Форум - Порекло

Порекло становништва => БиХ - Република Српска => Тему започео: Pavo Септембар 14, 2017, 07:57:15 поподне

Наслов: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 14, 2017, 07:57:15 поподне
Uzorak je ruralni i ne obuhvaća gradska naselja.  20 najčešćih prezimena i nacionalnost nositelja.

(https://s26.postimg.org/8dfd039bd/image.png)

Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 14, 2017, 07:59:28 поподне
Imajte na umu da su prezimena koja se pišu isto a ne izgovaraju istu ovdje prikazana zajedno.  To se poglavito odnosti na Marić, Babić, Delić.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Amicus Септембар 14, 2017, 10:31:22 поподне
Мало сам изненађен за непостојање Симића код Хрвата и Кнежевића код Муслимана?
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: rugovac Септембар 15, 2017, 11:54:27 пре подне
Одличан узорак који уједно и показује мешовите бракове, пошто број 110 показује Бошњакиње удате за Србе и Хрвате Петровиће, 5 број Хрватица удатих за Бошњаке Халиловиће итд.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Ojler Септембар 15, 2017, 02:40:52 поподне
Одличан узорак који уједно и показује мешовите бракове, пошто број 110 показује Бошњакиње удате за Србе и Хрвате Петровиће, 5 број Хрватица удатих за Бошњаке Халиловиће итд.

Тих пет Халиловића, чистокрвних католика ми је било посебно занимљиво :)
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 15, 2017, 07:14:03 поподне
Одличан узорак који уједно и показује мешовите бракове, пошто број 110 показује Бошњакиње удате за Србе и Хрвате Петровиће, 5 број Хрватица удатих за Бошњаке Халиловиће итд.

Nema to veze s mješanim brakovima.  5 Halilovića je samo krivo upisanih Hrvata Alilovića(hiperkorekcija).  Bošnjaci Petrovići su svi iz jednog mjesta, Gaja kod Gornjeg Vakufa. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: rugovac Септембар 15, 2017, 08:35:38 поподне
Nema to veze s mješanim brakovima.  5 Halilovića je samo krivo upisanih Hrvata Alilovića(hiperkorekcija).  Bošnjaci Petrovići su svi iz jednog mjesta, Gaja kod Gornjeg Vakufa.

Razumeo sam. Znači uzorak su samo muškarci a ne i žene. Ovo za Bošnjake Petroviće je za mene nešto potpuno novo. Neverovatno.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 15, 2017, 09:24:41 поподне
Uzorak je u stvari 2,6 milijuna ljudi.  Gradsko stanovništvo koje je jako raznovrsno po mjestu rođenja i podrijetla nije uključeno, a nedostaje i desetak sela iz općine Gradačac jer je oštećen izvor.

Alilovića je bilo oko 700, i svi su Hrvati.  Matica im je ljubuški kraj ali ih ima odavno iseljenih po Lašvanskoj dolini.  Postoje u stvari dva krvno nesrodna ogranka.  Jedan se sredinom XVIII stoljeća prezivao Tadić a drugi Alerić i možda još ranije Vlastelinović.

Ima dosta zanimljivih stvari.

Recimo, 20% svih Blaževića u BiH su Bošnjaci iz okolice Prijedora i Ključa.  Srba s ovim prezimenom ima samo 3-4 kuće u Imljanima kod Skender-Vakufa.  Kneževići su 60-40 Srbi i Hrvati.  Bošnjaka nema jer se kod muslimanskog stanovništva seoski poglavar nazivao muhtar.  Muhtarevića ima samo kod Lukavca.  Prezime Knez se pojavljuje samo kod jednog hrvatskog roda u Livanjskog polju.  Knezovići su isključivo Hrvati i ima ih puno po Hercegovini.  Knežići su isključivo Srbi.

U stolačkoj općini ima Muratovića i Srba i Bošnjaka.  Srba više.  Jedini Martinovići u istoj općini su Bošnjaci.  U čapljinskoj su svi Klarići Bošnjaci u a nevesinjskoj Srbi.  Kod Žepča postoji brojan rod Hrvata Sinanovića, ali i Karimovića.  Ovo su i jedini Karimovići u BiH.  Bošnjaci se obično prezivaju Ćerimović.  U donjoj Hercegovini je nekoliko stotina Hrvata Mustapića, a kod Prnjavora ima Srba Jusupovića.  Oko Vareša živi tristotinjak Bošnjaka s prezimenom Hrvat.  Oko Prijedora stotinjak Hrvata s prezimenom Hrvat. 

