 Nemirna duha, večito u traženju puteva za ostvarenje ideja o stvaranju svoje države Holmije (holm – brdo; holmija – zemlja brđana) knjaz Nikola uspeva da ga imenuje za engleskog vicekonzula za provincije Bosnu, Hercegovinu i albaniju. Sa sedištem konzulata u Novom Pazaru. Sjajna prilika da tu otvori prvu srpsku školu na turskoj teritoriji i počnje sa pripremanjem ljudi za svoju buduću knjaževinu Holmiju koja će, kako je verovao, biti centar za "vaskrs novog Dušanovog carstva". S njim na čelu, svakako.
 Putnik u vreme kad su i glasovi teško i sasvim nepouzdano putovali, znalac trinaest jezika, sa četiri državljanstva, Nikola stiže i do Londona, boravi u Parizu. Sve sa ciljem da velike sile – pre svega Englesku i Francusku – zainteresuje za svoju knjaževinu u nastajanju. U Parizu objavljuje čak i zemljovid (mapu) svoje knjaževine. I ne gubi vreme čekajući šta će Francuzi da odluče, te stupa u vezu sa knezom Adamom Čartoriskim, vođom emigracije.
 Posle dužeg pregovaranja i dogovaranja, uz pomoć brojnih posrednika, uspeva da sklopi tajnu konvenciju sa Poljacima u izbeglištvu. Savez je pomalo neverovatan, a interesi, verovali su, obostrani. Naime, "pitanje Holmije za poljske interese je od izuzetne važnosti, jer ako bi se ostvarilo, onda bi se u Knjaževini Holmiji mogli podići magacini za municiju koji bi kasnije koristili u akciji za oslobođenje Poljske, a tamo bi mogli organizovati i poljsku vojsku koja bi prvo ušla u Galiciju, pa onda u Ukrajinu, iskoristila bi se pomoć Vasojevića za oslobođenje Poljske..."
 Naravno, i knjaz Nikola i njegova Holmija (Vasojevići) imali bi koristi jer su Poljaci obećali da će poslati i novac i vojsku koja bi zavela red u prilično buntovnom plemenu. Stvar je, na veliku knjaževu žalost, propala iz mnogih razloga.

Poternica vredna 7000 groša

 Knjaza Nikolu Vasojevića ništa nije moglo da spreči u različitim pokušajima da ostvari svoj naum: modernu i sa svim državnim svojstvima regularnu Knjaževinu Holmiju. Bez obzira što ni Crnoj Gori ni Srbiji to nikako nije odgovaralo.
 Dokumenti koje navodi Radomir Guberinić kažu, dalje, da je knjaz Nikola Vasojević stao na čelo svoje Knjaževine krajem 1842. i bio gospodar sve do svoje pogibije, 30. V 1844. Prvo je pročistio i novim vremenima upriličio stari Vasojevićki zakon, te ga sveo na dvanaest tačaka. Granice su bile jasne i nedvosmislene: "Nebo Bogu, caru sva zemlja, a Vasojević od Nožice do Lješnice navijek i amin". U pismo svom sinu Svetislavu knjaz Nikola te državne crte ovako tumači: "Vasojevići graniče od sjevera Kolašincima i Bihorcima, od juga Plavom i Gusinjem, od vostoka Rugovom i Peći, a od zapada graniče rijekom Moračom..."
 Kao i svaka pravna država, i Knjaževina Holmija imala je grb. Novac nije, na žalost, sačuvan, ali po svedočenju se zna da je kovan srebrni novac, nazvan groš, u apoenima od 1, 2 i 5 groša. Na aversu se nalazio lik knjaza Nikole Vasojevića iznad koga je pisalo: "Bog... somonoju" (Bog sa mnom). Na reversu je bio grb Knjaževine Holmije (Vasojevića) i naznačen apoen groša.
 Da to nije bila tek pusta igrarija, svedoči i podatak da su knjaz Nikola i knjegina Anastasija, njegova žena, imali svoje pečate, osnovno vladarsko obeležje. Metalni pečati su, na sreću, sačuvani i danas su u posedu njihovog čukununuka Nikole Vasojevića koji živi u Beogradu.
 Vreme i ljudi nisu uspeli da sačuvaju zastavu Knjaževine Holmije. Zna se da je bila "krstaš barjak": na svilenoj crvenoj podlozi bio je belim koncem izvezen veliki krst. Veruje se da je on bio istovetan sa zastavom Boška Jugovića iz vremena kosovske bitke.
 U međuvremenu, dok svojom Knjaževinom hodi i uvodi reda i zakona, za neobičnim vladarom – jednim od najobrazovanijih u tadašnoj Evropi – kreću poternice. Turci, recimo, daju 7000 groša svakome ko ga ubije ili živa privede vlastima. Hapse ga u Skadru, puštaju, zatim je zatočen u Carigradu otkud uspeva da pobegne. Ni Njegoš ga ne ljubi jer polaže pravo na teritorije koje je knjaz Nikola proglasio svojom državom....

