Ok, Sofrenic znaci.Ubacen ce rezultat biti u iducoj statistici.
Постоје и двојица I1-P109.
Петковић, Придјел Доњи, Добој,
I1-P109>FGC22045Благојевић, Бочиња, Маглај,
I1-Z2336 (вероватно P109)
Павловић, Маглај,
N2-P189.2 (23andMe) / не знам да ли је Велибор мислио на овог Павловића, или постоји и трећи N2?
На 23andMe постоје још двојица из Добоја, али не знамо из ког су тачно краја, па нису тренутно важни за овак пресек.
Купрешак/
Купрешаковић, Добој,
R1b-U152>L2Савић, Никољдан, Добој,
G2a-L497>L42Углавном, filipi, убацивањем ових I1-P109/N2-P189.2, наслов теме (порекло Стара Херцеговина) има више смисла, него обрнуто.
Размишљам, пошто се Озрен налази на подручју средњобосанског поддијалекта (источнобосански на мапи, зелено). Иако је испреплетан и окружен са свих страна источнохерцеговачким и млађим икавским, да ли своју посебност можда дугује нешто већем проценту староседелачког становништва? Главнина становништва је и на том подручју свакако из Херцеговине, али област можда јесте задржала нешто више староседелаца, што би се на крају морало одразити и на генетику, на неки начин.

ево шта Окука каже о том поддијалекту:
"Rasprostiranje govora ovog dijelekta nije precizno određeno. Smatralo se da je to teren između Bosne i Drine i između Sarajeva i Save. Međutim, u istočnoj Bosni govori se istočnohrecegovačko-krajiškim dijalektom, a starijih ijekavšćakavskih govora ima i na lijevoj, zapadnoj strani rijeke Bosne. Prema tome, Bosna nije granica između ikavaca i ijekavaca cijelim svojim tokom. Na samom sjeveru Bosne (Orašje i druga mjesta) govori se slavonskim dijalektom. Na jugu i jugozapadu Sarajevo nije granica, nego ijekavskošćakavskih govora ima i zapadno od te regije. Grubo uzevši, ijekavskošćakavski se govori u područjima gradova Sarajeva, Visokog, Kraljeve Sutjeske, Vareša. Olova, Kladnja, Maglaja, Žepča, Doboja, Tešnja, Gračanice i Tuzle. Na osnovu svega toga možemo reći da je glavnina govora ovoga dijalekta smještena u stvari u srednjoj, a ne u istočnoj Bosni. Zato ga je prikladnije zvati srednjobosanskim dijalektom. Srednjobosanskom dijalektu priključuju se i govori Hrvatske Kostajnice i neka naselja u okolini Virovitice te neka sela u Mađarskoj južno od Pečuha.
Ovim dijalektom govore Hrvati, Bošnjaci i Srbi. I jedni i drugi i treći gube, osobito u prelaznim govornim zonama, govorne autentičnosti, koje se najbolje čuvaju na području Kraljeve Sutjeske, Kreševa,Vareša i Vijake. U Srba više izvornijih crta ima na području oko Ozrena i Trebave."