Radmilo Pekić, Bilećke Rudine u srednjem vijeku (Билећке Рудине у средњем виjеку)
"Pregled katuna u Bilećkim Rudinama započinje s vlasima Predojevićima i naslovljeno je III.1. Katuni Predojevića (str. 69-89). Ovdje se uz poznati podatak da su vlasi Predojevići bili smješteni kod Bileće te da se u dubrovačkim izvorima spominju 1356. godine, navode arhivski podatci prema kojima se Predojevići javljaju i na drugim mjestima.
Oni su s vremenom postali istaknuta dubrovačka građanska porodica, za što autor navodi primjer Bratoslava Predojevića koji je postao član bratovštine Antunina. Autorova istraživanja su pokazala da se tokom srednjega vijeka Predojevići spominju u Raškoj, Zeti, Travuniji, Humskoj zemlji i Dubrovniku. Njihovo osnovno područje bilo je na rubnom dijelu Bilećkoga polja i njegove okolice. Po tom vlaškom rodu mjesto na kojem se teritorijalizirao katun u XV. stoljeću prozvano je selo Predojević, a ono je kasnije promijenilo ime u Prijevor. Autor na osnovi arhivske građe, terenskoga pregleda i naziva sačuvanih u tradiciji, povlači paralele te zaključuje da su stećci na području Bilećkoga polja (ispod sela Prijevora), nedaleko od bilećkoga naselja "Jezerine" na položaju "Lokve" zapravo stećci vlahâ Predojevića, odnosno njihovih razgranatih bratstava: Brajanovića, Čeprnjića i Zagorčića.
Zaključuje da pod tzv. Črepinim grebom počiva Čeprnja Brajanović, odnosno Predojević. Na kraju autor donosi shematski prikaz genealogije jednoga ogranka Predojevića."