 * * *

 Knjaz Nikola Milošević Vasojević, bez obzira na uporno istraživanje Radomira Guberinića, i dalje ostaje jedna od najzagonetnijih ličnosti sa ovoga prostora.


Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #2 послато: Август 31, 2015, 03:08:23 поподне »
http://www.forum.cdm.me/showthread.php?5460-HOLMIJA-KATOLICKA-KNE%8EEVINA-VASOJEVICA

Цитат
O NEZAVISNIM PLEMENIMA BRDA I GORNJE ALBANIJE OD KRALJA RADOSLAVA-KNEŽEVI MEMOARI NA FRANCUSKOM
 
     
     Između Kotora i Skadra na Jadranskom Moru, Bugarske i Stare Srbije, te između Hercegovine, Ohridskog jezera, Albasana i Drača, nalazi se nekadašnja Holmija, koja danas čini dio severne Albanije, Hercegovine, Bosne i Stare Srbije. Ona ima otprilike 51,3 milje dužine i 30,8 milja širine, što čini prostor od 1580 kv.milja, i ima oko 330.000 stanovnika od kojih 74.000 ratnika i 5.400 konjanika. Ova zemlja je pokrivena planinama, strmim stenama, tjesnacima i tako nepristupačnim mjestima koja od davnina do današnjih dana nijedna vojna sila nije mogla da ih savlada i pokori. Nikako neću ulaziti u topografske detalje zemlje, to je jedan vrlo dug predmet koji bi morao biti raspravljen na jedan poseban način sa mnogo brižljivosti. Reći ću samo da je vrlo teško ako ne i nemoguće dočarati tačnu sliku o prirodi zemlje i stravičnom izgledu njenih planina....Na svakom koraku nalazi se neka tvrđava, i svaki kamen je bedem koji je priroda stvorila da onemogući prolaz. Jednom reči, gornja Albanija predstavlja jednu prirodnu tvrđavu nezauzimljivu i neosvojivu.
Istorija kaže da su Rimljani, pa čak i Turci bili gospodari ove zemlje. Istinito je, ali to je bivalo posredstvom odredaba koje su išle na ruku i zadovoljenje tih plemena, a ne oružanom silom.
Stara Holmija nosi svoje ime po jednoj velikoj planini koja se zove Holm (Kom) koja se nalazi u plemenu Vasojevićima i deli ovo pleme na dva dela. Ta planina služi gornjim Vasojevićima kao utvrđenje (prirodna brana) protiv kolašinskih Turaka itd...
Holmija je danas podeljena na dva dela. Prvi su nezavisna Brda koja obuhvataju Crnu Goru i Brda (stara Holmia), drugi su Brda zavisna od Porte, ali koji ne plaćaju ništa Turcima. Oni imaju svoje starešine i vladaju sami sobom.
Narodi koji nastanjuju tu zemlju su dve različite rase: Albanska i slovenska plemena. Albanci (Šiptari) su potomci Ilira sina Kadmusa kralja Fenikije, koji je došao iz Izraela. Pošto je napustio svoju zemlju, došavši sa svojim sinovima i svojim narodom, zaposeo je obale Jadranskog mora od Grče do Skadarskog jezera, mesta koja su sačuvali do danas, a da uopšte nisu izmenili svoju nošnju i običaje. Njihov jezik ostao je isti do današnjih dana kakav je bio do pre trideset i tri veka. Taj jezik nema ni najmanje sličnosti ni sa jednim jezikom severa, izuzev tehničkih reči i mesnih imena koje su uzajmili od njihovih gospodara.
Svi Albanci su katoličke vere ali se sa prezirom odnose prema Papi i latinskom jeziku, i vrlo su slabo, privrženi sveštenstvu pa i svojoj religiji.
Slovenska plemena koja nastanjuju te visoke predele-Brda, slovenska su ostrogotska plemena (plemena istočnih Gota) koje pod kraljem Svevladom i njegovim sinom Ostrovoj, ili Ostroil, u doba rimskih careva Anastasa i Justina u 495 su se otisnula od te zemlje, oni su od otrodoksne grčke religije i privrženi su njihovoj crkvi skoro do fanatizma, ma da je sveštenstvo mnogo izgubilo od svog prvobitnog ugleda.