Bosnića Hrvata ima kod Bosanskog Broda i Novog Travnika.  Srba kod Drvara, Kupresa i Bosanske Gradiške.  Bošnjaka kod Ključa, Bosanske Gradiške i Bosanske Krupe.  Prezime Bošnjak se uglavnom sreće kod Hrvata, u omjeru 3 naprema 1 prema Srbima i Bošnjacima zajedno.  Ima ih svugdje.  Srba Bošnjaka ima kod Banje Luke, Bileće, Glamoča, Kaknja, Prnjavora i Sarajeva.  Bošnjaka s ovim prezimenom ima kod Tešnja, Zenice i Zvornika. 

Od 2200 Antunovića, 130 je Srba.  40% svih Vukojevića su Hrvati, i to iz jednog sela kod Ljubuškog.  80% Vukadina su Hrvati, 20% Srbi.  Kod Vukadinovića je obratno.  30% Matića su Srbi. 

Ne postoje Hodžići među Srbima i Hrvatima ali ima Srba Odžića kod Bosanskog Novog.  Hrvata Popovića ima tristotinjaka a Bošnjaka par desetina kod Goražda.  Imamovića Srba ima u jednom selu kod Zavidovića.  Srba Hadžića ima preko stotinu i gotovo svi žive u Velikoj Bukovici kod Doboja.  Adžići su uglavnom Srbi, ima samo jedan veći rod Hrvata kod Žepča i jedan Bošnjaka kod Tešnja.

Osoba s prezimenom na osnovi Mađar/Madžar ima oko 900.  Oko 500 Hrvata i oko 400 Srba.  Hrvati su uglavnom oko Tuzle, Livna i Bosanskog Šamca.  Srbi oko Bosanske Dubice, Kotor Varoši i Vlasenice.  Prezime Talijan nose samo Srbi iz okolice Glamoča i Banje Luke.  Prezimena s osnovom Turak/Turčin nose uglavnom Bošnjaci.  Hrvata Turkeša ima kod Banja Luke a Srba Turkića kod Kupresa. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 15, 2017, 09:35:40 поподне
Jedna od stvari vezanih za ovo je da općenito prezimena ne treba uvijek uzimati doslovno.  Alilović je čisto patronimičko, no rodonačelnik se nije zvao Alil.  Zvao se Ante Tadić, bio je sin Andrije i Mare i rođen je oko 1780.  Kako i zašto je dobio nadimak po tipičnom muslimanskom imenu koje je ostavio potomcima se ne može dokučiti iz matičnih knjiga, ali se nekako dogodilo. 

Isto tako ne možemo shvaćati doslovno prezimena kao što su Kraljević, Carević, Kaluđerović, Biškup.  To su vjerojatno bili (podrugljivi) nadimci.  Čak i obično i često prezime kao Kovač/ević je moglo nastati od pretka koji se nije bavio kovačkim zanatom već je jednostavno bio malo "garave" puti.  O prezimenu Ciganović da ne govorim. 

Mala je i vjerojatnoća da je predak ljubuških Konjhodžića bio konj kojeg su postavili za hodžu, no sjetimo se da je Kaligula konja postavio za senatora.  Kako bi se dotični penjao na munaru i kako je ostavio ljudsko potomstvo je predmet za raspravu i istraživanja. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: rugovac Септембар 15, 2017, 10:11:23 поподне
Što se tiče Konjhodžića upitanju je prezime po poreklu. Hodža je bio iz poreklom iz grada Konje u Turskoj.

A kad su u pitanju Alilovići upitanju su klasična prezimena po turski imenima koji su hrišćani koristili zbog lične sigurnosti.

Kod Albanaca naprimer u Klimentima postoji veliko brastvo Hasanaj koji su katolici itd..

Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 15, 2017, 10:15:22 поподне
Što se tiče Konjhodžića upitanju je prezime po poreklu. Hodža je bio iz poreklom iz grada Konje u Turskoj.

To je vjerojatno nadimačko jer postoje i Malohodžić, Čolakhodžić, Ćorhodžić i Karahoždić.

