Gledao sam knjigu Đorđa Janjatovića, Prezimena Srba u Bosni, koju je sastavio prema šematizmu Dabro-bosanske mitropolije iz 1882. godine.
Po ovome, Jankovići iz parohije Vrbljani 1882. godine bili su podijeljeni u tri roda, koji su slavili sv. Nikolu, sv. Varvaru i sv. Savu Srpskog.
Očito je da je ovdje došlo do greške i da se, prema tvojim informacijama, kod treće slave radilo o sv. Savi Osvećenom, a ne o sv. Savi Srpskom.
Zapazio sam da je po šematizmu iz 1882. godine više porodica u Vrbljanima slavilo sv. Varvaru. Jedna od tih porodica su i Jankovići.
Sveta Varvara je rijetka slava i najviše porodica u Bosni je 1882. godine slavilo baš u parohiji Vrbljani. Njihova prezimena su Janković, Kojić, Licmić(!), Savičić, Tanasić, Šabić.
Zbog koncentracije većeg broja porodica s ovom istom i rijetkom slavom (1882. godine) na jednom mjestu, sasvim je vjerovatno da su ove gornje porodice srodne.
Spomenuo si Kojiće. I njih je 1882. godine bilo sa tri slave (Đurđevdan, Sofonije Prorok i Varvara).
Ako se izuzme Đurđevdan, skup datuma ovih slava je dosta zanimljiv:
16. decembar - Sofonije
17. decembar - Varvara
18. decembar - Sava Osvećeni
19. decembar - Nikola
Skup ovih datuma možda je slučajnost. Možda se samo radi o tome, kao što si ti napisao, da je slava promijenjena iz razloga da bi rodbina jedna drugima mogla ići na slavu.
Međutim, postavlja se pitanje zašto više nema Jankovića koji su slavili sv. Varvaru, ako je to razlog. Drugim riječima, možda je sv. Varvara starija slava.
Ako se radi o tome, sama slava bi upućivala na predio oko Trebinja, gdje postoji lokalitet Varvara, ali i stara crkva posvećena ovoj svetiteljki.
Možda ne bi trebalo zanemariti ni to da je sv. Varvara danas, kao što je to bila i u srednjem vijeku, zaštitnica rudara.
Naravno, ovo su samo pretpostavke i ništa više.