 Srbi, u odnosu na običaje, navike, nošnju, jezik, razlikuju se u svemu od starogotskih Slovena. Brda su potpuno slobodn a i nezavisna od Turaka, od Porte. Od 1389. Oni su neprekidno u ratu sa Turcima, i do danas se nikada sa njima nisu izmirli niti priznaju njihovu vlast, niti su turski velikodostojnici ikada zagospodarili slovenskim plemenima. Ali, kao krvopije i mučitelji na čelu svojih skitničkih bandi i zlikovaca bez domovine i narodnosti, koristeći neslogu među hrišćanima osvojili su njihovu zemlju na jedan vrlo podao i nečastan način. Uostalom, istorija poznaje bestidno i svirepo ponašanje svih turskih sultana prema hrišćanima. Čvrsta i energična odluka svih nezavisnih plemena je radije umreti slobodan nego se podvrgnuti jarmu tuđinske vlasti.
Nezavisni Brđani u granicama Porte takođe su podeljeni na dva dela: 124 crnogorska plemena broje 70.000 duša, gdje je crnogorski vladika apsolutni gospodar, čine pravu Crnu Goru. 2 Brda (Holmia) sastavljena od sedam nezavisnih plemena, koja su nezavisna i jedno od drugog, imaju svako svojeg apsolutnog gospodara- vođu plemena. Ovih sedam plemena nazivaju se zajedničkim imenom Brda, i broje 42.000 žitelja. Uskoci ( narod koji je u nekoj vrsti saveza sa Brđanima) broje 22.800 stanovnika što sa Crnom Gorom i sedam brda čine ukupno 134. 800 stanovnika, koji se za 24 sata mogu okupiti i izaći van zemlje (plemena). Međutim, u slučaju potrebe zbog napada neprijatelja na njihovu teritoriju taj broj bi mogao biti udvostručen.
Brda, odnosno Brđani koji zavise od Porte su hercegovačka plemena koja broje 32. 800 stanovnika, 5 plemena Stare Srbije broje 28.800 stanovnika, 7 plemena Dukađina broje 48. 000 stanovnika, plemena Miriditi 20. 000 stanovnika, Dibre 24. 000 stanovnika, Sivur 4.000, Zadrima 8. 000 stanovnika, dok osam šiptarskih plemena planinaca broj 18. 800 ratnika, što ukupno čini 184.400 stanovnika, od kojih je 46. 300 ljudi spremnih za borbu.
Crnogorska plemena nisu poreklom iz te zemlje. Ona su satavljena od različitih slovensko- ostrogotskih plemena bosanskih, a naročito hercegovačkih. Doba njihovog postanka (formiranja) datira od 1500-te godine.
Najčuvenija crnogorska plemena su ona iz Katunske nahije, od kojih potiče crnogorski vladika, i koja nekad nisu bila pokorena ni od Turaka ni od Mletaka. Godine 1711, Petar Veliki, ruski car, njima je poslao svedodžbe i otvorene povelje sa mnogo obećanja... da bi ih obavezao da uzmu učešća protiv Turaka. Od tog doba počinju ruski odnosi sa tim plemenima.
Rusija je bila vojno uporište na Jadranskom moru, kao i da bi podržavala njihova politička opredeljenja, takoreći u srcu civilizovane Evrope, crnogorskom vladici je pod različitim izgovorima dodelila pomoć od 85.000 f. godišnje. Međutim, stvarni cilj je bio da vladiku i crnogorske glavare zavađnih plemena pridobiju i vežu za sebe.
 Plemena nezavisnih Brda su poreklom iz tog kraja. To je stara Holmia i Podgorica. Njihovo poreklo potiče od 495. Ali deoba u plemenima je počela  1160 godine, kada je poslednji slovenski kralj Ostrogota u Dalmaciji, Radoslav 45-e, proganjan od jednog od njegovih starešina zvanog Dessa, koji je bio obasipan njegovim naklonostima i njegovom plemenitošću postavljajući ga za kneza  Rascie (Raške), bio primoran da sa svoja četiri sina Vasom, Krasom, Hotom i Pipom i svim svojim rođacima da se skloni u tim planinama. Od tih četiri sina kralja Radoslava formirana su četiri plemena: Vasojevići, Krasnići, Hoti i Piperi, i do danas su sačuvali svoju slobodu i nezavisnost. U slučaju opšte opasnosti od Turaka oni su u savezu sa Crnogorcima.
 
