Ima dosta zanimljivih pokazatelja kod ovih musterlisti. Zanimljivo je da recimo kod današnje općine Novi Grad 20 najčešćih srpskih prezimena imamo već 1791. na tom području, ali većinom ne u istim selima kao i danas. To pokazuje i da je to stanovništvo uglavnom već naseljeno u taj kraj prije 200-250 godina, ali i da je zbog čiflučkog sustava bilo jako pokretno u nekim mjesnim okvirima.
Iz ovih popisa se čini i da se to stanovništvo uglavnom vratilo u Bosnu nakon 1791. Ja i Petar smo nešto pričali o tom, jer se i poredbom musterlisti iz 1772. i 1819. ispostavlja da Dubički rat nije puno uticao na strukturu stanovništva Banije. Većina prezimena na Baniji su ista i prije i poslije rata. Tu je možda iznimka tzv. Suha Međa pošto za ta sela nisam našao popise prebjega, ali bilo bi za očekivati da ih je bilo jer se nalaze na samoj granici s Banskom Krajinom. Jedino je stanovništvo katoličke župe Vodičevo potpuno nestalo(nekih 400-500 osoba). Iz izvora znamo da je župa propala nakon dubičkog rata a po prezimenima s banijskih musterlisti iz 1819., čini se da su uglavnom naseljeni u Cerovljane kod Dubice i nešto u župu Divuša kod Dvora.
A kao što Nebojša kaže, primjećuje se da je struja iz Dalmacije i Like već počela naseljavati taj kraj bar sredinom XVIII stoljeća. Isto tako vidimo i onu struju iz podnožja Grmeča. Imamo Latinovića u Matavazima, Ergarce u Arapuši, Torbice u Gunjevcima, Stupare u Rujiškoj, Banjce u nekoliko sela.