Цитат
A kad su u pitanju Alilovići upitanju su klasična prezimena po turski imenima koji su hrišćani koristili zbog lične sigurnosti.

To se u Bosni nije događalo.  Niti je bilo ljaramanstva niti su kršćani nosili muslimanska imena.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Грк Септембар 15, 2017, 10:44:14 поподне
А одкуд Мустапић презиме. Били прије Срби Ђуровићи, па прешли на католичанство, а Мустапић ми звучи Бошњачки?
Постоји и Муратовић а Срби православци.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: ДушанВучко Септембар 15, 2017, 10:48:28 поподне
Постоје Џиновићи Срби и муслимани
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Amicus Септембар 15, 2017, 11:05:43 поподне
Srba Hadžića ima preko stotinu i gotovo svi žive u Velikoj Bukovici kod Doboja.  Adžići su uglavnom Srbi, ima samo jedan veći rod Hrvata kod Žepča i jedan Bošnjaka kod Tešnja.

Ово нисам знао.

Сећам се, једном ми је другарица у гимназији причала за неку своју другарицу Хаџићку, која је исто ишла у нашу гимназију, да јој је та Хаџићка рекла да смо нас двоје род. Доцније се ја распитивах код мојих за те Хаџиће, али до данас нисам успео да сазнам како бисмо могли бити фамилија. А да ствар буде гора, у првом разреду седео сам са једном Хаџићком, која је због неког измишљеног хаоса била премештена из мог одељења.

Не бих никада очекивао да овог презимена има на тако ограниченом подручју.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 12:01:59 пре подне
Još par slika.  Evo 20 najčešćih prezimena za svaku naciju.

SRBI

(https://s26.postimg.org/h1orptxbd/image.png)

BOŠNJACI

(https://s26.postimg.org/dw45zmep5/image.png)

HRVATI

(https://s26.postimg.org/muytqe8yx/image.png)

I čisto radi reda, prezimena koja nisu autohtona(opet uzmite u obzir da gradovi nisu obuhvaćeni), tj. OSTALI

(https://s26.postimg.org/80a8c7ze1/image.png)
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: ДушанВучко Септембар 16, 2017, 12:06:31 пре подне
Ја сам мислио да су Јовановић и Петровић најчешћа презимена код нас :)
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 12:08:17 пре подне
Kod sva tri naroda apsolutno dominiraju patronimička prezimena.  Kod Srba i Bošnjaka se pojavljuje Kovačević(kod Hrvata je na 25. mjestu pa nije prikazano), kao i pandani Popović/Hodžić.  Babić i Dedić bi trebala biti nadimačka a jedino toponimsko se pojavljuje kod Hrvata: Bošnjak. 

Za očekivati je da su većina ostalih albanska prezimena.  To bi bilo još izrazitije da su i gradovi u uzorku.  Sajević je slovensko prezime i na listi je zahvaljujući pretku koji je prije 110-120 godina došao iz Slovenije na selo i ostavio brojno potomostvo.  Dalšašo, Klaser, Poštaj, Fužinato i Andreata su Talijani iz Štivora.  Bednarčuk Rusini iz Trna kod Laktaša kao i Javorski.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Ojler Септембар 16, 2017, 12:14:56 пре подне
...
Sajević je slovensko prezime i na listi je zahvaljujući pretku koji je prije 110-120 godina došao iz Slovenije na selo i ostavio brojno potomostvo.
...

Видим да у Србији Сајевића има у Зајечару, док у Банјалуци постоји презиме Сајевиц.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Amicus Септембар 16, 2017, 12:17:20 пре подне
Ја сам мислио да су Јовановић и Петровић најчешћа презимена код нас :)

У Републици Србији, бар према последњем попису, требало би да јесу. (в. Политика (http://www.politika.rs/scc/clanak/318359/U-Srbiji-najvise-ima-Jovanovica))

Што се тиче БиХ, ово је за руралне крајеве, што не значи да би исто било и за укупну статистику, која би урачунавала и градско становништво.

Него, мене занима нешто друго, да ли Pavo имаш сазнања, који су процентуални односи између три народа на узорку са руралних подручја, да ли има неке разлике у односу на укупни попис?
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 12:24:58 пре подне
A sad da vidimo u kojim selima živi najviše prezimenjaka.