Bitke koje su počele 1476.godine i koje su uz sva zverstva i krvoproliće traju i do današnjih dana uzrok su siromaštva Brđana i Crnogoraca. Te žestoke borbe su ih lišile bilo kakvih komunikacija sa svetom i takoreći sa ljudima...Nijedna civilizacija , niti trgovine ili industrije kod njih ne postoje. Budući vjekovima okruženi varvarima i zločincima vekovima napajanim ljudskom krvlju, oni su i sami postali varvari, tako da je život jednog čoveka jevtiniji od života jedne koze.  Evo strašnog života svih zavisnih i nezavisnih plemena od Porte u Brdima i gornjoj Albaniji...
 
 
Postoje dve kneževske porodice stare dinastije nezavisnih plemena. U plemenu Krasnićima je kneževska porodica po krvi Ali-tzor, koja je bila primorana da prihvati muhamedanstvo (islam), ali koja će se od jednog do drugog momenta vratiti hrišćanskoj religiji svojoj staroj veri kojoj je intimno privrženo.
 U plemenu Vasojevići nalazi se kneževska porodica po krvi Milošević, starijeg sina kneza Radoslava (Raja), koji je po četvrtoj generaciji potomak Velikog vojvode kneza Steva Vasojevića. Taj knez je bio ubijen 1389. Godine u strašnoj bici na Kosovu Polju. Stevo je u petoj generaciji potomak po krvi kneza Vojislava, starijeg sina kralja Radoslava 45-e.
U četvrtoj generaciji su potomci kneza Đura , poznatog iz slovenskih pesama. U šestoj generaciji su potomci pomenutog Velikog vojvode kneza Steva Vasojevića, u petnaestj generaciji su potomci kneza Vasa, starijeg sina kralja Radoslava 45-e.
Osim toga kneževska porodica u plemenu Vasojevići ima dvojicu vojvoda naslednika. Jedan u Gornjim Vasojevićima, a drugi u donjim Vasojevićima.
Dva duga gore imenovana plemena Hoti i Piperi su bila pod vlastitim isto tako naslednim vojvodama.
U zavisnim plemenima najznačajnije je pleme Mirditi. To je jedno od najstarijih plemena na tim prostorima. Oni su imali kneza iz kuće Doda koja se danas sastoji od dva kneza, Doda i Afarc.
Slovensko-srbski narod koji nastanjuje Gornju Meziju (današnju Srbiju), nikad nije imao ni jednog plemena i svi kneževi i carevi bili su poreklom ili od Zahumlja ili od Holmie od slavenoortogotske rase.
Nekada je u Srbiji vladajuća porodica bila od Nemanjića, sina jednog seoskog sveštenika Ljubomira iz Zahumlja (danas Hercegovina). Od stare srpeke dinastije i od straog srbskog plemstva danas nije ostao nijedan potomak. Miloš, bivši srbski vladar bio je prvi plemić među Srbima, kome su Turci priznali titulu bega kneza.
U maju iste godine, koristeći odlično poznavanje francuskog jezika, Vasojević u Parizu objavljuje i jedan memoar druge vrste uz koje objavljuje mapu Knjaževine Vasojevića.  U ovom memoaru upoznaje francusku javnost sa brsdkim slovenskim plemenima i njihovim susjedima. Taj memoar je objavio i naredne 1841.godine. u pariskom časopisu, na francuskom.
Nalazeći se u evropskoj metropoli, knez Vasojević je vrlo aktivan i nastoji da se upozna i sprijatelji sa što više uglednih ličnosti. U tom cilju a vidimo i na raznim kulturnim skupovima, pa i na prvom predavanju pjesnika-profesora sa Mickojevičem, 10.decembra 1840.godine.
 
