Аутор Тема: Свети Немањићи  (Прочитано 19579 пута)

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10036
  • I2a S17250 A1328
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #80 послато: Јун 13, 2022, 04:53:28 поподне »
Један не тако познати Немањић - Растко Вуканов:





"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже Iєшɑ

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 175
  • Припɑдник сɑȋтɑ: 6. XII 2018.−
    • Kotraža sajt
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #81 послато: Јул 16, 2022, 12:49:23 поподне »
Mislim da sam došao do porekla majke srpskog kneza Stefana Nemanje (1113-1200). Do ovog zaključka sam došao ove godine, pre nekog izvesnog vremena, a to saopštavam i ovde...

Delo - Gesta regum Sclavorum (1300. god.) - koje je sačinjeno od 47 glava, a u svega 16 je uglavnom upisana istorija, dok se u ostalim nalazi mahom fikcija i anahronizmi (Tibor Živković u svom delu gotovo sve objasnio.), u jednoj svojoj glavi kaže jedan veoma zanimljiv podatak...
Naime u 45. glavi ovog dela, kaže se: ...Dragihna, pak, sa svoja četiri sina, Prvošem, Grubešom, Nemanjom i Sirakom izvuče se i pobegne u Drač...
U ovoj glavi delo govori o drugoj vladavini Đorđa Bodinovog, kralja Zete (1114-1118 i 1125-1131) i njegovom konačnom padu.

U gore citiranoj rečenici se pominju Dragihna, sin Branislava, sina Radoslavljeva i unuka Stefan Vojislavljeva, (knez Zete 1016-1048) i brat Kočapara (Gostibor), Grubeše i Gradihne, kraljeva Zete i srpski knez Stefan Nemanja sa bratom Strahimirom i bratancem Prvoslavom Prvošem Tihomirovim. Grubeša, Kočaparov, Gradihnov i Dragihnov brat i jedan od kraljeva Zete, je protiv Đorđa Bodinovog ratovao dva puta. Prvi put 1118., kad je došao na vlast i drugi put kad je poginuo 1125. godine, kada se Đorđe Bodinov vratio na vlast, a kako je konfuzni nadbiskup dukljanski pomalo pomešao bojeve iz 1125. i 1131. godine, već 6 godina mrtvi Grubeša je 1131. godine zbacivao Đorđa Bodinovog sa bratom Dragihnom... Ukratko, Branislavljevi sinovi, Grubeša, Gradihna, Dragihna i Dragilo su ratovali protiv Bodinovog sina Đorđa, sa ciljem da ga zbace i da su se braća podržavala u svim bojevima i da je Grubeša greškom upisan kao učesnik u boju u kom je najzad Đorđe Bodinov i zbačen.

Otkuda su Stefan Nemanja i njegova braća bili sinovi zetskog princa Dragihne Branislavljevog? Nisu bili sinovi, ali veoma moguće je da su Kočapar, Grubeša, Gradihna, Dragihna i Dragilo bili rođeni ujaci njima i da su oni, kao mladići 18-25 god. starosti, pomagali preživelim ujacima u zbacivanju kralja Đorđa, sina kralja Bodina (najverovatnije Božin) i unuka kralja Mihaila.
Pored rođenja u Zeti, izgleda, po svoj prilici za sada, da je matrilinearni deda Stefan Nemanje bio Branislav, pradeda Radoslav, a čukundeda knez Stefan Vojislav, ispada da je Radoš Ljušić u pravu oko toga da je matrilinearni potomak kneza Stefan Vojislava.
Новɑковић / Iєшић – „Iєшɑ“.
Iєшић Новɑковoг Симонов (1795.−1853.) и Милєнин (1801.−1864.) потомɑк.

Ван мреже Malesevic

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 517
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #82 послато: Август 04, 2022, 12:02:56 поподне »
Mislim da sam došao do porekla majke srpskog kneza Stefana Nemanje (1113-1200). Do ovog zaključka sam došao ove godine, pre nekog izvesnog vremena, a to saopštavam i ovde...

