Hrabak je inače bio veliki pobornik teze da je u kasnom srednjem vijeku došlo do jedne postupne i velike migracije vlaških katuna iz Tesalije na zapad. Pravac bi bio Tesalija-Makedonija-Raška-Hercegovina-Dalmacija. On to dijelom dokazuje imenima hercegovačkih katuna koja ukazuju na istočno podrijetlo. Neke od tih tvrdnji su problematične, kao ona da su Riđani u stvari Ohriđani ili da su Hardomilići dobili ime po selu Hardomilje a vrlo očito je obratno jer je Hardomil ime rodonačelnika katuna. Neki drugi primjeri su pak mnogo snažniji.
Meni je tu najzanimljiviji primjer katuna Psoderci. O njemu je pisao Milenko Filipović.
http://www.mediafire.com/file/ekgmjcqed041dr1/Psoderci.pdf
U jednoj povelji iz oko 1340-e, car Dušan potvrđuje neke posjede koje je dao Hilandaru. Među njima se spominje i "катунь Влахь именем Псодер'ци." Kako se katun nalazio pokraj sela Gornje i Donje Vranje, nema sumnje da se radi o današnjem selu Soderce kraj Vranja. Ono što je zanimljivo je da u sjevernoj Grčkoj postoji naselje Pisoderi koje se u defteru iz 1481. godine navodi kao Psoder. Ne znam kakva je situacija bila 1481. ali u XIX stoljeću to selu je izrazito cincarsko iliti arumunjsko. Nalazi se na visokoj nadmorskoj visini, a kuće su zbijene i građene kao u sličnim cincarskim selima.
U Hercegovini sjeverozapadno od Gacka postoji pak selo Soderi. Selo je na obroncima Zelengore i čisto muslimansko. Početkom XX stoljeću su u selo živjeli rodovi koji su uglavnom bili doseljenici iz okolice Stoca. Jedino je rod Spona tvrdio da su "pravi Turci." Ime ovog sela bi se moglo uzeti kao slučajnost koja nema veze s Psodercima, ali Hrabak u djelu koje sam stavio iznad navodi bez preciznije odrednice lokacije katun Miloša Psodera koji se nalazio negdje u istočnoj Hercegovini.
Ako uzmemo ova tri toponima i stavimo ih na kartu, imamo ovako nešto.
M. Филиповић у свом раду помињe нeка прeзимeна извeдeна из личног имeна Псодeр у Војводини, па наводи:
Можда су из тих Содераца односно Псодераца били они
који су то име разнели далеко одатле. То је нарочито вероватно
за носиоце тог имена у Војводини, јер су у том правцу, тј. према
северу, биле поглавито упућене миграције из крајева у јужном
Поморављу. Тако, у месту Бачу у Бачкој живео је 1697. неки Милош
Псодерић (Поповић Д. - Сечански Ж. 1952:. 2~1), а 1736. помиње се као становник Петроварадина Рако Псодера (Попоuић
Д. 1949: 189).
Но, он тада свакако није имао у вида да поотоји фамилија (род) Псодеров у Војводини, Банат (Плевна, потоње Карлово, потоње Драгутиново, а данашње Ново Милошево) са славом Ђурђиц.
Ј. Eрдељановић наводи у својој књизи Срби у Банату у Драгутинову (обишао га 1925 године) род Псодеров као род неутврђеног порекла (8 кућа, Ђурђиц), стр.296.
Професпр мр Бранко Белић се у својој књизи Два села у северном Банату Беодра и Плевна (Карлово, Драгутиново), 2011, бави пореклом овог рода, повезујући га са засеоком Псодерци код Лесковца, и местом Псодерион у Грчкој (јужно од Битоља). За овај род наводи да су досељени у село негде из Бачке и да је крајем 18 века било 4 кућа (бр.15,38,80 и 132), половином 19 в. било је 7 кућа, а 1925 - 8 кућа.