Ono što je krajnje zanimljivo je da ne samo u prvih 20, već u prvih 50 nema Srba.

(https://s26.postimg.org/6nsjac1yh/image.png)

Posebno sam napravio top 20 za Srbe.

(https://s26.postimg.org/j3p942vah/image.png)

Tolisa kod Orašje je ludilo.  835 Oršolića i 579 Nedića.  Ne da bi mogli igrati nogomet Nedići protiv Oršolića već bi "ladno" mogli imati ligu Oršolića i ligu Nedića.  A da spomenem da je Dominkovića bilo 462 osobe u Tolisi?  Nevjerojatno.  Gotovo 2000 osoba u jedom selu nosi jedno od 3 prezimena.  A da bude još dojmljivije, na popisu katolika sela Tolisa iz 1768. je u selo Oršolića, Nedića i Dominkovića bilo 99 osoba sve skupa.  Dvadesetorostruki rast u dva stoljeća, bez odseljenih i na privremenom radu.

Ladani iz Careva Polja su još zanimljiviji.  1768. ih je bilo 11 u selu, a 1743. ih nema.  Ili su odnekud došli ili su prezime dobili tek oko 1750.  U svakom slučaja, da ih danas ima toliko je impresivno.

Kod Bošnjaka se primjećuje da su većina prezimena na listi oko Cazina.  Većinom se i sela zovu po njima, osim kod Samardžića koji žive u selu koje se zove Pjanići.  Pjanića u istom selu ima 348. 

Kod Srba su ova sela uglavnom na potezu Banja Luka-Doboj.  Kod sva tri naroda se vidi da su ovakva sela gotovo isključivo u sjevernom, ravničarskom dijelu BiH što je i logično jer su tamo sela veća.  Zanimljivo je kod Srba da ima jedan rod od Drvara, ali i da su ova sela oko Teslića i Čelinca izrazito planinska, iako su u sjevernoj Bosni. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 12:29:36 пре подне
Видим да у Србији Сајевића има у Зајечару, док у Банјалуци постоји презиме Сајевиц.

Ovi su u dva susjedna sela između Viteza i Travnika.  Naravno, kao neka 6-7. generacija, ne smatraju se Slovencima već Hrvatima iako je taj njihov predak došao iz Slovenije.  Kao putar, ja mislim.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 12:35:27 пре подне
Што се тиче БиХ, ово је за руралне крајеве, што не значи да би исто било и за укупну статистику, која би урачунавала и градско становништво.

Него, мене занима нешто друго, да ли Pavo имаш сазнања, који су процентуални односи између три народа на узорку са руралних подручја, да ли има неке разлике у односу на укупни попис?

Ne vjerujem da bi se puno promijenilo.  Ovo je 2,8 od 4,4 milijuna stanovnika ukupno.  To je ogroman uzorak.  Većina Srba, Hrvata pa i Bošnjaka u gradovima su rodom iz ovih sela.  Starije gradsko stanovništvo se i manje razmnožavalo a i nije ga bilo tako puno.  A možda polovica gradova u BiH prije 100 godina ili nisu bili gradovi ili nisu ni postojali. 

A omjer je zaokruženo B/S/H 44/34/22. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Amicus Септембар 16, 2017, 01:02:35 пре подне
Ne vjerujem da bi se puno promijenilo.  Ovo je 2,8 od 4,4 milijuna stanovnika ukupno.  To je ogroman uzorak.  Većina Srba, Hrvata pa i Bošnjaka u gradovima su rodom iz ovih sela.  Starije gradsko stanovništvo se i manje razmnožavalo a i nije ga bilo tako puno.  A možda polovica gradova u BiH prije 100 godina ili nisu bili gradovi ili nisu ni postojali. 

A omjer je zaokruženo B/S/H 44/34/22.