Delo - Gesta regum Sclavorum (1300. god.) - koje je sačinjeno od 47 glava, a u svega 16 je uglavnom upisana istorija, dok se u ostalim nalazi mahom fikcija i anahronizmi (Tibor Živković u svom delu gotovo sve objasnio.), u jednoj svojoj glavi kaže jedan veoma zanimljiv podatak...
Naime u 45. glavi ovog dela, kaže se: ...Dragihna, pak, sa svoja četiri sina, Prvošem, Grubešom, Nemanjom i Sirakom izvuče se i pobegne u Drač...
U ovoj glavi delo govori o drugoj vladavini Đorđa Bodinovog, kralja Zete (1114-1118 i 1125-1131) i njegovom konačnom padu.

U gore citiranoj rečenici se pominju Dragihna, sin Branislava, sina Radoslavljeva i unuka Stefan Vojislavljeva, (knez Zete 1016-1048) i brat Kočapara (Gostibor), Grubeše i Gradihne, kraljeva Zete i srpski knez Stefan Nemanja sa bratom Strahimirom i bratancem Prvoslavom Prvošem Tihomirovim. Grubeša, Kočaparov, Gradihnov i Dragihnov brat i jedan od kraljeva Zete, je protiv Đorđa Bodinovog ratovao dva puta. Prvi put 1118., kad je došao na vlast i drugi put kad je poginuo 1125. godine, kada se Đorđe Bodinov vratio na vlast, a kako je konfuzni nadbiskup dukljanski pomalo pomešao bojeve iz 1125. i 1131. godine, već 6 godina mrtvi Grubeša je 1131. godine zbacivao Đorđa Bodinovog sa bratom Dragihnom... Ukratko, Branislavljevi sinovi, Grubeša, Gradihna, Dragihna i Dragilo su ratovali protiv Bodinovog sina Đorđa, sa ciljem da ga zbace i da su se braća podržavala u svim bojevima i da je Grubeša greškom upisan kao učesnik u boju u kom je najzad Đorđe Bodinov i zbačen.

Otkuda su Stefan Nemanja i njegova braća bili sinovi zetskog princa Dragihne Branislavljevog? Nisu bili sinovi, ali veoma moguće je da su Kočapar, Grubeša, Gradihna, Dragihna i Dragilo bili rođeni ujaci njima i da su oni, kao mladići 18-25 god. starosti, pomagali preživelim ujacima u zbacivanju kralja Đorđa, sina kralja Bodina (najverovatnije Božin) i unuka kralja Mihaila.
Pored rođenja u Zeti, izgleda, po svoj prilici za sada, da je matrilinearni deda Stefan Nemanje bio Branislav, pradeda Radoslav, a čukundeda knez Stefan Vojislav, ispada da je Radoš Ljušić u pravu oko toga da je matrilinearni potomak kneza Stefan Vojislava.

Чини ми се да Ваша сазнања заснивате пре свега на претпоставкама које историјски не могу да се провере и не заснивају се на неком опипљивом историјском материјалу, него на слободној интерпретацији. Наука не може тачно да дефинише ни Завиду као историјску личност, а о његовој жени и да не говоримо. Поздрав.

Ван мреже Iєшɑ

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 175
  • Припɑдник сɑȋтɑ: 6. XII 2018.−
    • Kotraža sajt
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #83 послато: Октобар 27, 2022, 10:26:04 поподне »
Чини ми се да Ваша сазнања заснивате пре свега на претпоставкама које историјски не могу да се провере и не заснивају се на неком опипљивом историјском материјалу, него на слободној интерпретацији. Наука не може тачно да дефинише ни Завиду као историјску личност, а о његовој жени и да не говоримо. Поздрав.

Kamo sreće da je to jedina istorijska slobodna interpretacija, ima ih puno...

