Изгледа да је основна карактеристика Буњеваца била та што су били - војнуци. У почетку, заповиједао им је лагатор са средиштем у Дицму (1550). Касније је сједиште премјештено у Невест (Лагаторово Село).
Када се Буњевци послије 1574. године масовније премјештају у сјеверну Далмацију зна се да су и тада имали војнучки статус (нпр. Милош Жупановић из Војнића је био војнук).
Зато не би требало да буде чудно то што су Буњевци завршили у Бачкој или то што је Жупановић пропутовао пола Балкана (Београд, Црна Гора).
За разлику од њих, жегарски Милишићи, у истом раздобљу, нису били војнуци, него мартолоси, заједно са Угарцима и компанијом.
Чини ми се да у попису 1477. године стоји да су и Дробњаци били војнуци.
Da, ovo sa lagatorima je vrlo zanimljivo. Evo jedan primjer kako je moguće rekonstruirati niz na primjeru sela Nevest (Lagatorovci).
U popisu 1585g. knez sela Nevest je Ivan sin Tome. Najvjerovatnije njegovim braćama Jurju i Ivanišu je upisana mezra Unešić (Juraj sin Tominog i Ivaniš sin Tominog).
Najraniji spomen prezimenu Lagatorović (po Juranu) je ovaj:
"1612. braća Jakov i Marko Lagatorovići pok.
Jurja iz Lagatorovaca"
"Zanimljivo je što u Nevestu ima podosta
Ivaniševića."
"1633. Marko Ivanišević i njegov sin Bartol, braća Ivan, Martin i Juras Ivaniševići, braća Nikola i Ivan Ivaniševići te Marko Jurjević (68/I, 68, 99r-v)"
Napomena: Jedini Ivaniš u Nevestu u popisu iz 1585g. je spomenuti Ivaniš sin Tominog.
U popisu 1550g. kao kneza Nevesta imamo opet Ivana sin Tome.
Juran nam daje još podataka o selu Nevest u prvoj polovini 16. stoljeća:
„Sredinom 16. stoljeća Nevest je, uz Košević, najnapučenije naselje šibenske Zagore (OPKS, str. 81). U njemu godine 1528. stanuje Morlak Miloš Šilović. Vrijedi spomenuti da jedan
Miloš Šilović 1537. živi u Kladnjicama. Izvjesni
Miho Jurjević iz Imote godine 1529. boravi in Iusfco ultra Neuest. Morlak
Radovac Hreljanović, stanovnik Nevesta, prodaje 1532. godine dva konja nekome trgovcu iz Bergama, a njegov sumještanin
Vukmir Radivojević, zajedno s
Mihom Markovićem i
Ivanom Tomićem, u Šibeniku 1537. godine kupuje vino. Dvojica Nevešćana,
Ivan Grubišić i
Marko Pribilović, otkupljeni su 1540. godine iz sužanjstva. (Pribilovića su u vrijeme Mletačko-osmanskoga rata 1537.-1540. zarobili uskoci Munjašići nastanjeni u Šibeniku.) U Nevestu godine 1559. živi
Vukić Radanović.
Od glavara obitelji koji su u Nevestu popisani u OPKS-u, prvi je naveden Toma, sin Dragićev. To je isti onaj Toma, sin Dragića Radatovića iz Hercegovine, koji je 1533. godine zakupio Nevest od njegovih šibenskih gospodara. (Vidi Tablicu 1.)
Tablica 1: 1533; Nevest;
Toma, sin Dragića Radatovića iz Hercegovine, u ime svoga katuna (Thome Dragichi Radatouich de Hercegouina (…) nomine tocius sue cathone)”
imamo jedan nepotpun popis Vlaha zapadne Hercegovine koji se datira između 1502. i 1510g.
Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Svesak XXIV/XXV, Sarajevo 1970, str. 121
Vlasi mostarske nahije s desne strane Neretve
Tražio sam da li ima negdje Toma sin Dragića i još nekog drugog imena iz spisa gore.
Na stranici 121 imamo u selu Mokro džemat Vojvode „Porći“. To valjda treba čitati Borčji jer prva dva upisa su Pava i Stipan sinovi Borčju. Džemat ima 12 kuća i 15 neoženjenih. Među njima su “
Toma sin Dragića” i “
Ivan sin Grubiše“.