Аутор Тема: Новинарски текстови о генетици  (Прочитано 347820 пута)

Ван мреже Kyrios

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 264
  • В защиту науки
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #20 послато: Фебруар 10, 2013, 01:13:45 пре подне »
Не знам колико им је прецизна десна слика, али мени се чини да за IT1 нису узели баш јужну Италију, већ више иде ка централном делу. Међутим, и поред тога је изненађујуће да нема преклапања са Грцима.
« Последња измена: Фебруар 10, 2013, 01:15:19 пре подне Kyrios »

Ван мреже Kyrios

  • Писар
  • *****
  • Поруке: 264
  • В защиту науки
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #21 послато: Фебруар 10, 2013, 01:55:07 пре подне »
DISCOVER
THE MAGAZINE OF SCIENCE, TECHNOLOGY, AND THE FUTURE

More genetic maps of Europe

By Razib Khan | November 21, 2008 2:45 pm
http://blogs.discovermagazine.com/gnxp/2008/11/more-genetic-maps-of-europe/



Another paper on European phyogeography, Investigation of the fine structure of European populations with applications to disease association studies:

Цитат
An investigation into fine-scale European population structure was carried out using high-density genetic variation on nearly 6000 individuals originating from across Europe. The individuals were collected as control samples and were genotyped with more than 300 000 SNPs in genome-wide association studies using the Illumina Infinium platform. A major East-West gradient from Russian (Moscow) samples to Spanish samples was identified as the first principal component (PC) of the genetic diversity. The second PC identified a North-South gradient from Norway and Sweden to Romania and Spain…The next 18 PCs also accounted for a significant proportion of genetic diversity observed in the sample. We present a method to predict the ethnic origin of samples by comparing the sample genotypes with those from a reference set of samples of known origin. These predictions can be performed using just summary information on the known samples, and individual genotype data are not required. We discuss issues raised by these data and analyses for association studies including the matching of case-only cohorts to appropriate pre-collected control samples for genome-wide association studies.

Below the fold is a PC map where I’ve added clarifying labels.



But there’s another fascinating map which I think needs to be highlighted.



As you can see, there is population substructure within Germany. We need to map these things out now before the EU mobility wipes clear many of the historical information signals. These data will be a great boon to historians trying to understand the patterns of ethnogenesis in pre-modern Europe. There are textual support for the contention that the medieval German drive to the east resulted in the Germanization of many West Slavic peoples, these sorts of data can test these hypotheses.
Finally, I’ll leave you with this comment from Dienekes:

Цитат
Once again, it is clear that members of particular nations can mostly be mistaken for members of their closest neighbors. Almost all Spaniards are guessed as French; French mostly as Belgians but with sizable Spanish and UK minorities; UK as Belgians but with sizable French minorities; Norwegians mostly as Swedes but with some UK; Swedes mainly as Germans but many as Norwegians; most Poles as Russians, but some Slovaks or Czechs, and so on.
The importance of these results can’t be underestimated. While it can be argued that some ethnic groups are spuriously distinctive only due to insufficient sampling of the geographical continuum, it is more difficult to do this for others. For example, it is now possible to identify particular ethnic groups, e.g., Norwegians, with great accuracy from DNA.
More markers and more populations will doubtlessly enhance our ability to distinguish European nations using DNA. But perfect accuracy is unlikely; in most European nations there are probably minorities which -for historical reasons- allied themselves with one country or political entity even though they were ultimately of different genetic background than the majority population of that entity.
Nonetheless, at a time when -due to a sort of mental hysteresis- proclamations that “races are social constructs” are still routinely made, the discovery that not only races, but even closely related ethnic groups (e.g. Norwegians and Swedes) can be distinguished with greater than 90% accuracy, serves to illustrate the scientific irrelevance of the ethnic nihilists and the affirmation that nations are, at least in part, genetic entities.

If you read the paper you can see that the differences between European nationalities are very small, especially in a worldwide context. But that does not mean that they are trivial when it comes to giving us information about population structure.

Ван мреже Александар Невски

  • Редакција СДНКП
  • Истраживач
  • ******
  • Поруке: 1135
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #22 послато: Фебруар 10, 2013, 06:41:16 пре подне »
Undeception, August 14, 2008

The Genetic Map of Europe

August 14th, 2008,
http://undeception.com/genetic-map-of-europe/





Занимљиво йе да у овом истраживању нема Русъ. Мора да су изостављени из политичких разлога.
А нема ни Албанаца!

Узгред, мислим да бисмо аутосомална истраживања трѣбали издвойити у посебан прѣдмет разговора, можда и више њих. Ту се има баш много шта видѣти и рећи.
« Последња измена: Фебруар 10, 2013, 06:43:03 пре подне Александар Невски »
Србски пѣсник Лаза Костић: "у млазових прочитам сричући" "по уздасих тако први' у јунака реч поврви"

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #23 послато: Фебруар 10, 2013, 11:46:16 пре подне »
Нема бившег СССР-а и нема Албаније а ови из бивше СФРЈ су изгледа у једном комаду.

Тек сада бацих око на Норвешку која на дијаграму нема апсолутно никакво преклапање са Шведском?!?!?

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #24 послато: Март 01, 2013, 09:45:43 поподне »
Сви који се мало дуже занимају са генетиком, сећају се примитивних препуцавања преко разноразних форума који су настали као одговор о небулозама које је својевремено објавила IGENEA.

Текстове преносим у целости да би их на тај начин сачували уколико којим случајем нестану са оригиналног сајта.

http://www.vreme.com/cms/view.php?id=867809

Komercijalni genetički rodoslov
slobodan bubnjević

Kako smo gotovo odmah uspeli da pogrešno shvatimo jednu vrstu evolucionističko-genetičke igre

Ako su vam se sa babine slovenske strane sparivali sa nekim od ilirskih starosedelaca, a uz to bili i sa Vikinzima koji su odnekud banuli u naše krajeve, dok su se dedini germanski preci u dokolici petljali sa Feničankama i keltskim ženama, zadovoljavate sve najnovije genetičke uslove da se deklarišete kao Srbin. Ali, ako je iko od vaših predaka u švaleraciju odlazio među Hune ili Tračane, ne zadovoljavate – kad se pažljivo pogleda, i bez DNK analize je bilo očigledno da niste rasno čisti na odgovarajući način.

