Selo Dobri Do se nalazi 5km jugoistočno od Peći, južno od sela Goraždevac. Kao što se vidi na karti ispod, Bogićevići su imali svoju rodovsku mahalu.
https://s26.postimg.org/6hwuhwuef/image.pngPokrećem temu jer mi je palo u oči da pri popisu stoke od strane Crne Gore 1913., Bogićevići iz ovog sela ima najviše stoke u čitavom dijelu Metohiji koji je bio pod Crnom Gorom. Ne samo među Srbima, već uopće. Pobrojana je sva stoka, i određen je ukupan porez. Staniša Bogićević je plaćao najviše poreza -- 78,40 perpera. Nikola Bogićević je peti na listi, plaća 68 perpera. Tomo Bogićević iz istog sela plaća 48,60 perpera i 25. je po količini poreza. To su i sva domaćinstva Bogićevića koja su bila u selu. Ova trojica nisu braća, jer su im imena očeva različita no pretpostavljam da su bliži rod.
Naravno, ovo je samo popis stoke, pa Bogićevići nisu sami po sebi najbogatiji u zapadnoj Metohiji. U Peći i Đakovici je sigurno bilo begova koji su imali velike količine zemlje, ali među običnim seoskim stanovništvo, Bogićevići se jako ističu. Staniša Bogićević ima sam 10 konja, a Tomo 16(!). Tri domaćinstva zajedno imaju preko 300 ovnova i 100 goveda. To ni u kom smislu nisu obični seljaci. Goraždevac je veliko i relativno bogato selo s 45 srpskih kuća pa opet Bogićevići imaju više konja nego čitav Goraždevac.
Tražio sam nešto više o ovim Bogićevićima. Mileta Bukumirić je obradio onomastiku sela u okolici ali za Dobri Do kaže da ga je istraživao Svetozar Stijović pa ga je Bukumirić zaobišao. Stijović tu građu nije objavio, a kako je preminuo prije 17 godina, sumnjam da će biti objavljena. U drugim radovima o onomastici tog kraja ima neizravnih podataka. Tako Stijović u Đurakovcu bilježi jednu kuću Bogićevića koja je doselila iz Dobrog Dola 1963. Slave Svetog Nikolu a preslava im je ljetnji praznik istog sveca. Kaže da su sredinom XIX stoljeća iz Goraždevca prešli u Dobrodo a da su još ranije došli iz Crne Gore. Bukumirić bilježi i jednu kuću u Goraždevcu koja je doseljena iz Dobrog Dola 1966. Bilježi istu tradiciju da su iz Crne Gore došli u Goraždevac pa onda prešli u Dobri Dol.
Stojan Novaković u jednom izvještaju spominje da je jedan od važnijih srpskih domaćina u Pećkom kraju, Staniša Bogićević iz Dobrog Dola, 1898. pobjegao u Srbiju zbog nasilja od strane Albanaca, ali se kasnije vratio. To vidimo i iz ovog gornjeg popisa gdje je najoporezovanija osoba u tom dijelu Metohije 15 godina kasnije. Jedan izvještaj iz 1906. govori o tom da ga lokalni muslimani nagovaraju da prijeđe na islam. Staniši 9.8.1911. neki Ram Binjak otima vola.
Đorđe Mikić, koji u svom djelu o agrarnim prilikama Srba na Kosovu početkom XX stoljeća donosi detaljne popise za mnoga sela, za čitavu parohiju Goraždevac donosi samo sumarne podatke. Po njima je 1912. u Dobrom Dolu bilo 9 pravoslavnih kuća što se uglavnom slaže s broje od 9 kuća koja je popisala crnogorska porezna komisija dvije godine kasnije.
Meni se čini neobičnim da bi ovako bogat rod bio doseljenički, ali tko zna. Bilo bi ih zanimljivo testirati i vidjeti imaju li kakvih poklapanja u CG ili su možda starosjedioci. Iz popisa stoke nije moguće vidjeti jesu li imali svoju zemlju, ali mi izgleda nevjerojatno da bi imali desetine konja i bili čifčije.