Искрено, не знам да ли имамо икакве везе са тим Дабовићима, мада ми је познато да постоје.
У књизи ”Херцеговачка презимена” Риста Милићевића нашла сам Дабовиће у Тулима код Требиња који славе исту славу, св. Јован. За њих пише да су дошли из Крушевица код Херцег Новог.
На Интернету сам нашла пдф документ са презименима у Црној Гори (не знам аутора) и ту пише:
”Dabović, Gureza, Livari i Gornji äestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija), srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruöevice, Mokrine i Bajkove Kruöevice, pa odatle (1692. god.) u Baoöiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Ljeöevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruöevice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paötrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Niköiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonöića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruöevice i Crnci. Tako se u Paötrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paötrovići) jesu ogranak Kaluđerovića; Niköić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguöi (Cetinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paötrovići), vidi: Kalođurđević; Baoöići, Herceg-Novi, porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuötici (Grbalj) 1543. god.”
За ове који се помињу у Требињу знам да славе Мратиндан, а опет за Крушевице се везује презиме Дабојевић.