O čemu je reč? Naime, kad se bukvalno shvati, svet koji živi na teritoriji savremene Srbije i Crne Gore navodno je jednom trećinom potekao od Slovena, jednom petinom od Ilira, a drugom od Germana, dok u genima sadrži još i sedminu Kelta, desetinu Feničana, dvadesetinu Helena i pedeseti deo Vikinga. Ovu nacionalnu mešavinu dobila je švajcarska kompanija "iGenea" koja, na osnovu istraživanja prisutnosti genetičkih markera poteklih od drevnih naroda, pokušava da dešifruje poreklo stanovnika u različitim delovima Evrope.

Kompanija "iGenea" je došla i do genetičkih rodoslova današnjih naseljenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i brojnih drugih daljih i bližih nacija, za koje se, po rezultatima "iGenee", ispostavilo da svi predstavljaju raznovrsne, gotovo nepredvidive smese nekadašnjih osvajača, starosedelaca, plemena u prolazu i kojekakvih usamljenih putnika namernika iz dalekih krajeva (vidi okvir).

POREKLO PROBLEMA: Prošle nedelje je ovako dobijeno genetičko poreklo balkanskih naroda izazvalo priličnu medijsku pažnju ne samo u Srbiji već u čitavom regionu – pored brojnih novinskih tekstova i pratećih lucidnih komentara, rasplamsale su se i ne toliko lucidne debate po internet forumima, dok je ponegde to već postalo i političko pitanje, kao u slučaju Makedonije (za koju "iGenea" tvrdi da je naseljena sa 30 odsto potomaka antičkih Makedonaca).

Statistike "iGenee" dolaze iz domena inače uobičajene evolucionističko-genetičke potrage za pravcima prostiranja i načinima mešanja ljudskih predaka, ali sa ovim konkretnim rezultatima ima više problema.

Prva nevolja je što je bez ikakvog ustezanja došlo do izjednačavanja za biologiju teško prepoznatljivog pojma naroda sa populacijom koja danas čisto geografski živi na nekoj teritoriji, a čije je genetičko poreklo bilo predmet istraživanja. U konkretnom primeru, statistike "iGenee" samo govore da među dva odsto stanovnika prostora koji obuhvataju Srbija i Crna Gora ima gena koji su potekli od Vikinga, a ne da su svaki Srbin ili Crnogorac dva odsto Vikinzi (inače, mada su dati podaci za Srbiju i Crnu Goru zbirno, u domaćim medijima Crnogorci su sasvim zaboravljeni).

"Svi današnji narodi su hibridni", kaže za "Vreme" evolucionistkinja Biljana Stojković sa Katedre za genetiku i evoluciju na Biološkom fakultetu u Beogradu. "Potpuno je jasno da individualno deklarisanje pripadnosti nekom savremenom narodu nema previše veze sa biologijom i genetičkim nasleđem", kaže Stojkovićeva, ali dodaje da su podaci koje daje "iGenea" pouzdani "onoliko koliko se zasnivaju na rezultatima naučnih radova iz oblasti molekularne antropologije" na osnovu kojih su napravljene velike internet baze haplogrupa, što je naziv za grupe sličnih haplotipova ljudi koji međusobno imaju bliske pretke.

POREKLO NAŠE MEŠAVINE: Drugi problem je, naravno, u tumačenju dobijenih procenata. Budući da je svakom narodu "iGenea", kako je shvaćeno, dodelila različite mešavine, odnosno određene čisto nacionalne kodove, to je, na paradoksalan način, otvorilo nove načine za isticanje različitosti među komšijama.

"To je iskrivljena interpretacija koja se, kao i obično, preliva u političko-nacionalističke fantazije", kaže Stojkovićeva. "Došli smo do toga da, ako već nismo čistokrvni i na taj način jasno odvojeni od nekih drugih, zadovoljićemo se time da smo neka drugačija mešavina, pa makar se od drugog naroda razlikovali samo u malecnom procentu sastojaka. Ljudi koji žele da svet vide na taj način, pronaći će u svakom naučnom podatku priliku da ga uklope u sopstvenu ideološku vizuru. Nisam sigurna da će nauka ikada izaći na kraj sa takvim društvenim trendovima", smatra ona.

Mada demistifikujuća u pogledu nacija, upravo genetika može biti vrlo opasno oruđe u rukama najekstremnijih zagovornika nacionalnog. Umesto sličnosti imena i drugih naivnih paleolingvističkih dokaza o persijskim, trojanskim i drugim kojekakvim eksluzivnim precima "od pre Adama", u kojima je svako dovoljno pribran mogao uočiti obmanu, sada se vrlo lako može manipulisati sasvim ozbiljnom tabelom gde različiti procenti odmah pokazuju da nismo isti kao oni sa druge strane, i gde je to sve navodno dokazano u istraživanjima sa nekakvim haplogrupama, nukleotidima, hromozomima i gomilom drugih pojmova koji laiku zvuče smrtno uverljivo.

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #25 послато: Март 01, 2013, 09:47:18 поподне »
POREKLO ISTRAŽIVANJA: Igrom slučaja, ispostavilo se da ni ti naučni dokazi uopšte nisu nesumnjivi. Naime, koliko je "Vreme" uspelo da sazna, studija "iGenee" na koju se pozivaju praktično svi mediji na Balkanu nije objavljena ni u jednom referentnom naučnom časopisu. Sami procenti naroda dostupni su na njihovom zvaničnom sajtu www.igenea.com i verovatno su odatle preneti u sve balkanske medije, mada samo poreklo tih statistika, navodno zasnovanih na više parcijalnih istraživanja, nije baš najjasnije. Uprkos pokušaju da kontaktiramo s izvršnom direktorkom Joëlle Apter (biologom sa očevom linijom I1a, a majčinskom K), kao i s drugim nadležnim rukovodiocima ove švajcarske organizacije, nismo dobili odgovore na pitanja o detaljima istraživanja koje im je "Vreme" uputilo.

S druge strane, "iGenea" je, ni kriva ni dužna, u domaćim medijima predstavljena kao nekakav naučno-istraživački institut, mada je reč samo o jednoj komercijalnoj kompaniji koja je razvila zanimljiv biznis u oblasti genealogije, nauke koja se bavi "istraživanjem evolucione istorije polimorfizma nekog gena".