Uzgred ustanovio sam pravu porodičnu vezu loze kneza Vojislava (985-1046) sa lozom kneza Nemanje (1113-1200). Aleksijada i pismo Grgura Krizogona Stefana Nemanju i braću mu nazivaju ujacima kneza Mihaila (umro 1190), sina kneza Vladimira (umro 1114), ali pre će biti da je knez Mihailo (vladao 1163-1186) bio brat od ujaka, a ne sestrić Stefanu Nemanji, s obzirom da su bili istih godina. Ko radi, taj i potencijalno greši...
« Последња измена: Октобар 27, 2022, 10:28:23 поподне Ješo »
Новɑковић / Iєшић – „Iєшɑ“.
Iєшић Новɑковoг Симонов (1795.−1853.) и Милєнин (1801.−1864.) потомɑк.

Ван мреже Iєшɑ

  • Помоћник
  • ****
  • Поруке: 175
  • Припɑдник сɑȋтɑ: 6. XII 2018.−
    • Kotraža sajt
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #84 послато: Октобар 28, 2022, 12:02:27 пре подне »
Na ovoj internet stranici (https://forum.krstarica.com/threads/knin-je-bio-primer-suzivota-hrvata-i-srba-oluja-nije-uzrok-vec-posledica.935538/page-9#post-43554765) se kaže da je zavičaj dinastije Nemanjić (1131-1371) župa Ljubomir, a jedan forumaš kaže to i za mesto Drijeva na Neretvi...

Ne znam koji to izvori tvrde, ako postoje, voleo bih to znati.
Uglavnom, Mavro Orbin kao pretke kneza Stefana Nemanje pominje: sveštenika Stefana i sina mu Ljubomira (župan Ljutomir iz Gesta regum Sclavorum), kneza Uroša i Desu, a za Desu kaže da je Nemanji otac. Očigledno je ispustio tri generacije predaka između Ljubomira i kneza Uroša, strica kneza Stefana Nemanje, a znamo da je Nemanjov deda i Urošev stric bio župan Vukan, što će reći da između Ljubomira i župana Vukana i brata mu Marka, Uroševog oca, nedostaju jedna ili dve generacije predaka. Po svoj prilici je taj Ljubomir, a ne Tihomir, kao što kaže Dukljanin, dobio drinsku župu od kneza Časlava i da je to župa Ljubomir u Hercegovini, koja je u vreme Nemanjića nosila ime po njemu. Ovaj Ljubomir je moguće imao sina ili unuka Tihomira (Dukljanin pominje raške župane Ljutomira i Tihomira, potomke popa, a jedan od njih je postao raški župan po smrti srpskog kneza Časlava, a drugi prvog nasledio), koga pominje Jovan Zonara i za kog kaže da je ubijen po nalogu samozvanog bugarskog cara Petra Deljana, lažnog unuka bugarskog cara Samuila. Tihomir kog je Deljan ubio 1040. god. se borio protiv Vizantije kao i knez Vojislav i moguće je da je on bio Vojislavljev čovek, a Vojislav je mogao pretendovati na bugarski presto, a time je bio Deljanu takmac. Njegov unuk kralj Bodin je kratko vreme bio bugarski vladar. Tihomir je bio i jedan brat Stefana Nemanje, ali u porodici su se imena i ponavljala (Nemanjići: 3 Vukana, 4 Uroša, 2 Nemanje, 2 Vladislava, 2 Dese...)

Posle smrti kneza Časlava 955. godine, srpstvom je vladala loza kneza Stefana Vojislava Trebinjanina, a po svoj prilici prvi vladar iz nove dinastije, bio je knez Čučimir Belošević, gospodar Travunije, deda kneževa Vladimira Svetog i Vojislava Trebinjana. On, Čučimir, mora da je Čedomir iz rodoslovnika kralja Bosne Tvrtka I Kotromanića i da je on po smrti kneza Časlava, gore pominjanog Ljubomira postavio za raškog župana... Nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje predaka Stefana Nemanje, pre dede mu Vukana, jasno stavlja do znanja da su od smrti kneza Časlava, srpski vladari bili iz dinastije Vojislavljević, sve do kralja Gradihne, a da je od njegovoga doba pravi srpski vladar bio knez Uroš, stric kneza Stefana Nemanje i da je on zapravo bio prvi pravi vladar iz roda Nemanjovog.

