Hvala na dobrodošlici svima.
Ne znam da li postoji mogućnost da se testira od muških sa majčine strane. Bilo bi odlično ako bi i sa te strane mogli povezati priču o Ugarcima sa našim haplotipom
Nadam se da, pozabavit ću se time. S očeve strane inače potičem od Srba iz Bihora.
И код нас, који смо J1-PF7263 је релативно нова ова повезница ка Угарцима, од када је се Синобад тестирао, а када је некакко истовремено објављен рад Кристијана Јурана: "Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata" (2015.г.) у ком се они помињу као Угарци. У том се раду Угарци помињу у селима: Биовчино село, Колашац, Нунић и Покровник. Ово последње село није још 100% убицирано, али се чини да је ријеч о Модрином селу, јер се у њему помињу Мудрокапићи, једна од породица која је крајем 16. или почетком 17.вијека примила ислам (Мустафа син Ивана Мудрокапића).
Prvobitno, meni je Dronjak bio favorit za Ugarke jer sam se vodio predanjem Sinobada koje kaže da su tek u drugoj polovini 17 v. došli iz Hercegovine, a i tamo npr Mihići imaju predanje da potiču od kneza Mirila, pa sam pomislio da se radi o Mirilovićima, jer su Ugarci od ranije na tom prostoru. Isto Zrmanja je bliža ovim selima od Popine. Dok nisam vidio taj rad od Jurana, onda mi je bilo očito da su Sinobadi vezani za Ugarke.
Međutim Dronjak još uvijek je dobar kandidat za Ugarke, naime Dronjci imaju predanje da su doselili iz Strmice, koja je malo zapadno od Zrmanje, a između njih dvoje nalazi se Plavno iz kojeg potiču Tintori. U popisu Kliškog sandzaka iz 1550 u tom Džematu (sto treba čitati katunu) Vukosava, sina Vukmana Ugarka primićur je bio neki Radko Tintor, što znači da i Tintori (it. tinta) vjerovatno potiču od Ugaraka. Dakle sva se ta naselja naslanjaju jedna na drugo i mogu i ukazivati na kretanje, Zrmanja, Plavno, Strmica i onda Grahovo (Ugarci).
Dronjak ima rođaka genetskog u porodici Porter iz Engleske, koja mada ne zna tačno odakle je iz Engleske, njihov predak se u luci Bristol ukrcao na brod za Ameriku.
Njihov dalji rodjak je neki Inguš. Opet izgleda da se radi o rimskim legionarima novačenih na bliskom istoku, kao i za Kriče čini mi se.
Postoji porodica Ugarak Bosnjaci, danas su oko Bugojna i po srednjoj Bosni, mislim da potiču od Kupresa, oni vjerovatno potiču od tih Ugaraka iz Krajine, mogli bi lako biti u vezi sa tim Mustafom Mudrokapićem. Ima i kod Srba prezime Ugarak iz krajine, ima i Ugarčić, mislim isto krajina, samo su rijetka.
Угарке давније везују за околину Билеће (Билећке Рудине) гдје се, чини ми се, помињу у Дубровачким изворима.
Ugarci su izvršili pljačke u Rudinama 1409 i 1410. U Ljubomiru se spominju 1420, 1455, 1457, a u Rudinama 1466. Pljačku u ljubinju tokom Konaovskog rata su izvršili u Ljubinju 1433, a tu se spominju 1468. 1477 su imali dva katuna, jedan ostao u Ljubomiru, drugi je bio u Ljubinju. Starješine su bili ivan sin Vlatka u Ljubomiru i Radonja Grubačević u Ljubinju. Prvi potiče od Vlatka Dubravčića sina Dubravca Ugarčića koji se spominje 1405 prvi put. Drugi Radonja sin Grubača sin Grubača Obradovića katunara, sin Obrada Borojevića isto katunara, sin Borka Ugarčića katunara kad se prvi put pominje katun 1368 g. Izvorna linija katunara je izgleda u Ljubinju nastavila u novom katunu, a Dubravčići su postali katunari u izvornom katunu u Ljubomiru. I jedni i drugi su ljetovali na planini Zelengori. U Fatnici, sjeverno od Bileće su učestvovali u pljački 1436.
Negdje sam pročitao da u Ugarcima ima mramor visok 5 metara mada nisam mogao provjeriti. Pominje se i Kostadin Ugarčić u Nevesinju 1358 i neki Mihajlo Ugarčić 1326. u dubrovačkom arhivu bez oznake odakle. Mada obje te osobe imaju imena religijskog porijekla, kod vlaha iz katuna 1477 ima samo 12 % takvih u Ljubomiru a 4 % u Ljubinju. Možda i to nešto znači.
Волио бих да нови члан изнесе што је могуће више грађе којом располаже, јер бар ја не располажем са довољно исте. Видим да везује своје поријекло по мајци за Угарке, па ме интересује како је дошао до тих података. Свака информација је добродошла.
Ovi moji su se nekad zvali Hodići ali im to nije originalno prezime već izvedeno od grada/tvrđave Hodidjed/Hodidid kojom su upravljali. Prema predanju su bili katolici, isto dio njih je otišao ka Mađarskoj, Hrvatskoj, postoje neki Hodići danas na sjeveru Slavonije, a postojalo je ovo rijetko prezime i kod Gradišćanskih Hrvata oko 1570 g. Pa sam se dao na to ko su bili ovi iz Hodidida, otkrio sam u prvim popisima osmanskim da su drzali zemlju u nekom selu sinovi dizdara Hodidida i Jusuf sin ovog Bogčina sa natpisa u Kotorcu kod Sarajeva, kao i neke druge veze. Dokumenti su dostupni, ali nemaju puno veze s Ugarcima, već primarno su meni služili da se povežem s tom porodicom iz Kotorca. Npr Popis Krajišta iz 1455.g. sumarni Bosanskog sandžaka iz 1468. Želim vidjeti i neke popise koji nisu prevedeni jer poznajem jezik, a tražio bih dodatne veze među njima i vjerovatno spahije iz tog roda.
Natpis je pisan ikavicom, a stilizacija upućuje da je od kralja dobio baštinu. Imaju ovi Ugarci iz Hercegovine veze s kraljem, npr. 1403 se Ugarci pominju kao vlasi kralja, a u tužbi 1405 Dubravac Ugarčić traži od Dubrovčana da mu vrate odbjeglu robinju Monu. Kao argument je iznio da su Mona, kao i njena majka i majka njene majke bile ropkinje u kući Ugarčića, a druga strana da je Dubravac Ugarčić poklonio bosanskom kralju Monu te da ju je kralj oslobodio, i izgubio je spor. To je moguće bio kralj Ostoja koji je zbačen 1404.