Budući da je izrada (lažnih ili stvarnih) rodoslova i traganje za precima oduvek bilo isplativo zanimanje, "iGenea" se specijalizovala za proizvodnju genetičkih dokaza o vašem plemenitom poreklu. Za sumu od 105 evra, svaki stanovnik Evrope može poštom poslati komadić svog tkiva i od "iGenee" će u roku od pet sedmica dobiti sertifikat na kome je napisano od kog drevnog naroda mu potiču preci sa majčine strane, a od kog sa očeve.

POREKLO GENA: Kod genealoških istraživanja se, inače, najčešće posmatraju genetičke sekvence na Y hromozomu, koji predstavlja mušku, a drugi na mitohondrijalnoj DNK, koja predstavlja žensku liniju nasleđa. Ovi markeri su karakteristični po tome što ne utiču na ispoljavanje bilo koje osobine organizma, pa ne trpe selekcioni pritisak spoljne sredine.
MIGRACIJE GRUPA SA ZAJEDNIČKIM PRETKOM: Ženska...

Evolucionistima to omogućuje da prateći pojavu svakog novog, različitog oblika (što je, stručno rečeno, alel) ovih genetičkih sekvenci, prate isključivo koje su se mutacije desile tokom vremena. Znajući kad je do njih došlo u istoriji, mogu da rekonstruišu odakle je konkretan genski alel kod neke osobe ili grupe ljudi došao.
...i muška linija nasleđa

"To je metodologija koja se u evolucionoj biologiji primenjuje ukoliko želimo da znamo koliko je star neki gen, ili ako nas zanimaju putevi migracija jedinki koje sa sobom nose i svoje genetičko nasleđe", kaže Stojkovićeva, objašnjavajući da će se takva metoda primeniti i "ukoliko nas zanimaju srodnički odnosi između jedinki, ali tada govorimo o familijarnoj genealogiji i ne vraćamo se toliko u prošlost".

Ona podseća na analize gena koji se ne nalaze na Y hromozomu ili mitohondrijalnom genomu, pre svega na istraživanje koje su Rozenberg i saradnici sproveli 2002. godina koje najbolje govori o "nemogućnosti da se napravi klasifikacija ljudi na ‘genetički čiste’ narode u okviru malih teritorija". Prema tom istraživanju, svega 7,4 odsto alela uočeno je u samo jednom regionu (što su takozvani "privatni aleli") i to sa veoma malim učestalostima, što ukazuje na novije mutacione događaje.

"O nekim većim razlikama u haplogrupama možemo govoriti samo u mnogo širem geografskom, interkontinentalnom kontekstu zbog udaljenosti i manjeg mešanja ljudi", zaključuje Stojkovićeva, dodajući kako se i sami procenti koje je "iGenea" objavila moraju menjati kako se broj analiziranih ljudi sa ovog područja bude uvećavao.

Za sada su podaci o mešavinama pojedinih populacija postavljeni na sajt kompanije "iGenea", u rubriku "Statistika", tako da daju dodatnu atraktivnost i privuku nove klijente. Nažalost, ova sasvim legalna i simpatična "igra rodoslova", bez obzira na to koliko iza nje stoje prave naučne studije i stvarno sekvenciranje konkretnih DNK, na Balkanu je dobila neobičnu težinu. I opet pokrenula nove drame oko starih stvari.

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #26 послато: Март 01, 2013, 09:48:31 поподне »
Ово је наставак тог текста


Intervju – dr Biljana Stojković, Katedra za genetiku i evoluciju, Biološki fakultet u Beogradu: Prelazne forme naših rigidnosti




Mada pomalo kontroverzno, jedno evolucionističko istraživanje o potpuno mešanom poreklu ljudi koji žive na različitim teritorijama Balkana izazvalo je veliku pažnju, igrom slučaja, usred Godine Darvina. O pozadini tih podataka koje je objavila švajcarska kompanija "iGenea", njihovim posledicama i genealogiji uopšte, sa evolucionistkinjom Biljanom Stojković sa Katedre za genetiku i evoluciju na Biološkom fakultetu u Beogradu, razgovaramo u bašti "Ruskog cara", nedaleko od palate "Albanija", gde odnedavno nema turske kafe, ali se zato može dobiti irska, dok se uz neprijatnu englesku kišu čuje ne toliko neprijatna italijanska muzika. "Princip genealogije, kao istraživanja ‘evolucione istorije polimorfizma’ nekog gena, veoma je jednostavan i bazira se na grupisanju, korak po korak, najsličnijih alela", kaže za "Vreme" Biljana Stojković. "Naime, kada se analiziraju pojedinačni geni u savremenim organizmima neke populacije ili vrste, uočava se prisustvo različitih varijanti istog gena (aleli) kod različitih jedinki. To označavamo kao varijabilnost, a prisustvo različitih alela u populaciji predstavlja polimorfizam tog gena. Pošto smo upoznati sa mehanizmima putem kojih nove varijante nastaju i nestaju iz populacije, njih smo iskoristili da bismo priču o polimorfizmu nekog gena vratili unazad kroz evolucionu istoriju."

"VREME": Kako se izvodi to posmatranje prošlosti u genima?

BILJANA STOJKOVIĆ: U prvom koraku, grupisaćemo parove alela koji se najmanje razlikuju (na primer, po samo jednom nukleotidu u celoj sekvenci gena) jer podrazumevamo da ih je razdvojio samo jedan mutacioni događaj u skorijoj prošlosti. Zatim grupišemo parove koji nose sledeći nivo najmanjih razlika, odnosno one koje su razdvojila dva mutaciona događaja, pa tri i tako dalje – sve dok ne stignemo do jednog predačkog i najstarijeg alela od koga je potekao čitav uočeni polimorfizam analiziranog gena. Pošto stopu mutacija prilično lako možemo da utvrdimo, kada iz genealogije izračunamo broj generacija potrebnih za "slivanje" do poslednjeg zajedničkog pretka svih alela, lako ćemo odrediti i vreme kada je nastao čitav savremeni polimorfizam tog gena.

Zašto se u istraživanju "iGenee" pratilo geografsko prostiranje baš ta dva markera – Y hromozoma i mitohondrijalne DNK (mtDNK)?