Delo Kraljevstvo Slavena Mavra Orbina, nastalo je 1601., a car Uroš Nejaki je umro 1371. godine, verujem da je u toj vremenskoj distanci još uvek postojalo ili moglo postojati narodnog predanja o poreklu svetorodnih Nemanjića i da je to Orbin i zabeležio. Uz to, Gesta regum Sclavorum, nastao 1301. god. je mogao dobro i ako ne tačno, onda približno zabeležiti poreklo i rodoslov predaka Nemanjića, s obzirom da je sastavljač bio savremenik te dinastije. Oni su svakako još kao plemići morali znati svoje pretke, makar poimenice uz šture podatke o njima. Mesto Rabika iz predela Sraga iz Barskog rodoslova, ovo Rabika i ovako deformisano pomalo podseća na mesto Vr(h)polje iz župe Ljubomir, severno od Trebinja.

U svakom slučaju, lepo bi bilo videti ima li izvora koji govore o njihovom zavičaju i precima i to izučiti. Oni, Nemanjići, naša su treća dinastija (1 Vlastimirovići, 2 Vojislavljevići, 3 Nemanjići, 4 Mrnjavčevići, 5 Hrebeljanovići, 6 Brankovići...) i izučavanjem njihovih predaka i utvrđivanjem istih, kao njihovi duhovni potomci, trebamo im se odužiti...












« Последња измена: Октобар 28, 2022, 12:06:48 пре подне Ješo »
Новɑковић / Iєшић – „Iєшɑ“.
Iєшић Новɑковoг Симонов (1795.−1853.) и Милєнин (1801.−1864.) потомɑк.

Ван мреже Gorance

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 692
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #85 послато: Октобар 28, 2022, 06:20:35 поподне »
Na ovoj internet stranici (https://forum.krstarica.com/threads/knin-je-bio-primer-suzivota-hrvata-i-srba-oluja-nije-uzrok-vec-posledica.935538/page-9#post-43554765) se kaže da je zavičaj dinastije Nemanjić (1131-1371) župa Ljubomir, a jedan forumaš kaže to i za mesto Drijeva na Neretvi...

Ne znam koji to izvori tvrde, ako postoje, voleo bih to znati.
Uglavnom, Mavro Orbin kao pretke kneza Stefana Nemanje pominje: sveštenika Stefana i sina mu Ljubomira (župan Ljutomir iz Gesta regum Sclavorum), kneza Uroša i Desu, a za Desu kaže da je Nemanji otac. Očigledno je ispustio tri generacije predaka između Ljubomira i kneza Uroša, strica kneza Stefana Nemanje, a znamo da je Nemanjov deda i Urošev stric bio župan Vukan, što će reći da između Ljubomira i župana Vukana i brata mu Marka, Uroševog oca, nedostaju jedna ili dve generacije predaka. Po svoj prilici je taj Ljubomir, a ne Tihomir, kao što kaže Dukljanin, dobio drinsku župu od kneza Časlava i da je to župa Ljubomir u Hercegovini, koja je u vreme Nemanjića nosila ime po njemu. Ovaj Ljubomir je moguće imao sina ili unuka Tihomira (Dukljanin pominje raške župane Ljutomira i Tihomira, potomke popa, a jedan od njih je postao raški župan po smrti srpskog kneza Časlava, a drugi prvog nasledio), koga pominje Jovan Zonara i za kog kaže da je ubijen po nalogu samozvanog bugarskog cara Petra Deljana, lažnog unuka bugarskog cara Samuila. Tihomir kog je Deljan ubio 1040. god. se borio protiv Vizantije kao i knez Vojislav i moguće je da je on bio Vojislavljev čovek, a Vojislav je mogao pretendovati na bugarski presto, a time je bio Deljanu takmac. Njegov unuk kralj Bodin je kratko vreme bio bugarski vladar. Tihomir je bio i jedan brat Stefana Nemanje, ali u porodici su se imena i ponavljala (Nemanjići: 3 Vukana, 4 Uroša, 2 Nemanje, 2 Vladislava, 2 Dese...)

