Florin Curta,
The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500-700, Cambridge University Press, 2001.
http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdfVeoma zanimljiva knjiga rumunsko-američkog istoričara i arheologa (Univerzitet Florida), koja nudi drugačiji pogled na raniju istoriju Slovena. Autoru, kako sam naglašava, nije cilj revizija dosadašnjih zaključaka, već preispitivanje originalnih izvora u kojima se prvi put pominju Sloveni. On pokazuje kako su Vizantinci prvi put upotrijebili taj naziv da bi opisali ''varvarske'' grupe s druge strane Dunava, tj. ti etniciteti nisu sami sebe zvali Slovenima, već su ih drugi tako nazivali. Do prvog svjedočanstva subjektivne identifikacije kod Slovena (''mi smo Sloveni''), dolazi u Rusiji, u 12. vijeku.
Prva dva uvodna poglavlja knjige su značajna zato što Kurta piše o motivima za bavljenje ovim problemom. On u njima razmatra genezu produkcije naučnih radova o ranoj istoriji Slovena. U početku (19.v) su se ovom temom bavili isključivo lingvisti (uglavnom češki), koji su jezičkim, a ne istoriografskim metodama željeli da istraže starost Slovena i pronađu njihovu prapostojbinu. Svi kasniji radovi, kako istoriografski, tako i arheološki bili su prikačeni za ovaj temelj, koji skoro niko nije preispitivao, zato što nije postojala želja za tim zbog različitih razloga (navedeni u knjizi).
U jednom dijelu studije Kurta razmatra i problem prekodunavskih migracija (Donji Dunav) i tvrdi da one nisu bile masovne kako se smatralo.
Jedan Kurtin rad je objavljen i u Hrvatskoj:
https://www.academia.edu/961504/Etnicitet_u_ranosrednjovjekovnoj_arheologiji_primjer_ranoslavenskih_nalaza_u_jadranskoj_regiji