Studija o kojoj je toliko bilo reči poslednjih nedelja zasniva se na analizi specifičnog regiona na Y hromozomu i dva hipervarijabilna regiona u mitohondrijalnom genomu (HV1 i HV2). Postoje dve važne stvari koje ove genetičke markere čine validnim za pitanje koje se ovde postavlja, a to je poreklo. Prvo, ti genetički markeri nemaju efekat na preživljavanje svojih nosilaca, pa će, stoga, prisustvo različitih varijanti u nekoj populaciji zavisiti samo od stope mutacija i stepena mešanja sa drugim populacijama u kojima je mutacija mogla nastati. Za potrebe genealoških analiza veoma je zgodno što se oba tipa genetičkih markera ne mešaju sa drugim hromozomima u procesima mejoze kada nastaju gameti koji će dati narednu generaciju. Mitohondrijski genom nema parnjaka sa kojim bi se rekombinovao, dok svega oko pet odsto Y hromozoma može da se meša sa parnjakom X hromozomom kod muškarca (setite se da muškarci imaju X i Y polne hromozome).

Da li to inače omogućuje onu prilično komplikovanu podelu ljudi na haplogrupe?

Čitavi dugački regioni genetičkog materijala koji smo pomenuli, haplotipovi, prenose se generacijama bez narušavanja sekvence i njihova varijabilnost zavisi samo od mutacionih događaja koje pratimo, a koji su prilično retki. U eri ekspanzije molekularne antropologije, naročito u poslednjoj deceniji dvadesetog veka, napravljene su velike internet baze različitih haplotipova. Na osnovu određenih karakterističnih nukleotidnih mesta, definisane su veće haplogrupe čije se poreklo vezuje za populacije ljudi u određenim geografskim lokacijama.

Kako se tako definisane haplogrupe uopšte vezuju za drevne narode, Vikinge, Hune, Ilire, Slovene...?

Pomoć u vezivanju konkretnih haplogrupa za određeni drevni narod pronalazi se u podacima iz daleke istorije i arheologije. Kada se prihvate određeni istorijski podaci o geografskoj lokaciji nekog drevnog naroda, najčešći haplotipovi kod savremenih ljudi u tom regionu smatraće se genetičkom odrednicom davnog plemena. Prisustvo takvog haplotipa u nekom drugom savremenom narodu ukazivaće nam da je bilo mešanja i da su takvi haplotipovi, najčešće poreklom iz većeg broja tih drevnih naroda, predstavljali genetičku osnovu za ono što danas u geopolitici nazivamo ovaj ili onaj narod. Analize nam pokazuju da su ideje o "genetičkoj čistoći" bilo kog savremenog naroda, a posebno u Evropi, potpuno pogrešne. Posebno je zanimljiv pretpostavljeni Y haplotip Džingis-kana koji je rekonstruisan na osnovu istorijskih podataka i genetičkih analiza mongolskih područja. Pokazalo se da haplotip Džingis-kana učestvuje u Y genskom fondu svih savremenih muškaraca sa skoro 0,5 odsto, a u regionu Mongolije čak sa osam odsto. To objašnjavamo time što nam istorijski podaci govore da je Džingis-kan imao jako veliki broj dece sa ženama u svim područjima koje je osvajao, kao i njegovi potomci.

Da li, genetički posmatrano, individualne razlike nadilaze podele na etnose?

Svaka dosadašnja analiza ljudske vrste, bez obzira na broj i tip gena koji je obrađen, nedvosmisleno ukazuje da individualna varijabilnost čini 85–95 odsto ukupno uočene varijabilnosti. Razlike između populacija unutar regiona iznose, u ukupnoj varijabilnosti, svega 1–9, a između regiona 8–15 odsto. Definitivno, individualne razlike nadilaze bilo kakve podele na etnose; značajno prevazilaze čak i podele na veće grupe koje nazivamo rasama.

Kako, zapravo, razlikujemo mušku, a kako žensku liniju nasleđa?

Pošto se Y hromozom prenosi samo sa oca na sina, na ovaj način se prati "muška linija nasleđa". Mitohondrije se prenose samo sa majke na potomstvo, što ukazuje na "žensku liniju nasleđa". Dodatno, pošto se analiziraju posebno "muška" i "ženska" linija, možete dobiti rezultat da vam je majčinsko vezano za jedan, a očinsko za neki drugi drevni narod (na primer, Ilire i Vikinge). Evoluciona i geografska istorija mitohondrijalnih i Y genetičkih markera može biti sasvim različita zbog specifičnih običaja naroda. Procenjuje se da je oko 70 odsto savremenih društava ljudi patrilokalno – žene su te koje nakon venčavanja odlaze da žive u mladoženjinom mestu (selu).

Kako objašnjavate reakcije na rezultate istraživanja kampanje "iGenea"?

Naši mediji su pominjali da su Srbi "dominantni Sloveni" zato što imaju 30 odsto haplotipskog uticaja koji se vezuje za stare Slovene, pri čemu su prećutali podatak da Mađari imaju 35 odsto ovog uticaja. Ne mislim da je bilo koji od ovih procenata bitan, posebno što će sigurno biti menjan, ali to jako dobro ilustruje potrebu da se izvlače jednostrani i netačni zaključci koji neguju neku usađenu mitologiju. Naravno, potpuno je pogubno što se naučni rezultati izvlače iz konteksta i zloupotrebljavaju. Što je nivo obrazovanja niži i društveno negovanje ksenofobne ideologije veće, a to je trenutno stanje u svakoj državi ovog regiona, biće izraženije izopačeno tumačenje naučnih rezultata. Nije redak slučaj da i sami naučnici podlegnu takvim društvenim kretanjima.

Zajedno sa kolegama sa Biološkog fakulteta pokrenuli ste čitav niz akcija koje će Godinu Darvina obeležiti. Koliko je Darvin značajan za nas danas?

Čitav projekat 200 godina Darvina usmeren je ka upoznavanju stanovništva o tome šta je savremena biologija i koliko nam je značajna, a Darvin je nit koja je utkana u svaki njen segment. Rekla bih da slavljenjem Darvina mi promovišemo čitavu nauku. Darvin je bio taj koji nam je pokazao da još jedna iskustvena stvar, nešto što svakodnevno uočavamo, predstavlja osnovu za razumevanje evolucije života. To je najvažniji element njegove teorije – individualna različitost. Nije nevažno što se jedinke, ma kojoj vrsti pripadale, međusobno razlikuju. To nam govori da grupe koje smo napravili nisu tako rigidne, njihove granice se rasipaju, između njih postoje prelazni oblici. Vrste koje smo danas definisali su nekada, u daljoj ili bližoj prošlosti, bile podvrste; današnje podvrste će u budućnosti biti dobre vrste, ili drugim rečima "uhvatili smo ih na delu" evolucije ka nekoj novoj formi. Kada bi se vratili u prošlost od pre sto miliona godina u "doba dinosaurusa", naša biološka klasifikacija izgledala bi potpuno drugačije. Za milion godina izgledaće sasvim različito od današnje. Sagledati sve to iz ovog malenog trenutka koji zovemo sopstveni život, prilično je teško.