Posle smrti kneza Časlava 955. godine, srpstvom je vladala loza kneza Stefana Vojislava Trebinjanina, a po svoj prilici prvi vladar iz nove dinastije, bio je knez Čučimir Belošević, gospodar Travunije, deda kneževa Vladimira Svetog i Vojislava Trebinjana. On, Čučimir, mora da je Čedomir iz rodoslovnika kralja Bosne Tvrtka I Kotromanića i da je on po smrti kneza Časlava, gore pominjanog Ljubomira postavio za raškog župana... Nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje predaka Stefana Nemanje, pre dede mu Vukana, jasno stavlja do znanja da su od smrti kneza Časlava, srpski vladari bili iz dinastije Vojislavljević, sve do kralja Gradihne, a da je od njegovoga doba pravi srpski vladar bio knez Uroš, stric kneza Stefana Nemanje i da je on zapravo bio prvi pravi vladar iz roda Nemanjovog.

Delo Kraljevstvo Slavena Mavra Orbina, nastalo je 1601., a car Uroš Nejaki je umro 1371. godine, verujem da je u toj vremenskoj distanci još uvek postojalo ili moglo postojati narodnog predanja o poreklu svetorodnih Nemanjića i da je to Orbin i zabeležio. Uz to, Gesta regum Sclavorum, nastao 1301. god. je mogao dobro i ako ne tačno, onda približno zabeležiti poreklo i rodoslov predaka Nemanjića, s obzirom da je sastavljač bio savremenik te dinastije. Oni su svakako još kao plemići morali znati svoje pretke, makar poimenice uz šture podatke o njima. Mesto Rabika iz predela Sraga iz Barskog rodoslova, ovo Rabika i ovako deformisano pomalo podseća na mesto Vr(h)polje iz župe Ljubomir, severno od Trebinja.

U svakom slučaju, lepo bi bilo videti ima li izvora koji govore o njihovom zavičaju i precima i to izučiti. Oni, Nemanjići, naša su treća dinastija (1 Vlastimirovići, 2 Vojislavljevići, 3 Nemanjići, 4 Mrnjavčevići, 5 Hrebeljanovići, 6 Brankovići...) i izučavanjem njihovih predaka i utvrđivanjem istih, kao njihovi duhovni potomci, trebamo im se odužiti...
Поштовани,то што нешто пише на неком сајту...Мислим да је Захумље-Хум мало прецењено у нашој историографији. Још од Михаила Вишевића је искомпромитовано,а вечито је било на периферији. То што је на пример, Мирослав брат Немањин имао титулу кнез Хумски не значи да су Немањићи били отуд,него је добио ту област која је од раније имала статус кнежевине па му је титула кнеза више пасовала него титула жупана. Повезивали су их (Немањиће) са Војисављевићима па се испоставило да су били орођени(мислим конкретно на Вукана). Рекао бих (можда и грешим)  да су сви они из старе Рашке .Да не дужим даље.

Ван мреже Nebo

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 10036
  • I2a S17250 A1328
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #86 послато: Јануар 28, 2024, 09:12:18 поподне »
Једна тема за размишљање:

Да ли је краљу Стефану (Првовенчаном) то било право име?

Недавно прослависмо Светог првомученика Стефана. Којему Стефан и није било право име (као ни многим апостолима и првођаконима тог доба, јеврејске народности, јер су узимали лажна, већином грчка имена, због прогона). Име Стефан је изведено од грчког „стефанос“ – онај који је овенчан, добио венац. У случају Светог првомученика архиђакона Стефана, то је био венац мучеништва. Дакле, вероватно је то „име“ добио тек након страдања, пошто је ушао у календар светих. Како му је било право име, тешко је рећи, али свакако неко хебрејско.