Аха, ОК. Хвала на одговору. :)
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 01:16:44 пре подне
Evo još i karta.  Ovaj put je obuhvaćeno i gradsko i seosko stanovništvo, tj. svih 4,4 milijuna ljudi.  Najčešće prezime u svakoj općini, obilježeno prema nacionalnosti nositelja.

https://s26.postimg.org/hdfvdg9gn/Map2temp.png
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Ojler Септембар 16, 2017, 01:42:31 пре подне
Evo još i karta.  Ovaj put je obuhvaćeno i gradsko i seosko stanovništvo, tj. svih 4,4 milijuna ljudi.  Najčešće prezime u svakoj općini, obilježeno prema nacionalnosti nositelja.

https://s26.postimg.org/hdfvdg9gn/Map2temp.png

Свака част Паво на овој мапи! Готово да сам се могао опкладити за неке крајеве која ће презимена бити најчешћа.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 01:58:57 пре подне
Свака част Паво на овој мапи! Готово да сам се могао опкладити за неке крајеве која ће презимена бити најчешћа.

Meni su zanimljivi "načini" na koji su pojedina prezimena najčešća u općini.

Recimo Latinovići u Bos. Petrovcu su vrlo rašireni.  U dva sela ima 100-150 osoba s prezimenom Mrđa, dok je Latinovića u samom jednom više od 90.  No, Mrđa osim u ta dva sela nema puno, dočim Latinovića ima bar 8 u 11 različitih sela.  A ovo je mala općina pa ih je zato i najviše.  Babića ima jako puno u sjevernom dijelu Bosanske Krajine.   Vjerojatno ih ima raznorodnih i nemaju neka matična sela.  Jednostavno ih svugjde ima po malo.  Tako je recimo kod Bošnjaka(prezime, ne nacija :) ) u srednjoj Bosni.  Matice su im blizu u pograničnim dijelovima Hercegovine, a katoličko stanovništvo je masovno preko Rame selilo u srednju Bosnu.

S druge strane, spominjao sam Ladane.  Njih ima samo u dva sela u ozbiljnim brojevima, ali radi se od 569 i 107 osoba.  Tako je i Perendama i Varupama u srednjoj Bosni.  Koncentracija u par sela, ali ih ima nekoliko stotina.  K tome su još i stariji sloj stanovništva, prije doseljavanja katolika u XVIII i XIX stoljeću koji su došli raznorodni iz raznih krajeva.  Ovi su imali 300+ godina razviti se.  Zanimljivo je prezime Divković u Tuzli.  Tu je Bošnjaka mnogo više no Hrvata, ali Divkovića ima preko 50 u 9(!) različitih sela.  Pogotovu po ikavskom obliku se nazire neka ozbiljna starina tog roda. 

I konačno, tko bi se usudio prije ove karte kladiti da su Popovići bili najbrojnije prezime u samo jednoj općini?
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 02:30:46 пре подне
Zanimljivo je i pratiti razvoj tih nekih velikih prezimenskih skupina.  To se uglavnom može raditi samo za Hrvate jer oni imaju crkvene knjige preko koji je to moguće.  Ovi Divkovići oko Tuzle su izgleda jedan rod koji se raširio iz Donje(nekad Katoličke) Lipnice kod Tuzle.  1768. ih je bilo tri domaćinstva u sela s ukupno tek 20 članova.  1743. u selu nema Divkovića a i selo je gotovo dvostruko manje.  Kao da su doselili. 

Jedini Divkovići u čitavoj Bosni 1743. su u selu Jelaške kod Vareša, pa mi se čini da su doselili iz tog kraja.  Kasnije matice bilježe česte migracije iz vareškog kraja u tuzlanski.  U Jelaškama je 1563. rođen franjevački pisac Matija Divković.  U selu i danas ima Divkovića, pa su rijedak slučaj roda koji ima pisane dokaze da su u istom selu 500 godina i da nose isto prezime.  Njih bi bilo zanimljivo testirati. 

Na listi 25 najčešćih hrvatskih prezimena u jednom selu je čak 9 iz okolice Orašja.  Gotovo svi se spominju i spiskovima graničara 1720. kad je Austrija držala taj kraj.  Mislim da je tu najplodnija i najravnija zemlja koju sam vidio u Bosni.  Nije čudo što su se tako množili.  Zanimljivi su Zečevići iz obližnjeg Zovika kod Brčkog.  U maticama se tek 1830. pojavljuju pod tim prezimenom a 150 godina kasnije ih je 400 u selu.  Ranije su se prezivali Batoglav i bar od 1743. žive u selu.