GENETIČKO POREKLO BALKANSKIH NARODA: *Podaci iz rubrike "Statistika" kompanije "iGenea"
« Последња измена: Март 01, 2013, 10:09:54 поподне Kor »

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #27 послато: Март 01, 2013, 10:07:32 поподне »
Сада ада гледам ове "резултате", не могу разумети који су критеријуми били да се нека хаплогрупа прогласи баш том како је названа. У једном случају I2a се декларише као "илирска" док у другим случајевима има нека друга значења.

Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #28 послато: Март 02, 2013, 08:34:48 пре подне »
Mada demistifikujuća u pogledu nacija, upravo genetika može biti vrlo opasno oruđe u rukama najekstremnijih zagovornika nacionalnog. Umesto sličnosti imena i drugih naivnih paleolingvističkih dokaza o persijskim, trojanskim i drugim kojekakvim eksluzivnim precima "od pre Adama", u kojima je svako dovoljno pribran mogao uočiti obmanu, sada se vrlo lako može manipulisati sasvim ozbiljnom tabelom gde različiti procenti odmah pokazuju da nismo isti kao oni sa druge strane, i gde je to sve navodno dokazano u istraživanjima sa nekakvim haplogrupama, nukleotidima, hromozomima i gomilom drugih pojmova koji laiku zvuče smrtno uverljivo.

Веома занимљив закључак. Нешто слично је и мени падало на памет. Схватио сам да на основу гнетике данас имамо по први пут егзактне податке о нашој различитости или сличности са другим људима. Претпостављам да ће се једни хватати за разлике , а други за сличности, па ће на крају опет за исту ствар постојати, без обзира на егзактност, два дијаметрално различита мишљења.

Сви ми који смо пратили истарживања са ових простора, уочили смо једну просту ствар: нема генетски чисте нације, поготово не на Балкану. Видјели смо такође да се генетика народа прелијева преко националних линија.

Први који је, безуспјешно, покушао да генетику уоквири у савремене нације био је хрватски екс министар Приморац. Истраживања која су услиједила су показала да није био у праву када је ексклузивитет једне хаплогрупе везао за једну савремену нацију.

С друге стране, помоћу хаплогрупа можемо, ја бар тако вјерујем дефинисати неке етничке слојеве унутар савремених нација. Неке групе су , као Цигани, саме по себи биле издвојене и очувале су специфичну генетика. Зато, данас кад се неко тестира и добије као резултат хаплогрупу Х, по очевој линији може бити смо Циганин, јер поменуту хаплогрупу налазимо само код Цигана и код неких изолованих индијских племенских група.


Ван мреже Јовица Кртинић

  • Помоћник уредника
  • Аскурђел
  • *****
  • Поруке: 4187
  • Нема ни могућег ако не желимо немогуће!
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #29 послато: Март 07, 2013, 02:34:14 поподне »
Б92 (7. март 2013): Откривен човек "старији" од човечанства

| NEWSCIENTIST


Алберт Пери носио је тајну у свом ДНК: Y хромозом толико особен да открива нове информације о пореклу наше врсте. Овај хромозом показује да је последњи заједнички предак наше мушке линије дупло старији него што се мислило.

Једно могуће објашњење овог открића јесте да су се пре више стотина хилајда година модерни људи парили са примитивним људима у централној Африци.

Пери, који је недавно преминуо, био је Афро-Американац који је живео у Јужној Каролини. Пре неколико година, једна његова рођака дала је узорак његове ДНК компанији „Фамилy Трее ДНК“ на генолошку анализу.

Генетичари могу уз помоћ тих узорака да одреде како смо повезани једни са другима. Стотине хиљада људи до сада је дало свој ДНК на анализу. Добијени подаци показују да су сви мушкарци свој Y хромозом добили од заједничког мушког претка. Овај „Адам“ живео је отприлике пре 60.000 до 140.000 година.

Он је заједнички предак свим мушкарцима, сем Перију. Када су техничари покушали да поставе Перијев хромозом на ово породично стабло, он се једноставно није уклапао. Његов Y хромозом био је потпуно другачијих од свих дотадашњих.

Дубљи корени

Мајкл Хамер, генетичар са Универзитета Аризона, чуо је за овај необичан случај након чега је решио да мало детаљније испита ствари. Истраживање његовог тима показало је нешто несвакидашње: Пери није потекао од овог генетског “Адама“. Заправо, његов Y хромозом био је толико специфичан да се његова мушка линија одвојила од свих других пре 338.000 година.

„Ово стабло Y хромозома је знатно старије него што смо мислили“, сматра Крис Тајлер Смит са Труст Сангер института у Великој Британији, који није био укључен у ово истраживање. Он тврди да је потребно обавити још истраживања како би тачно установили његову старост.

„Ово је кул откриће. Генетичари посматрају Y хромозом од самог почетка. Промена корена на дрвету Y хромозома у овом тренутку је врло изненађујућа“, изјавио је Џон Вилкинс са Института Ронин у Њу Џерсију.

Након додатних истраживања, Хамеров тим је испитао преко 6.000 Y хромозома из Африке и открио сличности између Перијевог хромозома и узорака 11 мушкараца из једног села у Камеруну. То место бити показатељ локације одакле су потекли Перијеви преци.

Једно од објашњења јесте да је Перијев хромозом наслеђен од пра-човека, који је потом изумро. Уколико је то случај, пре отприлике 195.000 године анатомски модерни људи су се заиста парили са древним човеком из Африке.
 
« Последња измена: Март 07, 2013, 02:37:31 поподне admin »

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #30 послато: Март 07, 2013, 08:09:46 поподне »
Е па сад.... стварно ме љути новинарски сензационализам. Пери је недавно умро али онда мора имати потомке иза себе или их морају имати његови врло блиски рођаци тако да би та његова генетичка линија требала да буде очувана. Зашто онда потенцирати човека (покој му души)? Када новинари почну да лупају наслове и свакојаке атрибуте мене почне да боли глава.

Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #31 послато: Март 18, 2013, 02:34:28 поподне »
Морам да поставим коментар Вадима Веренича (поред Нордведта, вјероватно најупућенијег човјека у хаплогрупу И) на скорашњи Приморчев рад:

"Однако прочитав последную статью хорватских ученных о гаплогруппной вариативности населения Хорватии, я – к своему глубокому прискорбию – еще раз убедился, что мои наихудшие опасения насчет феноменальной косности научного мышления оправдались. В самых дурных традициях квазиакадемического стиля, идеологически анагажированные хорватские генетики продолжают разглагольствовать о “палеолитической балканской гаплогруппе I”. А из научно-популярной заметке (по своей сути, кратком реферате статьи) в сплитской газете благодарный хорватский обыватель узнает о том, что хорваты – это древнейший автохтонный народ Европы. Так-то!"

Покушао сам некако ово да преведем:

"Ипак, прочитавши најновији чланак  хрватских научника о  хаплогрупној варијабилности становништва Хрватске, увјерио сам се - на моју велику жалост -  да су моји најгори страхови о феномену конзервативизма научног размишљања нашли оправдање. У стилу самих најпримитивнијих традиција квазиакадемског стила, идеолошки ангажовани  хрватски генетичари наставили су  да разглабају о "балканској палеолитској хаплогрупи И". А из научнопопуларног чланка (у суштини, кратког резимеа поменуте студије) у сплитским новинама поносни хрватски пук сазнаје да су Хрвати најстарији, аутохтони народ Европе.Тако!"

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #32 послато: Март 18, 2013, 03:02:27 поподне »
Лажу да су Хрвати најстарији... од њих су још старији Бошњаци!  8) Мислим да је овим првима једно 5 милиона година од када носе име хрватско док су ови други исповедали богумилство бар 10 милиона година пре тога. И због тога и једни и други полажу искључиво право на то тло. Српској словенској циганији није место међу тим повијесним громадама.

Штета што не постоји податак о којем се тексту ради а очигледно је у питању Слободна Далмација.
« Последња измена: Март 18, 2013, 03:14:39 поподне Kor »

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #33 послато: Март 18, 2013, 03:16:27 поподне »
Покушао сам да нађем шта је то ново говорио познати знанственик у Хрвата, Приморац али сам успео да нађем само неке старије радове, као на пример, овај са врло симболичним насловом:

U splitu će se danaS održati predavanje na kojem će se prvi put domaćoj javnosti predstaviti rezultati velikogA, trinaestogodišnjeg istraživanja
ANALIZOM DNK DO ISTINE Primorac otkriva sve o genetskom podrijetlu Hrvata
http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/156596/Default.aspx


Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #34 послато: Март 18, 2013, 03:20:49 поподне »
А онда још један новински текст везан за његово генијално стваралаштво:

Dragan Primorac, ČLAN MEĐUNARODNE SKUPINE ZNANSTVENIKA, ZA SLOBODNu DALMACIJU PREDSTAVLJA REZULTATE 12-GODIŠNJEG ISTRAŽIVANJA O GENETSKOM PODRIJETLU
VELIKO ISTRAŽIVANJE Preci Hrvata u Europi su živjeli i prije ledenog doba




Međunarodna skupina znanstvenika, među kojima je i prof. dr. Dragan Primorac, rekonstruirala je genetsko podrijetlo Hrvata i ti će novi znanstveni rezultati biti dragocjeni za nadogradnju povijesnih spoznaja.

Znanstvenici su, naime, potvrdili kako tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potječe od takozvanih Starih Europljana, koji su prije 13.000 do 20.000 godina preživjeli zadnje ledeno doba na nekoliko lokaliteta u Europi.

Od toga je najveći dio, njih 45 posto, preživio u takozvanom zapadnobalkanskom utočištu, koje obuhvaća i današnju Hrvatsku i BiH, a pretpostavlja se da su tu stigli s područja Bliskog istoka.

Nadalje, genetska struktura 30 posto muškaraca u Hrvatskoj pokazuje kako su njihovi preci stigli iz sjevernog dijela istočne Europe, uglavnom s područja današnje Ukrajine i okolnih država, i to kao dio širega migracijskog procesa koji je počeo otapanjem ledenjaka prije 5200 godina, a trajao je do seobe Slavena između 5. i 8. stoljeća.
Slavenski korijeni
Među njih spadaju i Hrvati koji imaju slavenske korijene, međutim, kako objašnjava prof. dr. Primorac, ne zna se točno koliki postotak pripada isključivo slavenskim migracijama i zbog toga je potrebno nastaviti s istraživanjima. Zanimljivo je i da je učestalost ovog biljega najviša u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te na Krku, što su pokazali rezultati grupe prof. dr. Pavla Rudana sa zagrebačkog Instituta za antropologiju.

Zanimljivo je da je Iberijsko utočište, o kojem se donedavno raspravljalo kao mogućem izvoru migracija prema Balkanu, danas stavljeno pod znak pitanja i da znanost još uvijek traži odgovore vezane uz njegovo postojanje i ulogu u ponovnom naseljavanju Europe. Najnovija istraživanja upućuju na to da su preci današnjih Hrvata za koje se vjerovalo da su došli iz ovoga lokaliteta, ustvari ljudi koji su neovisno o neolitskim migracijama, i nešto prije njih (prije 10.000 godina), iz pravca Bliskoga istoka došli na ovo područje.

Migracija iz zapadne Azije (preko Levanta), koja se odvijala nakon zadnjeg ledenog doba prije 10.000 tisuća godina, odgovorna je za oko 10 posto genetskog materijala današnjih Hrvata.

Od preostalih 15 posto današnjih muškaraca u Hrvatskoj dio je stigao s područja koja se smatraju ishodištem neolitika, konkretno s Bliskog (današnja Turska) i Srednjeg istoka (Irak i Sirija), Perzije i Levanta (dio Sirije, dio Egipta, Libanon, Izrael, Palestina i zapadni Jordan), a smatra se da se taj period zbio prije otprilike 9000 godina.

Drugi dio od 15 posto ima podrijetlo u specifičnoj liniji koja se širila grčkom kolonizacijom, a ne preko Bliskog istoka. Ta je linija u Europi vjerojatno nastala kao lokalno specifična balkanska linija, prije 8000 do 10.000 godina.

