Оно што и даље оставља реалну могућност да су Никшићи ипак старином из Боке је топоним Никшина главица у селу Гошићи (Кртоле) на чијем врху се налази стара црква Св. Луке. По предању, то је било родно место бана Илијана, оца Никшиног (да би га разликовали од осталих, ово је најстарији Никша, тј. Никша I). Мало је вероватно да је неки војвода из 17. века могао да да "директиву" о преименовању тог топонима како би му чак и тај детаљ помогао у добијању племства. Вероватније је да је топоним старији од овог војводе а црква Св. Луке само доприноси томе да предање о бокељском пореклу и даље остаје валидно.
Случајно сам сада на нету наишао на рад Стева Вучинића "Прилози о Летопису попа Дукљанина" (додуше са новим "црногорским" правописом, са оним "ш"
), где објашњава титулу Бана, Жупаније у Зети...
"Kao administrativna jedinica, župa je imala svoj župski grad (castellum), što je potvrđeno u svim zetskim županijama.
Pozivajući se na O. Mandića, F. Smiljanić tvrdi da bi upravna struktura dukljanskih županija ukazivala na određenu dvojnost u upravnoj organizaciji unu-tar županijskoga prostora, a koja se zasniva na odnosu ban − župan, odnosno kralj – župan − satnik, koja je na primjeru Kliske županije potvrđena.
Iz Ljetopisa se može razabrati da termin komes označava župana, a ban vojvodu...( паралела: Грбљански Бан Илијан и потоње Војводе)...
Toponimija i povjesni izvori, neporecivo śedoče da su županije bile premrežene župama. To je razvidno iz nekoliko primjera. U XXX glavi piše da je raški župan, bježeći ispred Bugarskoga mača, dobjegao kralju Predimiru u županiju Onogošt, a da je njegovoga sina Radigrada, Predimir postavio za župana u Onogo-štu. Pisac je jasno razlučio županiju Onogošt od Onogošta, dakle, grada u kome je postavio župana. U toj oblasti (Nikšićko polje s okolnim brdima), jedna manja pre-diona cjelina zove se Župa. Sličan primjer imamo i u Grblju (županija Gri-poli). Samo jedan dio Grblja, śeverozapadni, zove se župa. Na prostoru nekadašnje Podluške županije, prostor koji zahvataju sela Beri, Tološi, Momišići i Vranići, naziva se nahija Župa."
Итд. наводи примере топонима "Жупа" на територијама некадашњих Жупа у Зети...
Skica granica županija u Zeti i crnogorskom dijelu Podgorja
Županija Gripuli (Grbalj)
U Grblju postoji predanje o poglavaru s titulom bana, koje nesporno čuva śećanje na slovenske državne formacije i njihovu administraciju. Selo Gošić vezuje se za bana Tutormu. Južno, do takozvane gomile od Hrasne, su razvaline starih zgrada za koje narod drži da su bile stanovi bana Tutorme. Radić Tutormić spominje se u XV vijeku, u jednoj pergameni zetskog episkopa Jeimija, kao śedok.
Etnička okosnica savremenoga Grblja je vlaška, doseljena u XII vijeku, možda i prije. Treba je vezati za iseljenje bana Ilijana u župu Onogošt i nakon toga useljavanje sloveni-ziranih Vlaha s okolnih brdsko-planinskih krajeva u djelimično opušćeli Grbalj. Useljenici su došli uglavnom između 14. i 16. vijeka, a starośedioci su vjerovatno slovensko ili slovenizirano stanovništvo koje se početkom 13. vijeka, dijelom iselilo u Moraču, a kasnije preselilo u okolinu Onogošta. Činjenica, da Kotorani Grbljane nazivaju Slovenima, iako su većinom vlaškoga porijekla, mogla bi se tumačiti kao potvrda nekadašnjega, dominantno slovenskoga karaktera ove županije."
http://www.academia.edu/34290424/PRILOZI_LJETOPISU_POPA_DUKLJANINA_I_RANOSREDNJEVJEKOVNE_DUKLJE.pdf.