Zanimljivo je i muslimansko stanovništva u Podveležju iznad Mostara.  Izrazito stočarsko i transhumantno.  Prezimena su im očito stara jer u selima je to 400-500 osoba a samo 6-7 prezimena.  U selu Kružanj 840 osoba i 9 prezimena.  Najmanje prezime nosi 33 osobe.  Dosta prezimena koja uopće ne izgledaju kao patronimička.  Puce, Gosto, Špago, Krhan, Voloder, Voljevica, Zlomužica, Tule, Juklo, Pintul.  Skoro sva ova prezimena sam našao u turskim dokumentima iz XVII i XVIII stoljeća. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 06:35:39 пре подне
Sjetih se da sam napravio još nekih stvari.

Ovo je samo Hercegovina i najčešća prezimena po općini po nacijama.  Gdje nema autohtonog stanovništva te nacije, stavljeno je n/a jer je uzorak nešto radnika i činovnika pa samim tim neprezentativan.

B: https://s26.postimg.org/vatwodz3d/Herc_B.png
H: https://s26.postimg.org/yiye1fld5/Herc_H.png
S: https://s26.postimg.org/at8ycqmzt/Herc_S.png

Ispod su karte koje pokazuju postotak stanovništva čije prezime ne završava na -ić.  Opet se radi samo o seoskom stanovništvu.

Prvo na razini čitave BiH, tj. neovisno o etničkoj pripadnosti. 

https://s26.postimg.org/to4p35n1l/Ici.png

Pa onda kod svake etničke grupe.  Žutim je ovaj put obilježen nedostatak dovoljno velikog uzorka, tj. manjak stanovništva te nacije.

B: https://s26.postimg.org/cc4chptk9/Ici-_B.png
H: https://s26.postimg.org/wxj49mb55/Ici-_H.png
S: https://s26.postimg.org/kkavggauh/Ici-_S.png
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Небојша Септембар 16, 2017, 07:50:56 пре подне
Какво је стање са презименом Дувњак у Бугојну? Нађох неки попис за Бугојно из 1991. али тамо нема овог презимена.

Занимају ме пре свега Срби и Хрвати. Знам да данас тамо постоји и велика муслиманска породица Дувњак.

Дувњака Срба је било пуно у околини Купреса, што није далеко. Славили су Мратиндан и Ђурђевдан. Неки од њих су досељени из Доњег Малована. Даље порекло свакако околина Дувна.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 09:22:39 пре подне
Какво је стање са презименом Дувњак у Бугојну? Нађох неки попис за Бугојно из 1991. али тамо нема овог презимена.

Занимају ме пре свега Срби и Хрвати. Знам да данас тамо постоји и велика муслиманска породица Дувњак.

Дувњака Срба је било пуно у околини Купреса, што није далеко. Славили су Мратиндан и Ђурђевдан. Неки од њих су досељени из Доњег Малована. Даље порекло свакако околина Дувна.

Duvnjaka Srba je u bugojanskoj općini bilo samo u selu Vedro Polje.  To su Duvnjaci u parohiji Bugojno koje spominje šematizam iz 1882. sa slavom Nikoljdan.  To bi ukazivalo da nisu od ovih kupreških koji slave Mratindan.   U XX stoljeću nije bilo rodova na Duvnu koji su slavili Mratindan pa je starina ovih Duvnjaka nerazjašnjena.  Imam jednu knjigu o Malovanu od Koste Duvnjaka u kojoj on slaže priču tom kako su se njegovi prezivali Tvrtkovići i kako su naravno potomci Kotromanića i Nemanjića i slično(uključujući neoborive dokaze kao to što mu je jednom prilikom čovjek čije je ime zaboravio na šalteru u banci autoritativno rekao da su svi Srbi u Bosni koji slave Mratinjdan potomci Nemanjića). 

