Neobična priča o hramu Svetog arhangela Gavrila u selu Jarušica
Crkva na crkvi
Legenda kaže da su Srbi zatrpali bogomolju pred turskom najezdom, a potom zaboravili na nju, da bi je slučajno pronašao pastir, a obnovio knez Miloš Obrenović
KRAGUJEVAC/JARUŠICE - Crkva Svetog arhangela Gavrila sagrađena je na temeljima stare, donedavno zatrpane crkve jarušičke. Zauvek će da ostane tajna šta se krilo među njenim zidinama i kako je izgledala unutrašnjost stare crkve. U uvali sakrivenoj gustom šumom pokraj sela Jarušice, kod Kragujevca, nalazi se crkva Svetog arhangela Gavrila. Bogomolja je podignuta na zidinama stare crkve, koju su, prema predanju, meštani prekrili zemljom da bi je sakrili od Turaka. Ostatke stare crkve otkrio je slučajno u kršu jarušičkom izvesni Petar Matijašević 1822. godine. O svom trošku crkvu je obnovio 1824. godine knjaz Miloš Obrenović.
- Pod zemljom je još najmanje dva metra zidina stare crkve. Legenda kaže da je izvesni Petar Matijašević, iz sela Guberevac, tu čuvao koze. One su otkrile zidine stare crkve, a Petar je o tome obavestio knjaza Miloša, kaže Bratislav Stepanović, predsednik Crkvenog odbora četiri sela koja sada grade parohijski dom. Ima i legenda da je Matijašević išao u lov. Pogodio je kažu košutu koja se pretvorila u vilu devojku baš na mestu gde je bila zakopana crkva.
Zidine koje okružuju portu iz vremena su kad je verovatno podignuta i sama stara crkva. Samo kamen na kamenu je slagan, a pravi lavirint vodi do dva izvora vode svetinje od kojih vid postaje bolji a oči bistrije. Jedan od izvora dolazi ispod oltara crkve, zbog čega se veruje da je voda blagotvorna i dobra za zdravlje.
BLAGOTVORNI IZVORI
Za dva izvora vode svetinje čulo se nadaleko. U blizini niti ima farma niti neka industrija. Sve je čisto i dolaze čak iz Beograda da se umiju. Voda ova dva izvora spaja se u jednu i odlazi prema reci Rači. U gustoj šumi jarušičkoj voda ponire. Ne znamo gde, kaže Stepanović.
ANĐEO U SNU
- Priča se da i u Saranovu ima zakopana crkva. NJu još niko nije otkopavao. Arheolozi samo nagađaju da postoji i da je nestala za vreme Turaka, kaže Stepanović. Od crkve Svetog arhangela Gavrila nema tajnih prolaza, tunela ni skloništa. Ako su i postojali, pod zemljom su, i daleko od znatiželjnih očiju. Legenda kaže da se majstoru kome je kralj Aleksandar Obrenović naložio da onomad ponovo obnovi crkvu, u snu javio anđeo. „Vrata si zatvorio, reče anđeo majstoru. Ujutro majstor pronađe druga stara vrata na crkvi, a meštanin Dukić dariva nova koja eno i sad stoje“.
- Moja pokojna strina, Marija Stepanović dolazila je na ovu vodu svakog jutra i tu se umivala. Doživela je osamdeset i četiri godine i plela je i vezla, i pod starost videla kao devojka, tvrdi Stepanović.
Prema priči meštana, zakopana crkva na čijim je zidinima podignuta nova, prvi put se pominje 1570. godine. Tada je zabeleženo da je tu u uvali bio manastir jarušički i da je u njemu bio jedan kaluđer. Iz straha da crkvu ne nađu Turci i na svom osvajačkom pohodu kroz Šumadiju ne zapale, meštani su je, priča se, prekrili celu zemljom. Vremenom su zaboravili gde je bila.
Kad je crkvu prekrila zemlja i sklonila od očiju nepoželjnih prolaznika ne zna se tačno. Neki kažu da je možda crkvu zemlja prekrila za vreme velikih poplava. Pored samog hrama nalazi se i stari zvonik, koji je u ruševnom stanju.
- I zvonik je zidan od čistog kamena. Onako kako su se gradili zvonici na Kosovu. Ne zna se i nema zapisa kada je sagrađen. Sa zvonika su skinuta zvona da se ne bi urušio. Trebalo bi ga obnoviti, kaže Stepanović. Vredni meštani Jarušica, Donjih i Gornjih Krčmara i sela Borci, nekadašnjeg Guberevca, grade ovih dana parohijski dom.
- Kako je došao sveštenik Milan Ćosić, vratila se vera među ljude. Gradi se i obnavlja. I to što je nova crkva sagrađena na zidinama stare, možda je znak Božji da se koreni ne zaboravljaju i da se na njima gradi budućnost i čuva vera, navodi Stepanović.
- Crkva Svetog arhangela Gavrila dva puta je obnavljana. Drugi put 1890. godine. Tada je, za vreme vlade Aleksandra Obrenovića, prvog kralja srpskog dignuto kube.
- Meštani okolnih sela dali su da se napravi novi ikonostas. Onaj stari iz vremena Obrenovića sačuvan je, ali ga je oštetio žižak. Kad se restaurira, biće izložen, kaže Stepanović.