Rad o genetskom podrijetlu Hrvata, uz prof. dr. Primorca, potpisuju prof. dr. Rudan, prof. dr. Damir Marjanović s Instituta za genetički inženjering iz Sarajeva, te dvojica vodećih autoriteta iz ovog područja prof. dr. Peter Underhill sa Sveučilišta Stanford i Richard Villems, predsjednik Estonske akademije znanosti, a taj je članak upravo objavljen u tematskom broju Croatian Medical Journala.

Riječ je o znanstvenom pregledu dosadašnjih rezultata tijekom 12 godina istraživanja, koji do sada najvećim dijelom zaokružuju priču o podrijetlu Hrvata. Prof. dr. Primorac je još 2000., u časopisu Science, objavio rezultate genetske strukture 1007 rodbinski nepovezanih muškaraca s teritorija Europe, među njima i Hrvata, i to sa skupinom autora među kojima su bili i najveći genetičari današnjice koji se bave istraživanjem podrijetla naroda – prof. dr. Luca Cavalli Sforza, prof. dr. Peter Underhill, prof. dr. Ornella Semino...

– Vrlo brzo nakon tog prvog dolaska, otprilike prije 13.000 do 20.000 godina ljudske populacije u cijeloj Euroaziji iskusile su posljednje ledeno doba. Taj događaj značajno je smanjio teritorij pogodan za život ljudi. Preci europskog čovjeka bili su prisiljeni preživjeti unutar nekoliko velikih utočišta (geografskih lokaliteta) koji su se vjerojatno nalazili u Ukrajini i na Balkanu – navodi prof. dr. Primorac.

Novi klanovi
Istodobno s migracijama koje su uslijedile nakon ledenog doba, otprilike prije 10.000 godina, novi klanovi sa Srednjeg i Bliskog istoka i Anadolije (Turska) stigli su u Grčku i proširili se duž obala Sredozemlja. Oni su donijeli kulture pripitomljavanja divljih životinja i biljaka, te su dijelili znanje s autohtonim stanovništvom, što predstavlja početak poljoprivrede i stočarstva u Europi, navodi prof. dr. Primorac.



Nakon što su se klimatski uvjeti poboljšali, ova populacija proširila se na sjever i istok. Rezultati ove skupine znanstvenika govore i u prilog činjenici da su starosjedioci s područja Balkana poznavali osnove ratarstva i prije nego što su se dogodile sustavnije migracije dolaskom neolitika. I raniji rezultati su sugerirali da se nakon širenja “agrikulturnog utjecaja” (u Hrvatskoj – Danilo kod Šibenika, Panonska nizina, te Vinča u Srbiji) ta neolitska ekspanzija širila prema ostatku Europe, no ovim je prvi put to pokazano i analizom genetičkog materijala.


Staroeuropsko podrijetlo bh. Hrvata

Analizirajući genetsku sliku susjednih država, prof. dr. Marjanović, prof. dr. Primorac i drugi autori su u radu objavljenom u Annals of Human Genetics pokazali još veću učestalost biljega koji ukazuje na “staroeuropsko” podrijetlo u BiH nego u Hrvatskoj. Utvrdili su, naime, da je učestalost tog biljega kod bosanskih Hrvata oko 73 posto, kod Bošnjaka oko 48 posto, a kod bosanskih Srba 34 posto.

Ван мреже Муњени Ћелић

  • Познавалац
  • ******
  • Поруке: 598
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #35 послато: Мај 08, 2013, 08:29:59 пре подне »
Икавац

Ван мреже Јовица Кртинић

  • Помоћник уредника
  • Аскурђел
  • *****
  • Поруке: 4187
  • Нема ни могућег ако не желимо немогуће!
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #36 послато: Мај 14, 2013, 10:23:38 пре подне »
Текст из Вечерњих новости, 13. мај 2013.

Срби по генима ближи Ирцима него Русима

Истраживачи из САД потврдили заборављену теорију наших научника о пореклу старог континента. Срби и Ирци имају заједничке претке



У узорку из Србије има више најстаријег европског генетског материјала

ЕВРОПЉАНИ су „од Балкана до Ирске“ део велике породице која се блиско повезала у последњих 1.000 година, објавили су пре неколико дана амерички научници са Универзитета у Калифорнији. После анализе узорака генетског материјала са целог Старог континента они су били запрепашћени резултатима.

Амерички научници су утврдили да степен генетичке повезаности не зависи од близине народа .

- Невероватно је колико су Европљани међусобно повезани. На генеалошком нивоу сви у Европи имају трагове скоро истог скупа предака од пре само хиљаду година - рекао је коаутор студије Грејем Куп, професор екологије и еволуције на Универзитету у Калифорнији.

- Овакви резултати били су предвиђени у теорији пре више од десет година, а сада имамо конкретне доказе из ДНК података.

Данас је мало познато и у самој Србији да је у стварању те теорије и пионирским истраживањима мапе гена европских народа, с циљем да се утврде путеви еволуције и миграције и еволуције људског рода велику улогу имао и Институт за нукеларне науке „Винча“. Зато резултати америчких истраживача нису били изненађење за др Драгана Алавантића из Института „Винча“ који је са др Сањом Глишић руководио пионирским истраживањима европских гена.

- Упркос санкцијама „Винча“ је деведестих била не само учесник већ једна од референтних институција у пионирском истраживању генетског материјала људског рода и његове еволуције. Наша лабораторија била је једна од десет изабраних које су обрађивале матријал, а то је био изузетан успех с обзиром да је у пројекту који је водио британски институт из Лестера учествовало 45 држава - каже др Алавантић.

Резултати тог међународног истраживања објављени су 2000. године и изазвали су сензацију, јер је утврђено да у узорку из Србије има више најстаријег европског генетског материјала, него било где на Старом континенту. Иако су научници из „Винче“ сматрали да испитивања треба наставити, све државне управе, од тада до данас, су се оглушиле о њихове молбе.

- С друге стране, после ових резултата у светски пројекат истраживања мапе гена укључиле су све суседне државе, Хрватска, Мађарска, БиХ, јер су схватиле да ова истраживања имају велику научну, али и политичку тежину. Нажалост, код нас политичари нису имали визију - резигнирано констатује др Алавантић.

Он истиче да се још тада показало да је наше подручје настањено врло рано.