                                              Izvodi iz knjige Radomira P. Guberinića ''Knez Nikola
                                                       Vasojević'', izdavač ''Stupovi'', Andrijevica, 1997.                               
http://www.mojenovosti.com/lat/index.php?option=btg_novosti&catnovosti=5&idnovost=65411&-PUTEVIMA-NASE-PROSLOSTI---KNEZ-NIKOLA-VASOJEVIC-(6)-(1797%E2%80%931844)#.VeRQJ1wzfi0




Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #3 послато: Септембар 22, 2015, 05:56:21 пре подне »

 Познато је шта је написао  публициста, хроничар и историчар Васојевића ( без формалног образовања) Радомир Губеринић.
 Иако аутор  53 рада, од којих 17 књига, као   племенски Васојевић, умио је да пише хвалоспјеве  свом племену, а да прећуткује  чињенице, што је видљиво и у овој публикацији...
Неспорно је  да је  самозвани кнез Никола Васојевић занимљива личност... Шта рећи о   Николиној Холмији као Католичкој кнежевини Васојевића, покушају прављења тампон  државице ( зоне ) између  Србије и Црне Горе , које још увијек немају међународноправно признање ( далеко је Берлински конгрес 1878.г). Ратко Тодић, Слободан Јарчевић пишу о томе.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #4 послато: Септембар 22, 2015, 07:14:16 пре подне »
 Покушај стварања тзв. државице и то на сувереној територији државе Турске.

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #5 послато: Септембар 30, 2015, 12:55:38 пре подне »
^Ne volim da budem subjektivan kada je u pitanju istorija, o Miloševiću imamo malo podataka da bi tvrdili ovo ili ono.
Ali primjećujem da imaš pomalo "anti-Vasojevićki" stav koji je zastupljen jedino u centralnom dijelu naše zemlje na ruti Cetinje-Podgorica.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #6 послато: Септембар 30, 2015, 05:17:38 пре подне »
 Брђанине, изношење супротног мишљења са навођењем шта су писали Тодић, Јарчевић... није  антивасојевићки став.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #7 послато: Септембар 30, 2015, 11:54:31 пре подне »
         Погледати Католичка кнежевина Васојевића на:www.srpsko.nasledje.rs ili wwwmontenegrina. net.

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #8 послато: Септембар 30, 2015, 01:01:18 поподне »
Pa zanima me Vidoje koji je to tvoj stav konkretno?
npr tvoja rečenica koja mi je zasmetala
"Покушај стварања тзв. државице и то на сувереној територији државе Турске."
taj pokušaj bi bio legitiman taman toliko kao i stvaranje Crne Gore i pripajanje brdskih i hercegovačkih plemena njoj.
Sam Milošević u svakom slučaju nije imao ni podršku svog plemena, pa ne znam zbog čega to ljudi pripisuju vasojevićkoj megalomaniji.
Na koncu, mi ne znamo kako bi ta država funkcionisala i kakva bi njena politika ka Crnoj Gori i Srbiji bila.

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #9 послато: Септембар 30, 2015, 01:11:48 поподне »
Ако могу да се укључим, мислим да је ово био један авантуристички покушај сличан оном Шћепана Малог, и да није вредан неке веће расправе. Наравно да није имао подршке у племену ни у народу, и тако се и завршио.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #10 послато: Септембар 30, 2015, 01:44:23 поподне »
 Брђанине,није спорна легитимност стварања нове државе. Поставља се питање цјелисходности стварања нове државе у датим историјским приликама на простору између Црне Горе и Србије?Како вјеровати Радомиру П. Губеринићу, кад је у књизи Документа о васојевичкој области 1861 -1912. године, Београд, 2001. стр.112 -113. изоставио други дио писма  Братства Манастира Високи Дечани Књазу Николи од 10. септембра 1863.године, који се односи на принудно исељавање  из  Мезгала у Шекулару, због зулума Васојевића Љеворечана?
 Нијесам са руте Цетиње - Подгорица.
Изгледа сви који хоће истину о Горњем Полимљу, по некима заузимају по(мало) а по некима много антивасојвићки став. Земљаче, па на том дијелу долине Лима 40% су Васојевићи, а 60% остали, то јест Србљаци како воле Васојевићи да кажу. А толико смо измијешани, орођени.Својевремено су Васојевићи оптуживали писца  Михаила  Лалића, да пише против Васојевића.