Но, тема су Немањићи. Родоначелника сви знамо као Стефана Немању. Но, да ли је он уопште носио ово прво име, или је био само Немања? С обзиром да га Свети Сава у Житију помиње као Стефана Немању, могуће је да је Немања ово прво име себи додао након што је постао велики жупан?

Његов средњи син, који га је наследио на престолу, познат је као Стефан Првовенчани, што му дође као неки плеоназам, односно иста реч на грчком и србском. Да ли је његово изворно име заиста било Стефан? Видимо да његова два брата носе чиста словенска имена – Вукан и Растко, па би било за очекивати да је и он имао неко такво народно име. Према Мавру Орбину (ма колико његова „Краљевство Словена“ била непоуздана) Немањин средњи син носио је очево име. Али, не Стефан, него Немања (он га наводи као „Немања Други“). Штавише, Свети Сава у Житију Светог Симеона (Немање) каже како је његов отац за наследника изабрао сина „Стефана Немању“. Доментијан у Житију Светог Симеона, овога назива Немањом Првим, што можда указује да постоји и Немања Други, а то може бити само Стефан Првовенчани, јер Вукана свуда наводе под тим именом, а Растко је Сава.

Намеће се закључак да је Немања додао свом имену „Стефан“ након преузимања власти у Рашкој, а да је то име, или пре титулу, наследио његов син истог имена – Немања, али је након крунисања његово право име занемарено, те је остао упамћен само као Стефан?

Ништа не тврдим, само се питам.
"Наша мука ваља за причешћа"

Ван мреже ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #87 послато: Јануар 28, 2024, 10:02:39 поподне »
Делује логично, он је једини владар од Немањића који има само име Стефан (сви остали имају поред имена Стефан и друго словенско име). Можда је то друго име касније потиснуто, пошто је био први краљ из династије, па га потиснуло "Првовенчани"
« Последња измена: Јануар 28, 2024, 10:07:21 поподне ДушанВучко »

Ван мреже Кековац

  • Уредник СДНКП
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 482
  • I2-S25733>PH2670>Y200040
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #88 послато: Јануар 28, 2024, 10:15:46 поподне »
А и мађарски вођа Вајк је променио име у Стефан кад је проглашен за краља 200 година пре нашег Стефана Првовенчаног. Сигурно ту има везе.

Ван мреже Gorance

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 692
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #89 послато: Јануар 29, 2024, 09:56:08 пре подне »
Делује логично, он је једини владар од Немањића који има само име Стефан (сви остали имају поред имена Стефан и друго словенско име). Можда је то друго име касније потиснуто, пошто је био први краљ из династије, па га потиснуло "Првовенчани"
Није једини. Ту је и Стефан Дечански.

Ван мреже ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #90 послато: Јануар 29, 2024, 10:00:32 пре подне »
Није једини. Ту је и Стефан Дечански.
Он је Стефан Урош III Дечански

Ван мреже ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #91 послато: Јануар 29, 2024, 10:13:02 пре подне »
А и мађарски вођа Вајк је променио име у Стефан кад је проглашен за краља 200 година пре нашег Стефана Првовенчаног. Сигурно ту има везе.
С тим што се код Мађара именом Стефан звао први владар, остали нису додавали то уз своје лично име као код нас (само краљ Геза или Бела, без "Стефан Геза")

Ван мреже Gorance

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 692
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #92 послато: Јануар 29, 2024, 11:48:42 пре подне »
Он је Стефан Урош III Дечански
Да,али онда је и Душан Стефан Урош IV, значи 3 имена. Исто важи и за Драгутина и Милутина .
Изгледа да је Урош неки мађарски пандан грчком Стефан.
На старомађарском би Ур ваљда значило господин. А све почиње са угарско-српским везама од Беле Уроша,угарског палатина и брата српске принцезе,односно угарске краљице Јелене/Илоне.
Додатни збун,знам.