- Наравно, резултати говоре о људској врсти а не о нацијама, мада се у дневној политици то радо и често злоупотребљава. Чињеница је да је у Србији утврђено највише старог генетског материјала, као што је чињеница да су археолози утврдили да је овде настала најстарија металургија, да је код нас Лепенски вир и центар Винчанске цивилизације. То говори да је овај део Балкана био важна станица у еволуцији и миграцијама људског рода ка северу и западу Европског континента - наглашава др Алавантић.

Он подсећа да су још та рана истраживања показала да у српском узорку има највише најстаријег генома ХГ2 и да смо по томе ближе Грузинима, Ирцима и неким Нордијцима него - Русима. На мапи гена америчких истарживача такође се показује да становништво Србије има генетску „фамилију“ у области Нормандије и у Ирској. То се на први поглед коси с теоријом да су блиски народи генетски најсличнији.


- Амерички истраживачи сада сматрају да баријере као што су планински венци и језичке разлике незнатно смањују повезаност међу регионима. Међутим, свако истраживање може се тумачити на разне начине. Могуће је претпоставити да је у случају Србије, Ирске и Нормандије реч о изолованим регионима где се очувао изворни генетски материјал Келта, који су у тим областима живели. Било би веома корисно за Србију да се врати у овај светски пројекат мапирања гена, с обзиром на то да смо били једни од његових утемељивача - закључује др Алавантић.

ХРВАТСКА ГЕНЕТСКА РОКАДА

ГЕНЕТСКА истраживања често се злоупотребљавају у дневној политици, чега се научници највише плаше.

- После првих истраживања и резултата из 2000. године загребачки „Вјесник“ је објавио текст о томе како су Срби утврдили да је истина оно што Хрвати одавно тврде - да су несловенског порекла и аутохтони на овој територији - подсећа др Алавантић.

- Недавно су, пак, истраживања у којима Србија није учествовала, а Хрватска јесте, показала да код Хрвата превлађује - српски генетски материјал.


ИЗВОР: http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:433640-Srbi-po-genima-blizi-Ircima-nego-Rusima
« Последња измена: Мај 14, 2013, 10:28:52 пре подне admin »

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #37 послато: Мај 15, 2013, 11:57:48 пре подне »
Баш лепо да се забележи и овековечи то ругло од новинарског текта. Да му се придода још и овај....


http://www.kurir-info.rs/revolucionarno-svi-smo-mi-spanci-clanak-769201

Истраживање о пореклу Европљана
РЕВОЛУЦИОНАРНО: Сви смо ми Шпанци

13:16, 2013/04/30.

Аутор: Игор Ћузовић

Пре шест хиљада година са Иберијског полуострва почела је највећа миграција људи у каменом добу. Научници тврде - сви ми данас носимо гене ових праљуди који су тада освојили целу Европу


Аделејд - Већина Европљана потиче од људи који су пре шест хиљада година масовно напустили Иберијско полуострво и раширили се по целом европском континенту, показује најновије истраживање генетско.

Користећи узорке ДНК из 37 скелета праљуди пронађених у источној Немачкој, професор Волфганг Хак са универзитета у Аделејду открио је да је дошло до драматичне промене гена популације између шестог и другог миленијума пре нове ере (пре око 7500-3500 година).

Анализирајући митохондријални геном скелета (носи податке о генима мајке) Хак и екипа утврдили су да је у касном каменом добу, пре отприлике 6.000 година, дошло до највећих промена у генетској структури: старе гене заменили су нови, свежи, док су стари гени временом потпуно ишчезли.

Упоређујући геном новијих скелета с геномима модерних Европљана, Хак је утврдио да су гени који су освојили континент идентични генима данашњих становника Иберијског полуострва - Шпанаца и Португалаца!

- Из овога је лако наслутити одакле су пре 60 векова дошли нови господари Европе. Ми мислимо да су дошли са Запада, са Иберијског полуострва. Докази говоре у прилог томе - каже Хак.

Наравно, како то увек бива, Хакови откриће довели су у питање научници који се баве сличном тематиком.

- Ово је можда истина, али потребно је још података да би се потврдила теорија. Узорак је релативно мали и може бити да је реч о пукој случајности - тврди професор Марк Томас са Лондонског универзитета.Томас се, ипак, слаже да постоје археолошки докази о овој великој миграцији, али ипак захтева од колеге Хака да на много већем узорку генетског материјала потврди своју тезу.

Ћуповима освајали Европу!

Професор Волфганг Хак мисли да је велика миграција са Иберијског полуострва повезана са људима из такозване Бикер културе, који су правили карактеристичне ћупове - лонце звонастог облика. И ова култура родила се на Иберијском полуострву и проширила по Европи пре око 4.800 година.

- Видимо да су се ове посуде прошириле свуда за само 300 година. Мислим да се то вероватно догодило захваљујући овој миграцији, која је почела у данашњој Шпанији - каже Хак.

Сељаци потиснули ратнике и ловце

Ловци-сакупљачи стигли су у Европу пре отприлике 45.000 година, показују истраживања, и били су апсолутни господари најстаријег континента целих 35.000 година, све док их нису потиснули пољопривредници, који су нам дошли са Блиског истока, пре око 10.000 година. Током наредних неколико миленијума боље организовани и бројнији пољопривредници, који су били технолошки далеко надмоћнији, потиснули су ловце и послали их на гробље (пра) историје.

Палеолит од трећег миленијума пре нове ере до 11.000 година пре нове ере
Мезолит од 11.000 година пре нове ере до 7000 година пре нове ере
Неолит од 7.000 година пре нове ере до 2.000 година пре нове ере

Синиша Јерковић

  • Гост
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #38 послато: Мај 26, 2013, 09:34:17 пре подне »
Мислим да се новинарско схватање генетике као сензације, а не науке неће промијенити ни у будућности. И даље ће бити оваквих текстова...

Ван мреже Kor

  • Члан Друштва
  • Истраживач
  • *****
  • Поруке: 1000
  • реверзни инжињеринг историје
Одг: Новинарски текстови о генетици
« Одговор #39 послато: Мај 26, 2013, 11:54:40 пре подне »
Мислим да се новинарско схватање генетике као сензације, а не науке неће промијенити ни у будућности. И даље ће бити оваквих текстова...

На жалост, савремено новинарсто је засновано на сензацији која је економски много исплативија од чисте науке. Касније се последице таквиих дубиоза исправљају годинама.