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #11 послато: Септембар 30, 2015, 05:02:22 поподне »
@Vidoje ja mislim da je opštepoznata činjenica da su Vasojevići kao i druga plemena terorizovali manjinska bratstva i plemena u svom neposrednom susjedstvu. Ne vidim razloga što bi se to prikrijevalo ili isticalo osim u neke političke svrhe specifične za naše podneblje.
Inače, riječ "Srbljak" se odavno ne koristi kod nas iako se zna na koga se odnosi. Meni je majka "Srbljakinja" kao i uostalom većini Vasojevića...
Što se tiče Lalića, teško da će pretežno "četnički" kraj tj. ljudi koji žive tu gledati pozitivno na komunističkog pisca koji se nije libio da u svojim djelima isproziva pojedince.
@Nebo slažem se donekle, samo bih dodao da je ovo jedan od događaja koji je zanimljivije gledati kao nešto što prikazuje malo tamniju stranu dinastije Petrović Njegoš.

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #12 послато: Септембар 30, 2015, 05:24:23 поподне »
@Nebo slažem se donekle, samo bih dodao da je ovo jedan od događaja koji je zanimljivije gledati kao nešto što prikazuje malo tamniju stranu dinastije Petrović Njegoš.

О, земљаче, то о тамној страни Петровића-Његоша је посебна прича.
Ја сам написао један рад о томе. Кнез Никола Васојевић је само једна од много њихових жртава. Већином су то била непотребна убиства...
Добру књигу о терору књаза Данила над Црногорцима написао је Будо Симоновић. Ако се добро сећам, мислим да се зове - Зеко мали.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #13 послато: Септембар 30, 2015, 05:39:26 поподне »
Da Nebo, Danilovi zločini su dobro poznati...

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #14 послато: Септембар 30, 2015, 09:35:40 поподне »
 Брђанине шта мислиш каква је улога игумана Мојсија Зечевића и  војводе Миљана у убиству Николе Консула? Знамо убили су га  Његошеви перјаници у Загарач код Даниловграда.  Некако у то вријеме Владика Раде отпочео је да ради, да придобије васојевићке прваке.

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #15 послато: Септембар 30, 2015, 09:58:17 поподне »
@Vidoje poznato je da je iguman Mojsije bio Njegošev glavni saveznik ili bolje reći predstavnik i Brdima, tako da je i on sigurno bio umiješan u to ubistvo.
On je i zaslužan i za to što su Vasojevići "mirnim" putem jedini prišli Crnoj Gori.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #16 послато: Септембар 30, 2015, 10:09:06 поподне »
 Брђанине  дијелим мишљење о знаменитом игуману Мојсију. Заборавих  Војводу Сима Кастратовића, који је такође био ривал Николе Консула. Познато је да је Никола Консула избавио турског затвора у Скадру војводу Сима и игумана Мојсију, док су други таоци Васојевићи убијени.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #17 послато: Септембар 30, 2015, 10:57:41 поподне »
 Самозвани кнез Никола Васојевић  ( 1787 - 1844)" родом из Лијеве Ријеке, са Лопата, из огранка Милошевића, свјетски путник", хроничар времена, писац ...био је и веома учен човјек,  умио је да "збори на 13 језика", а у Русији завршио "школу за инџилира" је  личност која импресионира. помиње се и као кнез Никола Васојевић - Алтомановић, те као кнез Никола Васојевић - Радоњић ( по очуху Радоњићу из Куча) а народ га зна као Николу Конзула.
За неке је пробисвијет, а за многе пустолов и сањар, иначе контроверзна и трагична личност.  Накратко је успоставио Кнежевину Холмију ( земљу брегова) између ондашње Црне Горе и београдског пашалука, са замишљу да је "прошири од Јадранског до Црног мора". Ова васојевићка "мини држава" - Холмија, егсистирала је више у замислима и на папиру, него у стварности, од децембра 1842, до краја маја 1844.године.  Против ове   државне творевине су се борили ондашњи васојевићки главари, које су предводили игуман Мојсије Зечевић и васојевићки војвода  Симо Лакићев Кастратовић, уз потајну подршку и помоћ црногорског владике Рада - Петра II Петровића Његоша... Његош се плашио другог Шћепана Малог у Црној Гори, овога пута у Васојевићима. Народ и главари у Васојевићима су били против "државотворних активности" самозваног кнеза, јер су онда и увијек уз Црну Гору животно, интересно, политички, војнички и духовно.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #18 послато: Октобар 01, 2015, 11:35:16 пре подне »
  О Католичкој кнежевини Васојевића виђети: www.srpsko-nasledje.rs/sr-s/1998/09/artcle-09.html