Ван мреже ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #93 послато: Јануар 29, 2024, 11:54:39 пре подне »
Да,али онда је и Душан Стефан Урош IV, значи 3 имена. Исто важи и за Драгутина и Милутина .
Изгледа да је Урош неки мађарски пандан грчком Стефан.
На старомађарском би Ур ваљда значило господин. А све почиње са угарско-српским везама од Беле Уроша,угарског палатина и брата српске принцезе,односно угарске краљице Јелене/Илоне.
Додатни збун,знам.
Не знам ко је био Стефан Урош II, ту је нека празнина између Уроша првог и Уроша III Дечанског. Вероватно је то порекло имена Урош, од Ур. А Стефан Првовенчани се и на Википедији наводи као Стефан Немања II, као што је Небо изнео претпоставку:
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B

Ван мреже ДушанВучко

  • Члан Друштва
  • Бели орао
  • *****
  • Поруке: 7223
  • I2-Y250780, род Никшића, U5a2b мт-ДНК
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #94 послато: Јануар 29, 2024, 12:18:41 поподне »
Не знам ко је био Стефан Урош II, ту је нека празнина између Уроша првог и Уроша III Дечанског. Вероватно је то порекло имена Урош, од Ур. А Стефан Првовенчани се и на Википедији наводи као Стефан Немања II, као што је Небо изнео претпоставку:
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%9A%D0%B8%D1%9B
Краљ Милутин је био Урош II
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D1%83%D1%82%D0%B8%D0%BD

Ван мреже Gorance

  • Члан Друштва
  • Познавалац
  • *****
  • Поруке: 692
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #95 послато: Јануар 29, 2024, 12:41:23 поподне »
Краљ Милутин је био Урош II
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D1%83%D1%82%D0%B8%D0%BD
И Драгутин и Милутин си били Стефан Урош II. С обзиром да су били браћа. Кад је први предао престо другом,предао је и име. Стефан Урош први би био трећи син Првовенчаног, ктитор Сопоћана.

Ван мреже Бакс

  • Памтиша
  • ********
  • Поруке: 1678
  • E-V13>A18844>E-CTS11222
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #96 послато: Јануар 30, 2024, 07:27:51 поподне »
И Драгутин и Милутин си били Стефан Урош II. С обзиром да су били браћа. Кад је први предао престо другом,предао је и име. Стефан Урош први би био трећи син Првовенчаног, ктитор Сопоћана.

Не могу обојица носити редни број 2 јер зато и постоје редни бројеви. Драгутин је био само Стефан.
"Не може се царство задобити на душеку све дуван пушећи"

Ван мреже Антонин

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 213
  • J2 > J-Z1043
Одг: Свети Немањићи
« Одговор #97 послато: Фебруар 14, 2024, 08:04:06 поподне »
Да,али онда је и Душан Стефан Урош IV, значи 3 имена. Исто важи и за Драгутина и Милутина .
Изгледа да је Урош неки мађарски пандан грчком Стефан.
На старомађарском би Ур ваљда значило господин. А све почиње са угарско-српским везама од Беле Уроша,угарског палатина и брата српске принцезе,односно угарске краљице Јелене/Илоне.
Додатни збун,знам.

Не могу да гарамтујем, али чини ми се да Душан ни у једном савременом извору мије Урош, већ да је носио само име Стефан, тек Урош Нејаки је и Урош и Стефан. Њихова не-владарска нам доносе Данило и Његови настављачи.
Стефан Немања
Стефан Немања Првовенчани
Стефан Радослав
Стефан Валдислав
Стефан Урош (кога патријарх Пајсије назива Драгослав)
Стефан (Драгутин)
Стефан Урош (Милутин)
Стефан (Дечански, постоји велика полемика да ли је био Урош на рођењу или је сам себи то дода по узимању круне)
Стефан (Душан)
Стефан Урош (Нејаки)