S obzirom da na forumu,i to pod Crna Gora,ima dosta crnogorskih plemena,ja ću stavit ovdje ovo pleme
Ako neko zna nešto o ovom plemenu,neka kaže
Uz ovo pleme vežu se prezimena Bajić,Dobrijević(napisano krivo kao Dobrojević na sajtu (
http://ana.niddaverlag.info/Riznica/Vesti/99553/JEKIC),Jekić,Bjelogrlić.
Zanimljivo je da je svima krsna slava Stevanjdan.
Citiram jedan ulomak sa foruma:
Dobrijevića (Sv. Stevan). Da bi ljudi imali jasniju sliku i poreklu, objaviću odlomak iz knjige „Korjenići“, Petra Šobajića, gde se pominje najstarije poreklo ovog roda:
“ U Dobrskom Selu, u Riječkoj nahiji, živi nekoliko bratstava koja se jednim imenom zovu Gornjevuci ili Gorevuci. Po njihovom prenjanju, koje sam i sam clyšao onako kako je veh objavljeno, starina im je grad Klobuk u Hercegovini. Tamo je bilo više Gornjevuka koji su se po padu Hercegovine nod Turke raselili na razne strane i jedni otišli u Bosnu, u grad Jajce, neki u okolinu Bileće, gde se poturčili
i od njih bilo begova, a neki prešli kod Ivan-bega Crnojeviha koji im dao naselje u Malom Zalazu, u plemenu Njegušima.
Najdalji nredak o kome Gornjevuci znaju zvao se Ratko, a u Njeguše da je došao iz Klobuka njegov sin Valac s više rođaka. Ratkova kula nalazila se u Klobuku i kako su se Gornjevuci obaveštavali, na njoj je bio grb sa znakom vuka, koji da se do nedavno održavao.
Da u ovom predanju ima stvarne osnove potvrđuje se time, što Ivan-beg Crnojević među svojom vlastelom spominje pored drugih i – „od Gorevuka: Stepan Dobriević i Stipan Milosalić“. To su verovatno ti vlastelini Gornjevuka koji su došli iz Klobuka kod Ivan-bega. Zbog zavade s Njegušima, Gornjevuci su se premakli u Dobrsko
Selo, gde su se od njih razvila jaka bratstva Jablani, Moštrokoli, Raslapčevići
i Sjeklohe. Sada slave sv. Agatonika, a znaju da im je stara slava bila sv. Petka. Možda da ime sela Vučija u Korjenićima ima neke veze sa ovim Gornjevucima. “
Milan Karanović u Bos. Krajini nalazi najviše rodova koji slave Sv. Stevana upravo u okolini Jajca. Odatle su se „rasipali“ na sve strane. Navodi da im je poreklo od nekog starog
plemena iz Hercegovine, Ozgorastovića.Vladislav Skarić, kada govori o Stefanjštacima u Bos. Krajini, kaže da su poreklom iz Cuca i tih krajeva. Iako se nije bavio terenskim radom, vidimo da nije puno pogrešio, zato što ogranaka Dobrijevića ima i u tim krajevima. Neki su se kao što vidimo direktno iz Hercegovine selili na zapad, dok su drugi iz Klobuka prešli u Katunsku Nahiju, da bi na kraju ponovo preko Glamoča i Dalmacije završili u Bosanskoj Krajini.
Zanimljivo je to što Karanović pominje Nemanjiće i Mrnjavčiće kada je u pitanju ovaj rod, što upućuje na neko maglovito predanje o „plemićkom“ poreklu.
Petar Aškraba u knjizi „Stara srpska prezimena“ tvrdi da su Gornjevuci bili u srodstvu sa Jablanovićima, a Jablanovići su svakako imali neke veze i sa Nemanjićima. Naravno, sve su ovo pretpostavke, ipak su se te seobe odigrale u davnoj prošlosti i malo toga se zapamtilo.
Jekić:
Među prezimenima u Bosni,
Jekići su zastupljeni sa nekoliko različitih grana na ograničenom prostoru uglavnom oko Prijedora, Banjaluke i Dubice.
Slavu Sv. Stefana slave samo Jekići u
selima parohije Rekavice kod Banjaluke, gde spada i Krupa na Vrbasu. Samo oko Banjaluke ima Jekića sa još tri slave: Lazareva Subota, Đurđevdan i Časne Verige.
Izjava jednog Bajića:
Zovem se Vladimir Bajić i živim u Novom Sadu. Poreklo, po očevoj liniji vodim iz okoline Drvara, tačnije selo Šipovljani.
Slavim Stevanjdan. Iz onoga, što ste već objavili, zaključujem da vodimo zajedničko poreklo sa familijama Trnjinić i Bjelogrlić iz okoline Gacka, dalje iz Strmice (ili Slivnice) - Popovo Polje kod Trebinja, a svi zajedno od neke familije Ozgorastovića, o kojoj se ne zna ništa!
Vesti online sreda, 6. april 2011. | Pišu: Mr Radomir D. Rakić i Ve
Čudi me da tako prelepo prezime kao što je
Ozgorastović samo tako nestane i da ga ne očuva bar jedan njen izdanak od razgranate familije...", piše nam naš čitalac, inače inače predsednik Udruženja za očuvanje i negovanje srpske tradicije "Zvuci s' kamena", Novi Sad.
Da je pažljivije proučio raniji prilog porodici prezimena Bajić kao i nešto kasniji o Jekićima, čitalac je morao uočiti da smo o "plemenu", stručnom etnološkom terminologijom preciznije rečeno: familiji Ozgorastović - pisali oslanjajući se na dva autora: Milana Karanovića ("Pounje u Bosanskoj Krajini") i Petra Rađenovića ("Unac"), a oni pozivajući se na predanje koje je u jednom članku 1888. objavio seoski sveštenik Obrad Banjac. P. Rađenović doslovno ovako navodi taj tekst: "... Po pripovijedanju koje su naši stari slušali od svojih starijih, samo se jedno pleme doselilo, od vajkada, t. j. od ono doba kada su naši stari Srbi doselili iz Hercegovine, koje se zvalo Ozgorastovići. U ovome plemenu bio je jedan najstariji kućni starješina imenom Radan..."
Ozgorastoviće, međutim, ne spominju ni J. Dedijer ni R. Milićević, što možemo da tumačimo na više načina. Ili je ova familija ipak samo "folklorna" tvorevina o jednoj polumitskoj grupi porodica stvarno poetskog, egzotičnog prezimena, ili se, pak, razrodila na posebne porodice koje su uzele nova prezimena, a možda se, zaista, i veoma davno iselila odnosno, kako to mnogi istraživači konstatuju bez imalo sentimentalnosti - jednostavno izumrla, i u svakom slučaju, tokom vekova je zaboravljena..
Ako mozete nešto više reći o ovom plemenu,ja sam trazio korijen riječi Ozgorastović na internetu uz turcizam.
Özgür (pronounced [ˈøzɡyɾ]) is an often male Turkish given name and a surname meaning "free". Notable people with the name include: (dakle moguće da prezime ima neke veze sa slobodom.)
postoji i özgörkey i özgör,ali neznam značenje.