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #19 послато: Октобар 01, 2015, 11:59:49 пре подне »
      www.srpsko-nasleđe.rs/sr-I/1998/09/article-09/html katolička kneževina vasojevića.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #20 послато: Октобар 04, 2015, 01:28:46 поподне »
 Ево двије анегдоте које илуструју односе  Николе Конзула и васојевићких главара. На једном скупу кад су се војвода Симо  и игуман Мојсије супротставили  Кнезу Николи, овај је срдито узвикнуо игуману: "Калуђере, твоја је црква и ти на своје мјесто", те да нико ни ријечи није проговорио, а Мојсије је заћутао. Напосљетку осмјели се војвода Симо и додаде: "Ако је за њега црква, а самном је народ, ја сам главар". Никола конзул, држећи сабљу преко кољена оштро добаци: "Симо, Симо, ја сам крив што си жив! ( јер га је био спасио и њега и игумана Мојсију од сигурне смрти код  везира у Скадру, претходне године) ти угађаш беговима и агама, а главари су племена у Лијевој Ријеци

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #21 послато: Октобар 10, 2015, 08:32:28 поподне »
  Небо позната ми је књига Буда Симоновића...  Не оправдавам кућу Петровића  ни Књаза Данила, познатог и као Зеко Мали,али и Зеко Манити. Шта мислиш о туркофилском понашању племена из старе Црне Горе ( Црмница, Цеклин...) и посебно црногорско брђанских племена, која су била под скутом  везира у Скадру. Да није било одлучног реаговања , Кучи су држали страну Турцима.  Небо и Брђанине, шта мислите , како је било могуће направити државну организацију, у условима неслоге племена и у сваком племену понаособ?
 Вјероватно ћу бити оптужен од Брђанина, да заузимам антивасојевићки став. Од служења Турцима нијесу  били имуни ни Васојевићи. Одили су под турским барјаком и угушивали устанак у Грчкој, Бугарској и Албанији.  То су познате историјске чињенице. Управо је заслуга  Николе Конзула, да се Васојевићи окрену против Турака, што је навело Владику Рада да уклони кнеза Николу као ривала,  а да  Миљана Вешовића Љеворечанина (каснијег војводу), послије додјељивања турског барјака од стране скадарског везира, позове на Цетиње и побратими са синовцем будућим књазом Данилом.
 

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #22 послато: Октобар 10, 2015, 09:35:36 поподне »
Ти знаш моје мишљење о књазу Данилу.
Млади књаз, и поред многих лоших особина и злодела учињених према Црногорцима и Брђанима, ипак је она личност која је имала праву визију, и на основу ње, свим средствима, створила из раздробљених племенских аутономија и самовоља – модерну државу.
Но, методи којима је утеривао та племена у своју државу, некад су били неоправдано сурови. Нпр, убијање мушке деце приликом интервенције у Кучима, убијање своја два сестрића у Бјелопавлићима, силовање бјелопавлићких девојака под Острогом, итд.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Brđanin

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 230
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #23 послато: Октобар 10, 2015, 10:45:22 поподне »
Видоје, нисам од оних који се бусају у груди са неком легендом у глави о "независности" свог племена од Скадарских везира.  Било је ту доста фаза, али људи су углавном пропатили како год да окренеш.
Волио бих такође ако можеш да поставиш овдје неки линк о тим нашим походима под Турским барјаком, било би занимљиво прочитати више о томе  :)
Што се тиче Петровића, Небо је рекао све. Данило је био тиранин и ту нема никакве расправе.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #24 послато: Октобар 11, 2015, 04:18:46 пре подне »
 Брђанине, нијесам вичан да поставим линк. Али да не препричавам, предлажем за почетак да нађеш прво што ми паде на памет,  књиге: Марка П. Цемовића, Васојевићи, Будимира Р. Драговића, Васојевићи у историји Црне Горе,  Мишовића ( Мојашевића) о ђенералу Радомиру Вешовићу, Михаила Тодорова Лалића (шире Дабетића), Милоша Остојића, Марка Вешовића... сви  су племенски Васојевићи.  То што сам навео  све пише и у другим озбиљним књигама. И у мени по женској линији ( мајка, баба и прабаба - од познатих васојевићких братстава, од Ножице до Љешнице, и од Брезојевице до Ђурђевих Ступова,) тече крв Васојевића.  Нећу да набрајам са ким сам у родбинским, кумовским и другим везама из племена Васојевића. Не би ме изненадило и са братством од којег и ти потичеш. Само да речем да по мушкој линији имам 12.пасова. Она четири више, не наводим.   