Nikoljdan, kao jedno od najčešćih slava, praznuje nekoliko srpskih rodova na Duvnu.  Trećina svih Duvanjskih Srba, u stvari.  To uključuje Karane i Milisave kao dva najveća srpska roda, ali i Bilanoviće koji tu žive bar 300 godina sudeći po spomeniku na pravoslavnom groblju u Mandinom Selu s datumom smrti 1746. 
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Небојша Септембар 16, 2017, 09:33:45 пре подне
Duvnjaka Srba je u bugojanskoj općini bilo samo u selu Vedro Polje.  To su Duvnjaci u parohiji Bugojno koje spominje šematizam iz 1882. sa slavom Nikoljdan.  To bi ukazivalo da nisu od ovih kupreških koji slave Mratindan.   U XX stoljeću nije bilo rodova na Duvnu koji su slavili Mratindan pa je starina ovih Duvnjaka nerazjašnjena.  Imam jednu knjigu o Malovanu od Koste Duvnjaka u kojoj on slaže priču tom kako su se njegovi prezivali Tvrtkovići i kako su naravno potomci Kotromanića i Nemanjića i slično(uključujući neoborive dokaze kao to što mu je jednom prilikom čovjek čije je ime zaboravio na šalteru u banci autoritativno rekao da su svi Srbi u Bosni koji slave Mratinjdan potomci Nemanjića). 

Nikoljdan, kao jedno od najčešćih slava, praznuje nekoliko srpskih rodova na Duvnu.  Trećina svih Duvanjskih Srba, u stvari.  To uključuje Karane i Milisave kao dva najveća srpska roda, ali i Bilanoviće koji tu žive bar 300 godina sudeći po spomeniku na pravoslavnom groblju u Mandinom Selu s datumom smrti 1746.

Хвала на одговору. Чух за ту причу о Твртковићима. Иако звучи фантастично, можда и јесу од неких Твртковића из Босне (не обавезно оних средњовековних), с обзиром да је то презиме било присутно у Босни.

На 23andMe постоје неки Дувњаци из Бугојна. Име тестираног је Мирко, па се не може лако закључити да ли је Србин, или Хрват. У сваком случају занимљиво би било ако су од Дувна заиста, пошто нема превише R1a у том крају. За сада је код Хрвата из БиХ том крају најближи R1a Раштегорац Z280>Z92 из Горњег Малована.

У крајевима око Дувна има досељеника из јужнијих крајева (пример Вуковића, порекло Колашин, E-V13>Z5107), али није искључено да је опстао и већи број староседелачких породица. Можда их треба тражити управо међу овима R1a/I2a. Занимљиво да су и једни Билановићи са 23andMe R1a.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Pavo Септембар 16, 2017, 09:44:43 пре подне
На 23andMe постоје неки Дувњаци из Бугојна. Име тестираног је Мирко, па се не може лако закључити да ли је Србин, или Хрват. У сваком случају занимљиво би било ако су од Дувна заиста, пошто нема превише R1a у том крају. За сада је код Хрвата из БиХ том крају најближи R1a Раштегорац Z280>Z92 из Горњег Малована.

Zaboravih spomenuti.  U bugojanskom kraju nema Hrvata s prezimenom Duvnjak.
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: Небојша Септембар 16, 2017, 09:54:47 пре подне
Zaboravih spomenuti.  U bugojanskom kraju nema Hrvata s prezimenom Duvnjak.

Занимљиво. Значи велике су шансе да је Мирко Србин? Веровао сам да би могло бити тако, посебно зато што међу локацијама, поред Бугојна/БиХ и силних градова по Америци, стоји и Београд/Србија. :)
Наслов: Одг: Najčešća prezimena u BiH 1991.
Порука од: rugovac Септембар 16, 2017, 03:32:45 поподне
1) Паво је уложио велики труд да уради ово и то је импозантно дело и овим путем долазимо до тачног редоследа кад је у питању бројност презимена у БиХ + и још конфесионална ондосно национална припадност.

2) Прошле године сам му ја послао слично обрађен списак за Косово и Албанију где су као узорци били бирачки спискови. Та истраживања су показала да какве небулозе круже по интернету у вези најчешћих презимена на Косову. Гашија, Краснићија, Бериша ... има много више неги Хоџа на Косову.

3) Кад су у питању презимена код свакога народа на Балкану који живи у више држава примећују се видне разлике у презименима. Различита су презимена Срба из Србије, Војводине, Црне Горе и БиХ. Исто је тако и са Албанцима у Албанији, Косову и Македонији.

4) Статистички завод Србије није имао у свом попису заједничку обраду за целу територију Србије, и неможе да као код Пава или код мене каже например колико има тачно Јовановића у БиХ или код мене тачно Јовановића старијих од 18 година уписаних у бирачки списак и зато је тај списак који је публикован и касније ширен интернтетом НЕТАЧАН јер свако зна да у првих 5/6 мора бити Поповића а њих тамо нема.