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #25 послато: Октобар 11, 2015, 04:47:36 пре подне »
 Ево шта написа Милош Остојић( бјеше старином, родом из Цецуна ) а није да није патио од васојевићке далге. "Неки обор-кнезови, као и турске тевабије: Вељо Новичић, Лакић Кастратовић, турски барјактар (Ђелеш) у борби на Крусима 1796.године". (Милош Остојић, Оснивање и развитак андријевичке школе 1863-1973, Андријевица, 1973. стр.23.) Лакић Новов Кастратовић је био тевабија, а потом пашајлија и најзад побратим Ђул-бега Шабанагића из Плава. Васојевићи изаберу војводу, а Ђул-бег испослова те му титулу војводе "потврди" скадарски паша ( везир) Махмуд Бушатлија.  Од тада се овај огранак Кастратовића  прозва Војводићи. Чији су били чифлици и ко су  чифчије  Шабанагића,Реџепагића, Омерагића, Ћоровића... у долини зеленога Лима? И шта се десило док  су одабране мушке главе Васојевића биле у Пловдиву 1829. године? Кога је све послије тога догађаја, покршатавао игуман  Мојсије, па васојевићка братства, јер су Србљаци - Ашани, лише дијела племена шекуларског отишли или нестали послије сеоба  1690 и 1739. године. Хроничар је забиљежио: "Карактеристично је да и поред отпора, који је давало становништво, плавогусињски бегови су могли да мобилишу око 200 Васојевића и употријебе тамо гдје је било потребно. Такав се случај  догодио 1829.године". И тако и прије и даље.
Брђанине, боље би било да се држимо предмета расправе о  Николи Конзулу.

Ван мреже vidoje 013

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1164
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #26 послато: Октобар 11, 2015, 06:18:27 пре подне »
 Брђанине, изоставих  др Радослава Јагоша Вешовића који такође пише о наведеном ратовању Васојевића за потребе плавогусињских бегова, односно  отоманског царства.  Оставимо се "новијих"   надриписара који пишу лажибајке , разумије се  племе Васојевића ту није изузетак, то важи и за друга староцрногорска и црногорскобрђанска  племена.

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10033
  • I2a S17250 A1328
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #27 послато: Новембар 29, 2015, 10:11:14 поподне »
http://www.iib.ac.rs/srp/miscellanea.htm

Мешовита грађа (Miscellanea)
Нова серија Књ. 35 (2014) pdf - 4.01 Mb

(стр. 155 - 164)
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже vojinenad

  • Етнолог
  • *********
  • Поруке: 2211
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #28 послато: Новембар 29, 2015, 11:07:00 поподне »
http://www.iib.ac.rs/srp/miscellanea.htm

Мешовита грађа (Miscellanea)
Нова серија Књ. 35 (2014) pdf - 4.01 Mb

(стр. 155 - 164)
Одличан текст ''ЖИВОТ И ДЕЛА ВОЈВОДЕ КОСТЕ ПЕЋАНЦА'' (Мешовита грађа (Miscellanea)
Нова серија Књ. 28 (2007) pdf - 3.10 Mb). Кнедла ми је у грлу била док сам читао. Наши стари су само тако на пушку излазили на крај са дивљим арнаутима. Оваквих и сличних прича из прошлости знам много јер је очево село на самој некадашњој граници српско-турској.

Ван мреже коци

  • Гост
  • *
  • Поруке: 10
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #29 послато: Новембар 30, 2015, 07:27:34 поподне »
Да ли сам радознала ако питам из ког села је Ваш отац?Мој деда је из поменутог Боровца.

Ван мреже vojinenad

  • Етнолог
  • *********
  • Поруке: 2211
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #30 послато: Новембар 30, 2015, 07:57:53 поподне »
Да ли сам радознала ако питам из ког села је Ваш отац?Мој деда је из поменутог Боровца.
Отац из села Мркоње, Горња Јабланица. Мајка ми је из околине Дечана, село Љумбарда. Зато ме је и дотакла ова прича јер сам се сетио многих прича које сам још као дете чуо и запамтио. Тамо су гробови мога ђеда, ујака, родбине. 

Ван мреже DraganP-BG

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 130
Одг: Васојевићка Кнежевина Холмија
« Одговор #31 послато: Март 10, 2019, 01:21:13 поподне »
Nisu poreklom iz Vasojevića evidentno zanima me poreklo Ratkovića iz sela Ratkova nedaleko od Bjelog Polja ima ih u Ivanjičkom kraju slave sv.Nikolu?

Ван мреже DraganP-BG

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 130